Ohrid kao stanica ka Parizu
Nakon nekoliko izložbi, predsjednik udruženja “Slikarski uranak” Nikola Nenezić ističe da je jedan dio ciljeva ispunjen i dijeli pozitivne utiske iz Sjeverne Makedonije
Nakon osam uspješno realizovanih izložbi u Crnoj Gori, udruženje umjetnika “Slikarski uranak” predstavilo se i dvjema u Ohridu koje su otvorene protekle sedmice u Domu kulture i galeriji “Upevče” pred brojnom publikom. Obje postavke otvorili su eminentni predstavnici Sjeverne Makedonije, akademik dr Mile D. Mićunović i Mitko Korkutovski.
Predsjednik “Slikarskog uranka” koji je svoj mandat počeo 2022. godine, Nikola Nenezić, “Vijestima” je prenio pozitivne utiske i snažne emocije koje su na njega ostavila ta dva događaja, ali i gostoprimstvo kolega i organizatora iz Ohrida.
”Posjećenost izložbama bila je velika, iako su obje otvorene u svega par dana. Brojne zvanice su prisustvovale događaju, čak i slučajni prolaznici, turisti i stranci koji i nijesu znali šta se dešava, ali su svratili privučeni dobrom energijom i umjetnošću. Među njima je jedan iznio liru i zasvirao kako bi pokazao poštovanje i upotpunio događaj. Svi prisutni su bili oduševljeni i mogu reći da je to bio pravi spektakl, a pored zvaničnog dijela uslijedilo je i lijepo druženje. Tokom dana smo posjetili i jednu slikarsku koloniju koja se odvija u selu 20-ak kilometara od Ohrida”, kazao je Nenezić.
Pored toga, ističe on, ovom izložbom ispunio je neke od ciljeva i obećanja koje je imao kada je preuzeo funkciju.
”Ono što sam zacrtao kao predsjednik kada sam to postao, do sada sam i postigao. Ovo je bio jedan od ciljeva, a krajnji cilj je Pariz. Mogu reći da je bilo svojevrsno polufinale, a izložbe koje slijede vode nas do finala - Pariza”, poručio je on.
Put “Slikarskog uranka” nakon Ohrida nastavlja se predstavljanjem 27. aprila u Trebinju, zatim 16. maja u Bjelorusiji u galeriji “Mark Šagal” u Vitebsku, zatim nastavlja u Moskvi gdje će biti organizovane dvije izložbe, Sankt Peterburgu, a onda ponovo u Crnoj Gori i regionu, Sarajevu, Beogradu, Nišu, Skadru, da bi se stiglo i do Pariza.
Na izložbama u Ohridu zastupljeni su radovi slikara Pera Nikčevića, Tinde Bulatović, Gordane Braunović, Gordane Tomašević, Jasminke Bogićević, ali i slikara i književnika Vesne Ubavčic Brizbej, Dajane Mitrović, Koviljke Raonić, Darinke Živković, Simeona Angelova Todeva, Radovana Radovića, Milojke Banduke, Leksa Rakočevića, Nikole Nenezića, kao i skulptora Milana Đurovića.
Mićunović je u svom govoru na ostvaranju istakao vrijednost izloženih radova neprocjenjiva...
”Jer su umjetnici kroz boje ljubavi na platno postavili svoje kriterijume za estetske, prirodne, kulturno-istorijske i druge vrijednosti sa kojima se susreću na raznim mjestima u Crnoj Gori, koja je pravi raj na zemlji”, rekao je Mićunović.
”Slike su znak vremena. Da se sjetimo onoga što nas okružuje, ali i da ostavimo komadić sjećanja u našim čulima, da ostanemo svjedoci vremena koje odražavaju. Slikarstvo shvatam kao informaciju, kao ličnu tačku gledišta, koja ima moć da se pretvori u kolektivni čin posmatranja. Zato je slika i opšte mjesto, gdje se ukrštaju pogledi, a svako za sebe stvara utisak i donosi sud o prikazanom. Sliku smatram posebnom u izražavanju ličnog odnosa prema predmetu posmatranja”, rekao je Mićunović.
Nenezić s ponosom ističe da udruženje okuplja stvaraoce i van Crne Gore, ali i da je “Slikarski uranak” postao bogatiji za dva nova člana akademika Mila Mićunovića i vlasnika galerije “Upevče” Slavka Upevčea.
Mićunović je prisutne podsjetio i da je udruženje “Slikarski uranak” osnovano 1993. godine u Podgorici, a vrata su otvorena svim umjetnicima koji na različite načine “slikaju teme života”, bilo putem boja i platna, ili usmeno, književnošću, muzikom, naukom... Udruženjebroji oko 433 člana, među kojima su likovni umjetnici, književnici, muzičari, naučnici, publicisti iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Rusije, Belorusije, Jermenije, Ukrajine, Makedonije, Indije, Čilea, Amerike, Njemačke, Luksemburga, Francuske, Austrije, Saudijske Arabije, Kanade i Australije. Do sada je realizovano više od 500 kolektivnih izložbi.
"Slike su znak vremena. Da se sjetimo onoga što nas okružuje, ali i da ostavimo komadić sjećanja u našim čulima, da ostanemo svjedoci vremena koje odražavaju. Slikarstvo shvatam kao informaciju, kao ličnu tačku gledišta, koja ima moć da se pretvori u kolektivni čin posmatranja. Zato je slika i opšte mjesto, gdje se ukrštaju pogledi, a svako za sebe stvara utisak i donosi sud o prikazanom. Sliku smatram posebnom u izražavanju ličnog odnosa prema predmetu posmatranja", rekao je Mićunović.
On je dodao da sva izložena djela nose pečat lične drame, pa su kao takva i dragocjena svjedočanstva onoga što više nikada neće biti isto.
"Po mom mišljenju, prisustvujete činu istine. A sjutra će možda sve biti drugačije", poručio je Mićunović i pozvao sve da uzmu dio istine koja je na izložbama predstavljena.
( Jelena Kontić )