Zašto raste broj slučajeva bolesti koje prenose komarci: Klimatske promjene, urbanizacija, uništavanje šuma

Klimatske promjene, uništavanje šuma i urbanizacija su neki od glavnih faktora koji dovode do sve češćeg izbijanja virusa kao što su denga, zika i čikungunja širom svijeta, upozorava se u istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

U studiji se navodi da je broj slučajeva bolesti koje prenose komarci, koje se šire u tropskom i subtropskom podneblju, dramatično povećan posljednjih decenija.

Slučajevi denga groznice porasli su sa malo više od pola miliona globalno 2000. godine, na 5,2 miliona 2019. godine.

I taj trend se nastavlja. Najnoviji podaci pokazuju da je oko polovine svjetske populacije sada u opasnosti od denge, najčešće virusne infekcije koja se širi sa komaraca na ljude, sa procjenom od 100 do 400 miliona zaraza svake godine.

"Trenutno, oko 129 zemalja je u opasnosti od denge, koja je endemska bolest u više od 100 zemalja“, kaže Raman Velajudan, šef odsjeka SZO za globalni program za kontrolu zanemarenih tropskih bolesti.

On je rekao da se samo u Južnoj Americi denga kreće dalje na jug u zemlje kao što su Bolivija, Peru i Paragvaj.

Klimatske promjene dovode do povećanih padavina, većih temperatura i veće vlage, uslova u kojima komarci napreduju i množe se. Postoji novo istraživanje koje pokazuje da čak i suvo vrijeme omogućava komarcima da se razmnožavaju. Naučnici kažu da suvo vrijeme čini komarce žednima i kada postanu dehidrirani, žele da se hrane krvlju češće.

"To je zaista zabrinjavajuće, jer pokazuje da su klimatske promjene imale ključnu ulogu u olakšavanju širenja komaraca ka jugu. A kada ljudi putuju, virus ide sa njima", rekao je on, ističući da će se taj trend vjerovatno nastaviti i za ostatak svijeta.

"Već smo dobili izvještaje iz Sudana, koji je zabilježio prilično visok porast broja slučajeva denge, više od o9sam hiljada slučajeva i 45 žrtava od jula."

Zvaničnici Svjetske zdravstvene organizacije primjećuju da je broj slučajeva denge u Aziji povećan u Kambodži, Vijetnamu, Laosu, Filipinima, Maleziji i Singapuru.

Denga je u većini slučajeva blaga bolest. Iako većina ljudi nema simptome, neki bi mogli da imaju visoku temperaturu, glavobolju, bolove u tijelu, mučninu i osip. Većina ljudi se oporavlja za par nedjelja, ali denga može da bude fatalna za one koji razviju teške slučajeve bolesti.

"To je velika prijetnja svijetu, jer većina zemalja sada ima u opticaju sva četiri povezana virusa denge“, rekao je Velajudan i naglasio da za dengu nažalost nema tretmana kao i da se vakcine tek pojavljuju na tržištu.

On je ukazao da je jedna vakcina, za koju je utvrđeno da je efikasna kod ljudi koji su jednom imali dengu, odobrena u oko 20 zemalja, dvije druge vakcine se razvijaju, a dva lijeka su u razvoju.

Čikungunja i Zika

Čikungunja virus prenose komarci i ustanovljen je na skoro svim kontinentima. Do sada ga je prijavilo 115 zemalja. Bolest može da izazove hroničnu invalidnost kod nekih ljudi i ozbiljno utiče na njihov kvalitet života.

Diana Rohas Alvarez, tehnička direktorka SZO-a za ziku i čikungunju i jedan od koordinatora globalne inicijative za arbovirus, saopštila je da je broj slučajeva čikungunje u Americi povećan sa 50 hiljada u 2022, na 135 hiljada ove godine. Ona kaže da se virus širi izvan uobičajenih endemskih područja u Južnoj Americi, u druge regione.

Arboviruse šire artropodi, među kojima su komarci, krpelji, stonoge i pauci.

"Sada uočavamo prenos tamo gdje ga ranije nismo vidjeli. Broj zemalja u kojima su se pojavili komarci je alarmantan“, rekla je ona.

"Trebalo bi da budemo spremni da otkrijemo neke slučajeve tokom proljeća i ljeta u Evropi i na sjevernoj hemisferi, takođe i u jugoistočnoj Aziji, jer sezona arbovirusa počinje kasnije tamo. Obično je to kada počinje ljetnja sezona “, rekla je Rohas Alvarez.

Poput denge i čikungunje, zika virus šire komarci koji uglavnom grizu tokom dana. Međutim, za razliku od druga dva virusa, zika se takođe može prenijeti seksualnim putem, kao i sa majke na dijete tokom trudnoće.

Između oktobra 2015. i januara 2016, Brazil je prijavio da je 1,5 miliona ljudi zaraženo virusom zika i da se više od 3500 beba rodilo sa manjim glavama od normalnih, što je stanje poznato kao mikrocefalija.

Epidemija se proširila na druge djelove Južne i Sjeverne Amerike i nekoliko ostrva u Pacifiku. SZO je ziku proglasila hitnim slučajem od međunarodne zabrinutosti u javnom zdravlju u februaru 2016.

"Zika još uvijek kruži“, rekla je Rohas Alvarez. "Naravno, od miliona slučajeva u 2015. i 2016, od 2017 broj slučajeva se smanjio, ali još uvek imamo oko 30 do 40 hiljada prijavljenih slučajeva svake godine, uglavnom u Južnoj i Sjevernoj Americi."

Ona je dodala da je 89 zemalja i teritorija prijavilo slučajeve prenosa zika virusa.

Prošle godine, Svjetska zdravstvena organizacija pokrenula je Globalnu inicijativu za borbu protiv nastajanja i ponovnog pojavljivanja arbovirusa sa potencijalom epidemije i pandemije. Plan se fokusira na spremnost, rano otkrivanje i reagovanje na izbijanje epidemija, kao i na razvoj novih ljiekova i vakcina.

Dok se te strategije utvrđuju, zdravstveni zvaničnici pozivaju zajednice da eliminišu mjesta za razmnožavanje komaraca, u i oko svojih kuća i koriste sredstva protiv komaraca da se zaštite od potencijalno fatalnih bolesti.

( Glas Amerike )