Nova razmjena ratnih zarobljenika: Rusiji vraćeno 106 vojnika, Ukrajini 100

Ukrajina i Rusija saopštile su da su izvršile novu razmjenu ratnih zarobljenika - prvu nakon više od mjesec dana - a razmijenjeno je više od 100 vojnika sa obje strane.

Rusko ministarstvo odbrane je istaklo repatrijaciju 106 ruskih vojnika, koji su kako je saopšteno, bili "u životnoj opasnosti" tokom pritvora, i koji će biti prebačeni u Moskvu na liječenje i psihološku pomoć.

Šef administracije ukrajinskog predsjednika Andrij Jermak najavio je povratak 100 vojnika u Ukrajinu.

"Vraćamo 100 naših ljudi – to su vojnici, mornari, graničari i pripadnici Nacionalne garde", rekao je Jermak na Telegramu i dodao: "Neki su ozbiljno povrijeđeni i bolesni. Učinićemo sve što je potrebno da svi dobiju neophodnu pomoć".

Posljednja razmjena zarobljenika između Kijeva i Moskve desila se 7. marta, kada je Ukrajina povratila 130 svojih vojnika, a Rusija 90.

U decembru 2022. godine, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je u razmjenama zarobljenika od početka rata više od 1.300 ukrajinskih vojnika vraćeno u Kijev.

(Beta)

Rusija, stekavši nova iskustva u ratu u Ukrajini, namjerava reformisati svoju protivvazdušnu odbranu, koju će takođe ojačati kao odgovor na pristupanje Finske NATO savezu, rekao je komandant u ruskim vazdušno-kosmičkim snagama VKS.

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko rekao je da su toj državi potrebne garancije da će Rusija braniti Bjelorusiju „kao sopstvenu teritoriju“ u slučaju spoljnog napada, objavila je državna BelTA, kako prenosi Rojters.

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko sastao se sa ministrom odbrane Rusije Sergejem Šojguom u Minsku, prenosi bjeloruska agencija Belta.

Agencija je navela da sastanak nije bio najavljen, prenosi Rojters.

Komandant ukrajinske kopnene vojske rekao je da su Rusi počeli da primjenjuju taktiku "spaljene zemlje" u istočnom ukrajinskom gradu Bahmutu i da uništavaju zgrade i položaje vazdušnim napadima i artiljerijom.

Ruski napad na Bahmut, mali grad u Donjeckoj oblasti, nalazi se u središtu najveće bitke otkako je Moskva započela invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine.

„Neprijatelj je prešao na takozvanu taktiku spaljene zemlje iz Sirije. Uništava zgrade i položaje vazdušnim napadima i artiljerijskom paljbom“, rekao je general Oleksandr Siriskij.

Ukrajinska odbrana Bahmuta se nastavlja, dodao je.

„Situacija je teška, ali se da kontrolisati“, citirao ga je ukrajinski vojni centar za medije.

Siriskij je rekao da ruske snage dovode specijalne jedinice kako bi pojačale napad na grad jer su članovi ruske plaćeničke grupe Vagner „iscrpljeni“, prenosi Hina.

Rojters nije mogao da potvrdi vjerodostojnost tih navoda.

Američki CNN objavio je da je imao uvid u 53 dokumenata koja su procurjela iz Pentagona, za koje se čini da su nastali u periodu od polovine februara do početka marta, i u kojima se, između ostalog, navodi da su Sjedinjene Američke Države špijunirale predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.

Generalštab Oružanih snaga Ukrajine saopštio je danas da se nastavljaju žestoke borbe sa ruskim snagama oko Bahmuta i ​​Avdejevke.

Ukrajinski generalštab navodi da ruske snage nastavljaju da glavne napore usmjeravaju na izvođenje ofanzivnih operacija na pravcu Limana, Bahmuta, Avdejevke i Marinke, prenosi Interfaks Ukrajina. Dodaje se da je tokom proteklog dana odbijeno više od 40 napada ruskih snaga.

"U pravcu Bahmuta, neprijatelj nastavlja da vodi ofanzivna dejstva, pokušavajući da preuzme punu kontrolu nad gradom. Nastavljaju se žestoke borbe", navedeno je u saopštenju.

Na Zaporoškom i Hersonskom pravcu, prema navodima Generalštaba Ukrajine, ruske trupe nastavljaju da utvrđuju položaje.

Rusija pokušava da se povrati od niza ponižavajućih udaraca njenim obavještajnim aktivnostima u inostranstvu nakon što su stotine ruskih špijuna u zapadnim zemljama protjerane ili uhapšene, prenose zapadni mediji.

Rat u Ukrajini – 410. dan.

Ukrajinska protivvazdušna odbrana mogla bi da ostane bez raketa i municije u svega nekoliko nedjelja, navedeno je u tajnim dokumentima Pentagona od februara, koji su procurili u javnost, prenio je Gardijan.

U jednom od dokumenata od 23. februara, koji ima oznaku "povjerljivo", do detalja se navodi kako će ukrajinski PVO sistem S-300 potpuno utihnuti do 2. maja, ukoliko nastavi istim tempom da bude korišten. Autentičnost Pentagonovih dokumenata nije potvrđena.

U saopštenju od nedjelje, iz Pentagona su poručili da provjeravaju vjerodostojnost fotografisanih dokumenata koji "djeluju da sadrže vrlo osetljiv materijal", prenosi Tanjug.

Ukrajinski protivvazdušni sistem Buk, na koji se ukrajinska vojska oslanja, uz S-300, mogao bi da se istroši do polovine aprila, objavio je Njujork tajms, dok bi protivvazdušne jedinice na prvoj liniji fronta mogle da budu "totalno smanjene" do 23. maja.

Ruski lovci i bombarderi dobijaju sve veću mogućnost da napadnu ukrajinske snage, što bi mogao da bude izazov za Kijev, istakao je njujorški list, citirajući visoke vojne zvaničnike SAD.

Portparol ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva, pukovnik Juri Inhat, nije komentarisao procurjele informacije, ali je rekao za Vol strit džornal da se Ukrajina suočila sa ozbiljnim problemima u pronalasku municije za oružje napravljeno u sovjetsko vrijeme, posebno za S-300 i Buk.

"Ukoliko izgubimo bitku na nebu, posljedice po Ukrajinu mogle bi da budu veoma opasne. Ovo nije vrijeme za odugovlačenje", rekao je on, apelujući na zapadne saveznike da ubrzaju isporuku pomoći. Američki zvaničnici vjeruju da je očigledno curenje velike količine povjerljivih Pentagonovih dokumenata možda došlo iz američkog izvora.

"Sada je fokus na tome - kako je moglo da procuri sve to, jer su mnogi dokumenti bili jedino u rukama zvaničnika SAD", rekao je za Rojters bivši visoki zvaničnik Pentagona Majkl Malroj.

Zvaničnici kažu da, ako se uzme u obzir obim tema obrađenih u dokumentima, a koje se tiču rata u Ukrajini, zatim Kine, Bliskog istoka i Afrike, ima nagovještaja da ih su dokumenta procurjela iz ruku Amerikanca, a ne saveznika.

Američki zvaničnici rekli su da je istraga o tome kako su podaci dospjeli u javnost nije odbacila mogućnost da su iza svega proruski elementi.

Ovaj bezbjednosni proboj podataka smatra se jednim od najopasnijih još od 2013. godine, kada se više od 700.000 dokumenata, video snimaka i diplomatskih depeša pojavilo na sajtu Vikiliks.

Ruska ambasada u Vašingtonu i Kremlj zasad nisu odgovorili na zahtjev za komentar.