Ukrajina mijenja planove, SAD traže izvor curenja

Američka bezbjednosna zajednica pokušava da ograniči štetu i izbori se sa posljedicama objavljivanja desetina tajnih dokumenata, kazali su američki zvaničnici. Izuzetno povjerljiva dokumenta koja su procurila proteklih nedjelje pružaju rijedak uvid u to kako SAD špijuniraju saveznike i neprijatelje, prenose svjetski mediji.

Pojedina dokumenta, čija autentičnost još nije sa sigurnošću potvrđena, otkrivaju razmjere američkog špijuniranja ključnih saveznika, uključujući Južnu Koreju, Izrael i Ukrajinu.

Ostala dokumenta, kako prenosi CNN, otkrivaju u kolikoj mjeri su SAD prodrle u rusko Ministarstvo odbrane i rusku plaćeničku grupu Vagner, uglavnom kroz presretnutu komunikaciju i ljudske izvore, koji bi sada mogli biti prekinuti i dovedeni u opasnost. Takođe se ukazuje i na ključne slabosti u ukrajinskom naoružanju, vazdušnoj odbrani, veličinama bataljona i spremnosti u ključnom trenutku rata.

Ukrajina je zbog curenja dokumenata bila primorana da promijeni neke od svojih planova uoči dugoočekivane kontraofanzive, objavio je juče CNN, pozivajući se na izvor blizak ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom.

Na pitanje o izvještavanju CNN-a, saradnik predsjednika Mihailo Podoljak kazao je za Rojters da strateški planovi Ukrajine ostaju nepromijenjeni, ali da su konkretniji taktički planovi uvijek podložni promjenama.

Jedan dokument takođe otkriva da su SAD špijunirale Zelenskog, što prema riječima jednog izvora bliskog ukrajinskom predsjedniku nije neuobičajeno. Međutim, ukrajinski zvaničnici su duboko frustrirani zbog curenja povjerljivih podataka.

Saveznici u nezgodnoj poziciji

U jednom izvještaju navodi se da je Zelenski krajem februara "predlagao napad na ruske pozicije u Rostovskoj oblasti" upotrebom bespilotnih letjelica, budući da Ukrajina nema oružje dugog dometa kojim bi mogla pogoditi tako udaljene mete. Taj izvještaj, kako ističe CNN, možda nudi objašnjenje američkih komentara da ne žele da daju Ukrajini oružje dugog dometa zbog straha da bi ga Kijev mogao upotrijebiti za napad unutar Rusije. Ukrajina je, kako podsjećaju mediji, obećala da u te svrhe neće koristiti američko oružje.

U drugom izvještaju navodi se da bi Kina mogla iskoristiti ukrajinske napade na mete duboko unutar Rusije kao "priliku da okarakteriše NATO kao agresora i mogla bi povećati pomoć Rusiji ukoliko procijeni da su napadi značajniji".

Curenje podataka je, kako prenosi Rojters, već izazvalo reakcije pojedinih vlada.

U saopštenju od nedjelje, kabinet izraelskog premijera Benjamina Netanjahua označio je kao "netačan i bez ikakvog osnova" dokument u kojem se tvrdi da je Mosad, jedna od obavještajnih agencija zemlje, podstakla nedavne proteste protiv Netanjahuovog plana da pooštri kontrolu nad pravosuđem.

Izrael se pominje u još jednom dokumentu pod nazivom "Izrael: Načini za pružanje ubojitog oružja Ukrajini", u kojem se navodi da će Jerusalim "vjerovatno razmotriti pružanje ubojite pomoći pod povećanim pritiskom SAD ili usljed degradacije" odnosa sa Rusijom.

Visoki zvaničnik Sjeverne Koreje kazao je u nedjelju da je njegova zemlja svjesna izvještaja o curenju dokumenata i da planira da o "pokrenutim temama" razgovara sa Vašingtonom. U jednom od dokumenata navedeni su detalji o internim diskusijama između južnokorejskih zvaničnika o američkom pritisku na Seul u cilju snabdijevanje Ukrajine oružjem, i politici te zemlje da to ne radi.

Objavljen je i dokument pod oznakom "najveća tajna" u kojem se navodno detaljno opisuje kako su se predstavnici ruske privatne vojske sastali sa turskim kontaktima da bi kupili oružje od Ankare. Turska ambasada u Vašingtonu odbila je da komenetariše te navode, piše Rojters.

