Tajna dokumenta širili sa platformi za igrice

Dokazi o curenju povjerljivih američkih dokumenata ukazuju da se vjerovatno ne radi o podloj hakerskoj zavjeri ili širenju dezinformacija od strane Rusije ili Sjedinjenih Država, već o još jednom primjeru nesmotrenog postupanja sa tajnama u Vašingtonu.

Proteklih dana u javnosti se spekulisalo o teorijama, počev od one da se radi o pametnom potezu Centralne obavještajne agencije (CIA) u cilju demoralisanja Rusa objavljivanjem podataka o broju stradalih vojnika, pa do verzije da su za curenje odgovorni ruski hakeri kako bi ponizili Vašington.

Prema novim saznanjima, moguće je da je curenje dokumenata, koje bi moglo zakomplikovati ukrajinsku proljećnu ofanzivu i podriti povjerenje između SAD i saveznika, počelo u grupi za prepisku na društvenoj platformi "Diskord" popularnoj kod gejmera.

Na platformi Diskord, na kojoj se poruke i snimci razmjenjuju u realnom vremenu, jedan korisnik je prije par mjeseci tokom diskusije o Ukrajini počeo da objavljuje fotografije papira, kazao je jedan od korisnika platforme za agenciju Asošijetid pres.

Arik Toler, koji radi za novinarski istraživački portal Belingket, razgovarao je sa korisnicima internet servera koji su učestvovali u širenju dokumenata, što ne znači da su izvor prvobitnog curenja. Toler tvrdi da uprkos tome što su na prvom kanalu Diskorda podijeljena dokumenta, korisnike tog kanala, uglavnom tinejdžere, rat u Ukrajini nije pretjerano zanimao. "Tu su bili uglavnom ljudi koji su igrali igricu "Call of Duty" i razmjenjivali mimove. To su većinom mladi ljudi, tinejdžeri", kazao je on.

Tek pet mjeseci kasnije drugi korisnik, američki tinejdžer, podijelio je dokumenta na drugom Diskord serveru za obožavaoce jednog jutjubera. Sa tog kanala, dokumenta su se proširila među igračima Majnkrafta, a jedan korisnik ih je objavio kao argument u svađi sa drugim gejmerom. Zatim je ponovo nastalo zatišje od nekoliko nedjelja, prije nego što je material stigao do desničarskog foruma 4chan i ruskog Telegram kanala, gdje je jedan dokument prerađen.

"To što je na ruskom Telegramu prerađen jedan dokument od njih preko 100 je najbolja stvar koja se mogla desiti američkoj vladi", objavio je Toler na Tviteru. "Sada mogu da tvrde da je sve ovo ruska operacija, iako se radi o traljavoj preradi jednog dijela jednog dokumenta". Prerađeni djelovi se odnose na podatke o ruskim gubicima u ratu u Ukrajini, prenose mediji.

Razmjeri štete nastale od curenja podataka tek treba da budu utvrđeni, navodi AP. Na pitanje da li američka vlada očekuje da se još obavještajnih podataka pojavi na internetu, portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Džon Kirbi je kazao: Istina i iskreni odgovor je: Ne znamo. Da li nas to brine? Naravno da brine".

Curenje naglašava poteškoće sa kojima se suočavaju američke i druge vlade u obezbjeđivanju povjerljivih informacija.

Prema najnovijim podacima koje je objavila Kancelarija direktora Nacionalne obavještajne službe, 2019. godine u američkoj vladi je bilo 1,25 miliona ljudi sa odobrenjem i pristupom strogo povjerljivom materijalu. "Gardijan" ističe da podaci od tada nijesu objavljivani, ali da ništa ne ukazuje da su brojke značajno smanjene. Pentagon je povodom nedavnog incidenta saopštio da preispituje svoju politiku pristupa.

Usljed tako velikih brojki statistički je skoro izvjesno da će, u nekom trenutku, izuzetno škodljivi povjerljivi materijal pasti u ruke nekome ko je voljan da ga objavi, moguće iz ideoloških razloga kao Edvard Snouden, u slučaju masovnog nadzora.

Međutim, "Gardijan" zaključuje da dokazi u ovom slučaju ukazuju da je osoba odgovorna za posljednje curenje najvjerovatnije gejmer ili entuzijasta za oružje čiji motiv nije komplikovaniji od želje da impresionira ostale članove njegove internet grupe za dopisivanje.

Emirati odbacuju navode o saradnji sa ruskim operativcima

Agencija AP imala je uvid u fotografije dokumenata koji su se proteklih nedjelja pojavili na forumima. Među njima je i analiza za oznakom najveće tajnosti o produbljivanju obavještajnih veza između ruske Federalne službe bezbjednosti (FSB) i agencija u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje se nalazi američka vazduhoplovna baza.

U analizi iz marta navodi se da su zvaničnici FSB-a tvrdili da su UAE pristali da sa Rusijom "sarađuju protiv američkih i britanskih obavještajnih agencija". Portparol vlade Emirata je kategorično odbacio istinitost tih navoda.

( N.Bogetić )