Stroža zaštita za Đalovića klisuru: Prostor u kojem je pećina biće smanjen ali proglašen spomenikom prirode

Cjelokupni prostor Đalovića klisure biće dodatno zaštićen, a revizijom studije zaštite predviđeno je da se to prirodno dobro proglasi spomenikom prirode. Takođe, za razliku od dokumenta o zaštiti iz šezdesetih godina u kojem površina Đalovića klisure iznosi 1.106 hektara, revizijom će ta površina biti znatno manja.

To se navodi u reviziji studije koji je uradila Agencija za zaštitu životne sredine.

Projekat valorizacije Đalovića pećine je kapitalni državni projekat čija ukupna vrijednost dosad zaključenih ugovora iznosi više od 23 miliona eura. Sve do studije revizije, od 1968. godine kada je ovaj dragulj prirode zaštićen kao prirodno dobro, nije bilo ozbiljnih promjena na planu njene zaštite.

Sekretar za ruralni i održivi razvoj u bjelopoljskoj opštini Jasmin Ćorović objasnio je da je Đalovića pećina ili Pećina nad vražjim firovima otkrivena nekoliko godina poslije 1968. kada je Đalovića klisura proglašena za prirodno dobro i da će se studija zaštite same pećine raditi posebno i nezavisno od studije zaštite Đalovića klisure, čime će Bijelo Polje dobiti dva zaštićena prirodna dobra.

"S obzirom na to da je tek nekoliko godina nakon zaštite Đalovića klisure otkrivena i sama Đalovića pećina, a shodno Zakonu o zaštiti prirode, ukoliko dođe do bilo kakve promjene unutar zaštićenog prirodnog dobra mora se pokrenuti revizija zaštićenog prirodnog dobra", objasnio je Ćorović, dodajuću da je to trebalo uraditi i u nekom prethodnom periodu, ali da ni sada nije kasno.

Najava promjena koje će se desiti u pogledu zaštite prostora na koji se studija odnosi obuhvata dio hidrološkog aktivnog toka Bistrice, počev od glave Bistrice, odnosno iz kanjona Đalovića klisure.

"Promjene su u režimu zaštite koje će se morati sprovesti na terenu, nakon okončanja ukupnog postupka. Ova rasprava je dio postupka koji je počeo podnošenjem inicijative Opštine Agenciji za zaštitu životne sredine, koja je uradila studiju, a nakon javne rasprave Opština treba da pripremi i donese odluku o proglašenju, odnosno o reviziji ovog zaštićenog područja, gdje su predložene granice zone zaštite i da sprovede kroz određivanje upravljača", kazao je jedan od obrađivača studije Vasilije Bušković.

Pojasnio je da bi upravljač trebalo da bude Agencija za zaštićena područja na teritoriji Bijelo Polje, što je analogno sličnoj agenciji koju ima Podgorica.

"I da kroz tu agenciju, to jest upravljača sprovede na terenu one najvažnije zabrane i ograničenja u pogledu zabrane lova i ribolova, odnosno ograničenja ribolova na vremenski period od 1. oktobra do 1. maja i da to bude samo lov "uhvati i pusti", zatim zabrane izgradnje objekata bilo koje vrste u bilo kom dijelu zaštićenog područja koje bi moglo da dovede do zagađenja.

U drugoj zoni je sam vodotok, sa neposrednim okruženjem, tu se podrazumijeva da nema nikakve gradnje, a u trećoj zoni, pošto je ona prostorno najveća, ima gradnje, ali su u pitanju objekti koji ne mogu da dovedu do oštećenja zaštićenog područja, naročito svojim otpadnim vodama. U predlogu zabranjenih aktivnosti za treću zonu, što treba da bude preduzeto u odluci koju Opština treba da donese, izgradnja objekata koji mogu da zagađuju zaštićeno područje, u konkretnom području to se odnosi na rijeku Bistricu”, kazao je Bušković.

U studiji se navodi da je Đalovića klisura dosta nepristupačna, ali bogata brojnim živopisnim izvorima, vrlo zanimljivom florom i faunom, neistraženim speleološkim objektima i drugim prirodnim vrijednostima.

"Klisura je najinteresantnija u području od Dugačke kose, odnosno od izvora Bistrice pa nizvodno do manastira Podvrh. Nizvodno od glavnog vrela nalaze se veoma interesantni izvori na desnoj strani rijeke Bistrice. Posebnu atrakciju predstavljaju Vražji virovi (firovi). To su u stvari tri terasasta jezerca (oka) koja su stepenasto smještena iznad samog nivoa rijeke. Tu se nalazi još čitavi niz ponora i drugih hidrogeoloških fenomena, koji su pravi izazov za speleologe, planinare, alpiniste, ronioce i avanturiste raznih profila", navodi se u studiji.

U Đalovića klisuri, kako se navodi, dominantno je prisustvo šuma bijelog graba, manjim dijelom bukovih šuma te šuma crnog bora, kao i više životinjskih vrsta od međunarodnog i nacionalnog značaja.

Studijom su zabranjene aktivnosti u djelovima zaštićenog područja sa režimom zaštite II stepena. Sportsko-rekreativni ribolov dozvoljen je od 1. oktobra do 1. maja, a u dozvoljenom periodu moguće je loviti isključivo po sistemu “uhvati i pusti”, i to samo sa upotrebom vještačkih mamaca, a zabranjen je i lov divljači, nekonstrolisana sječa bez dozvole, akvakultura, postavljanje i izgradnja objekata, promjena namjene površina, rastjerivanje, hvatanje i ubijanje životinjskih i biljnih vrsta, naseljavanja alohtonih i invanzivnih vrsta, preduzimanje radnji koje bi mogle da dovedu do oštećenja vrsta i staništa, odlaganje otpada, zagađenje ili ugrožavanje rijeke...

U dozvoljene aktivnosti spadaju uređenje i korišćenje pješačkih i rekreativnih staza na kopnu, razvijanje naselja i prateća infrastruktura u mjeri u kojoj se ne izaziva narušavanje osnovnih vrijednosti područja, vršenje radova na uređenju objekata kulturno-istorijskog nasljeđa i tradicionalne gradnje - sprovoditi očuvanja tradicionalnih djelatnosti lokalnog stanovništva, intervencije radi restauracije, revitalizacije i unapređenja zaštićenog područja, selektivno i ograničeno korišćenje prirodnih resursa.

Obrađivač studije ispred Agencije, botaničar Zlatko Bulić ocijenio je da je naglasak je na onome što je objektivno najvažnije i najočuvanije na tom prostoru, a to je dio koji je vezan za klisuru i za dio koji predstavlja speleološki Eldorado, koji je dugo vremena bio nepoznat ne samo crnogorskoj nego i široj javnosti.

"Glavni razlog zbog koje se predlaže stavljanje pod zaštitu ovog područja jeste vrijednost prirode i ono što je najvažnije, tog prirodnog ambijenta, biodiverzitet, pojedine vrste biodiverziteta koje su međunarodno značajni", rekao je Bulić.

( Jadranka Ćetković )