Francusko ministarstvo odbrane je u subotu veče negiralo da u Ukrajini ima francuskih vojnika, što navodno stoji u jednom od procurjelih dokumenata.

Takođe se otkriva i šta SAD misle o namjerama pojedinih evropskih država da doniraju borbene avione Ukrajini. U izvještaju datiranom na 23. februar navodi se da izražena spremnost Bugarske da donira svoju flotu aviona MiG-29 Ukrajini predstavlja "izazov" budući da će Bugarska na taj način ostati bez borbenih aviona za misiju nadzora vazdušnog prostora dok ne budu isporučeni američki avioni F-16, "što se neće dogoditi još najmanje godinu".

Nije neuobičajeno da SAD i druge zemlje špijuniraju svoje saveznike. Ali javno otkrivanje takvog špijuniranja je neprijatno za te saveznike, koji moraju da objasne svom stanovništvu kako će reagovati.

"Biće potrebno izvjesno vrijeme za ponovnu izgradnju povjerenja sa našim saveznicima", kazao je za Rojters jedan američki odbrambeni zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman.

Američki saveznici vrše procjenu štete, pokušavajući da utvrde da li su neki od njihovih izvora i metoda ugroženi curenjem.

"Očekujemo da će SAD podijeliti sa nama procjenu štete u narednim danima, ali ne možemo da čekamo njihovu procjenu. Upravo sada radimo svoje", rekao je za CNN zvaničnik iz zemlje koja je dio aranžmana 'Pet očiju' o razmjeni obavještajnih podataka sa SAD, koji uključuje Australiju, Kanadu, Novi Zeland i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Majkl Malroj, bivši visoki zvaničnik Pentagona, umanjio je trajne posljedice curenja.

"Naravno da je ponižavajuće kada je ovakva vrsta aktivnosti javno razotkrivena", kazao je Malroj za Rojters. "Ona može uzrokovati kratkoročne probleme u odnosima, ali ja smatram da će na duge staze zajednički interesi država ostati snažni".

Curenje poteklo iz Amerike?

Curenje podataka je dovoljno alarmiralo Pentagon da uključi Ministarstvo pravde, koje je pokrenulo krivičnu proceduru.

Dvojica američkih odbrambenih zvaničnika, koji su zbog osjetljivosti teme željeli da ostanu anonimni, kazali su da Pentagon ispituje procedure koje se odnose na to koliko široko se razmjenjuju osjetljivi tajni podaci unutar te institucije.

Pojedini eksperti za nacionalnu bezbjednost i američki zvaničnici kažu da u ovom trenutku vjeruju da bi izvor curenja mogao biti američki, imajući u vidu širinu tema, ali ne odbacuju proruske aktere

Jedan zvaničnik je kazao za Rojters da istražitelji pokušavaju da utvrde ko bi imao motiv da objavi ovakvu vrstu informacija. Jedna od teorija je da je neko jednostavno podijelio povjerljiva dokumente kako bi pokazao posao koji obavljaju i da su ona stigla do krtice unutar američke obaveštajne zajednice ili vojske.

Danijel Hofman, bivši visoki tajni oficir CIA, rekao je da je, s obzirom na prethodne aktivnosti moskovskih obavještajnih agencija, "velika vjerovatnoća" da su ruski operativci postavili dokumente koji se odnose na Ukrajinu kao dio ruske operacije dezinformisanja.

Pojedini eksperti za nacionalnu bezbjednost i američki zvaničnici kažu da u ovom trenutku vjeruju da bi izvor curenja mogao biti američki, imajući u vidu širinu tema, ali ne odbacuju proruske aktere.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je juče na pitanje kako komentariše optužbe da možda Moskva stoji iza curenja podataka kazao da to ne može komentarisati budući da "postoji tendencija da se za sve okrivi Rusija". "To je, generalno, bolest", kazao je Peskov.

Iako se čini da je novo objavljivanje dokumenata najozbiljnije javno curenje povjerljivih informacija u posljednjih nekoliko godina, zvaničnici kažu da ono do sada ne dostiže razmjere i obim od 700.000 dokumenata, video-snimaka i diplomatskih depeša koje su se pojavile na sajtu Vikiliks 2013. godine.

"Njujork tajms" ističe da uprkos tome što nijesu razmjera Vikiliksa, ili dokumenata koja je objavio Edvard Snouden, nova curenja mogu imati izuzetno štetne posljedice jer su dokumenta novijeg datuma, neka svega 40 dana, i pružaju uvid u buduće operacije.

( N.Bogetić )