Sumnjivi motivi penzionisanja sudija

Nastavljena polemika ASK-a i Sudskog savjeta u vezi sa tim da li je u njegovim odlukama 2021. bilo korupcije

10978 pregleda13 komentar(a)
Mogu prekršajno kazniti Sudski savjet: Jelena Perović, Foto: Boris Pejović

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) ocijenila je juče da odbijanje Sudskog savjeta (SS) da ispuni njene preporuke u vezi sa povredom javnog interesa u slučaju penzionisanja više sudija i predsjednika sudova, ostavlja sumnju u njene motive kada je odlučivala o tome.

”Ovakvo postupanje Sudskog savjeta ostavlja prostor za sumnju u motive vođenja postupka radi utvrđivanja osnova za prestanak sudijske funkcije sedmoro sudija, što ne priliči tijelu koje bi trebalo da predstavlja primjer etike i integriteta”, navodi ASK u jučerašnjem reagovanju.

Sudski savjet je 27. marta odbacio zahtjev ASK-a da ih obavijesti o tome šta su uradili kako bi tokom odlučivanja o penzionisanju predsjednika Vrhovnog suda i još nekoliko sudija izbjegli sumnje u postojanje korupcije i ugrožavanje integriteta Sudskog savjeta. Taj pravosudni organ, na čijem je čelu Vesna Simović Zvicer, poručio je ASK-u da nemaju nadležnost da im se upliću u posao.

Agencija je u decembru prošle godine, kako su naveli, po službenoj dužnosti pokrenula postupak za utvrđivanje postojanja ugrožavanja javnog interesa u vezi sa prestankom funkcija tadašnjoj vršiteljki dužnosti Vrhovnog suda Stanki Vučinić, sudijama tog suda Branimiru Femiću, Dušanki Radović, Svetlani Vujanović, Lidiji Ivanović i Petru Stojanoviću, kao i predsjedniku Osnovnog suda u Rožajama Zahidu Camiću i predsjednici Suda za prekršaje u Budvi Koviljki Đačić.

To su učinili više od godinu od kako je Sudski savjet u avgustu 2021. konstatovao da tim sudijama prestaje funkcija, jer su se stekli uslovi za starosnu penziju.

Agencija je zatim sugerisala Sudskom savjetu da, kako su naveli u mišljenju od 17. marta ove godine, donosi odluke “na način koji ne izaziva sumnju u postojanje korupcijskih rizika, odnosno način na koji neće ugroziti integritet Sudskog savjeta i dovesti do narušavanja etičkih standarda i principa moguće pojave diskriminacije, uz striktno poštovanje člana 105 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama”.

ASK je obavezao SS da ih u roku od 30 dana izvijesti o preduzetim radnjama u odnosu na preporuku, ali je Savjet to ignorisao i objasnio Agenciji da nema nadležnost da mu se miješa u posao. Tvrdili su da je posao ASK-a da se bavi sukobom interesa.

Zato je Agencija juče objasnila da, kako su naveli, kao nosioci najviših pravosudnih funkcija, članovi Sudskog savjeta bi morali da dobro poznaju i zakon i Konvenciju Ujedinjenih nacija protiv korupcije, koju je Crna Gora ratifikovala 2005. godine.

Njome je predviđeno, dodaje se, da “imajući u vidu nezavisnost sudstva i njegovu ključnu ulogu u borbi protiv korupcije, svaka država ugovornica preduzima... mjere za jačanje integriteta i za sprečavanje mogućnosti za korupciju u sudstvu”.

”To je upravo ono što je, po službenoj dužnosti i na temelju svojih zakonskih nadležnosti, uradila Agencija za sprečavanje korupcije, donoseći mišljenje o postojanju ugrožavanja javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije u postupku utvrđivanja prestanka sudijske funkcije za sedmoro sudija”, smatra ASK.

Tvrde da je Sudski savjet svojom odlukom ugrozio stalnost, a samim tim i nezavisnost sudijske funkcije, zagarantovane Ustavom Crne Gore.” Agencija ostaje pri mišljenju i smatra da je za dobrobit svakog sudije, a samim tim i u javnom interesu, da uvijek postoji višestruka kontrola ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije, što je u konkretnom slučaju izostalo”, tvrde.

ASK može prekršajno kazniti Sudski savjet za nepoštovanje preporuka.