Ustavni sud odlučivao politički

I kad bi htio novi predsjednik države Jakov Milatović ne bi mogao 21. maja, nakon što preuzme dužnost, da poništi ukaz o raspuštanju Skupštine jer bi time trebalo da “ruši posao koji je završen”.

Da Ustavni sud nije politički odlučivao o inicijativi za osporavanje ukaza, ta tema bi već bila okončana.

Tako bivši član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i pravnik Radenko Lacmanović objašnjava političko-pravnu dilemu, nakon što je parlamentarna većina osporila to što je odlazeći predsjednik države Milo Đukanović, nekoliko dana pred prvi krug predsjedničkih izbora, raspisao prijevremene parlamentarne izbore.

Nakon što Ustavni sud nije mogao da donese odluku jer za to nije postojala većina, premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović predložio je da Milatović poništi ukaz i raspiše nove izbore. To bi značilo još jedno kreativno tumačenje propisa, više puta primjenjivano na državnom nivou tokom vladavine DPS-a, a posebno posljednjih mjeseci od kada je većina državnih institucija u v. d. stanju i kada se političkim razlozima pravda kršenje Ustava i zakona.

Lacmanović za “Vijesti” kaže da se ne bi licitiralo ukazom da je Ustavni sud odradio posao, ali da se ta institucija, kako je rekao, u slučaju prvog ozbiljnijeg odlučivanja “pravno okliznula, a politički dokazala”.

“Postupak i način izbora sudija US od početka je mirisao na klasičnu političku trgovinu, i ti ljudi su pokazali da su partijski lojalni.....Neriješen ishod glasanja o ocijeni ustavnosti ukaza odlazećeg predsjednika države nije iznenađenje jer smo unaprijed znali kakav će ishod biti i ko će kako glasati”, rekao je on, ponavljajući ocjene da je jasno zašto DPS nije htio da glasa za izbor još jednog sudije.

Ovih dana smo bili svjedoci, kaže sagovornik, različitih predloga, inicijativa i ideja u vezi s izborima zakazanim za 11. jun, od kojih je jedna i od premijera u tehničkom mandatu.

”On je predvidio mnoge stvari, prije svega da US nije odlučio po inicijativi od strane parlamentarne većine. Naprotiv, nakon sjednice tog suda ukaz je u pravnom prometu s punom snagom, on je objavljen i u “Službenom listu” i njegovo stavljanje van snage nije faktički, a ni suštinski moguće. Jer će već biti mnogi rokovi, a brojni će i isteći, kada g. Milatović stupi na dužnost,” objašnjava Lacmanović.

On podsjeća da je 16. maj posljednji dan za predaju poslaničkih lista. “Ako bi novoizabrani predsjednik želio da postupi po inicijativi premijera u tehničkom mandatu, to bi značilo da on ruši posao koji je već završen. Parlamentarna većina je ovim predlogom za ocjenu ustavnosti sama sebi skočila u stomak, jer iako se odlazeći predsjednik nije pozvao na Zakon o predsjedniku, oni su njime stvorili uslove za raspuštanje Skupštine”, kaže sagovornik.

Lacmanović je mišljenja da je ukaz ustavno utemeljen, a ideja za njegovo poništenje pravno nevalidna i nema uporište u domaćem i međunarodnom pravu.

Istu ocjenu iznio je član Predsjedništva PES-a i bivši zvaničnik Ministarstva pravde Andrej Milović, koji je sa Abazovićem prije dva dana imao i javnu oštru polemiku.

”Ukaz i raspuštanju Skupštine objavljen je u Službenom listu, proizvodi pravno dejstvo i kao takav postao je sastavni dio ustavno-pravnog sistema Crne Gore, dok sa druge strane, Ustavni sud nije utvrdio da se radi o aktu kojim je izvršena povreda Ustava. Na taj način, svi moramo poštovati taj ukaz, sviđao se on nekome ili ne”, kaže Milović.

Poziv da se ukaz povuče je, ocjenjuje, politički vapaj da se prolongiraju izbori zbog onih kojima u ovom momentu ne odgovaraju zbog svega kako su radili u posljednje tri godine.

”Novi predsjednik i kad bi htio da povuče ovaj ukaz, ne bi imao pravni osnov na koji bi se pozvao prilikom povlačenja,” rekao je on.

Opozicione Socijaldemokrate i Socijaldemokratska partija takođe su prije dva dana u izjavi za “Vijesti” odbacile mogućnost da novi šef države može poništiti ukaz.

( Mila Radulović )