Šta se zna i ne zna o izvozu srpskog oružja u Ukrajinu
Sporadične i djelimične informacije o tome da oružje, proizvedeno u Srbiji, koriste ukrajinske snage potvrđene su izvještajem Pentagona u kojem se navodi da se Srbija složila da naoružava Ukrajinu
Red tvrdnji i red demantija o izvozu srpskog oružja u Ukrajinu - smjenjuju se kada se u javnosti u Srbiji pomene izvoz oružja u Ukrajinu.
Sporadične i djelimične informacije o tome da oružje, proizvedeno u Srbiji, koriste ukrajinske snage potvrđene su izvještajem Pentagona u kojem se navodi da se Srbija složila da naoružava Ukrajinu.
"Srbija nije prodavala, niti će, oružje ukrajinskoj niti ruskoj strani", bila je prva reakcija ministra odbrane Miloša Vučevića.
U Ambasadi Sjedinjenih Država u Beogradu rekli su za Radio Slobodna Evropa (RSE) da nemaju saznanja o tome da Srbija prodaje oružje Ukrajini.
Ipak, on nije isključio mogućnost da se oružje iz Srbije našlo u ratu u Ukrajini.
Šta se zna?
Agencija Rojters (Reuters) objavila je 12. aprila da je Srbija pristala da isporuči oružje Kijevu ili ga je već poslala.
Rojters je informaciju objavio na osnovu uvida u povjerljiv dokument Pentagona. On je dio desetine povjerljivih dokumenata objavljenih na internetu poslednjih nedjelja.
Mediji navode da bi to moglo da bude najozbiljnije odavanje američkih tajni poslednjih godina. Rojters nije mogao nezavisno da potvrdi autentičnost dokumenta.
Zvaničnici Pentagona naveli su da postoji mogućnost da su pojedini dokumenti "izmijenjeni", navodi BBC.
Pod naslovom "Evropa - Odgovor na tekući sukob Rusije i Ukrajine", dokument u obliku grafikona navodi "procijenjene stavove" 38 evropskih vlada kao odgovor na ukrajinske zahtjeve za vojnu pomoć.
Grafikon je naveo da je Srbija odbila da pruži obuku ukrajinskim snagama, ali se obavezala da će poslati ubojitu pomoć ili ju je već isporučila. Takođe i da Srbija ima političku volju i vojnu sposobnost da u budućnosti obezbijedi oružje Ukrajini.
Šta se zna - reakcija iz Srbije?
Ministar odbrane Srbije Miloš Vučević izjavio je da "Srbija nije prodavala, niti će, oružje ukrajinskoj niti ruskoj strani, niti zemljama u okruženju tog konflikta".
"Nekome je očigledno cilj da destabilizuje našu zemlju i da je uvuče u konflikt u kome nećemo da učestvujemo", naveo je Vučević u pisanoj izjavi 12. aprila.
Vučević, međutim, nije isključio mogućnost da se neko oružje, kako je naveo, na "nekakav volšeban način", nađe i na teritoriji konflikta.
Demantij je stigao i iz Ministarstva spoljnih poslova Srbije. Prvi potpredsjednik Vlade i šef diplomatije Ivica Dačić je u pisanoj izjavi ponovio da od početka ruske invazije na Ukrajinu iz Srbije nije izvezeno oružje ni jednoj od strana u sukobu.
U Ambasadi SAD su za RSE rekli da ne mogu da komentarišu navodne povjerljive informacije, ali su dodali da "prema našim saznanjima, Srbija ne prodaje oružje Ukrajini".
Ambasada Ukrajine u Srbiji nije odgovorila na molbu RSE za komentar povodom navoda iz dokumenta.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obavijestio je javnost nakon invazije na Ukrajinu u februaru 2022. da Srbija neće izvoziti oružje nijednoj od strana u sukobu.
On je takođe često podsjećao i da Srbija osuđuje invaziju, ali da neće uvesti sankcije Rusiji.
Vučić je u svojim izjavama ostavljao prostor da do toga ipak dođe zbog pritiska Zapada na Srbiju, koja tradicionalno održava dobre odnose sa Rusijom.
Sa druge strane, Kremlj je već "podigao" obrvu u pravcu zvaničnog Beograda zbog prethodnih navoda o srpskom oružju.
Šta se zna o prethodnim navodima?
Ruski portal Mash objavio je 27. februara snimak, tvrdeći da se na njemu vidi 3.500 srpskih Grad raketa u skladištu oružja u Bratislavi u Slovačkoj.
Portal je naveo da je Slovačka tranzit zemlja za rakete i da su one završile u Ukrajini.
Portal je objavio i dokumenta, čiju autentičnost RSE nije mogao da potvrdi, a koja navodno pokazuju da je kanadska firma "JNJ Export Import" naručila rakete od kompanije oružja "Krušik" iz Srbije.
Ruski medij je iznio tvrdnju da su sanduci odletjeli iz Srbije u Tursku gdje se tranzitom, kao posrednik, bavila turska firma "Arca Savunma Sanayi Ticaret", preko koje je tovar otišao u Slovačku, a potom u Ukrajinu.
Snimci i fotografije su se proširile potom po društvenim mrežama i dospjeli u medije u Srbiji.
Ministar odbrane Srbije Miloš Vučević istog dana negirao je da Srbija izvozi oružje u Ukrajinu i Rusiju.
On je, međutim, i tada rekao da to da li privatne kompanije kupuju na trećim tržištima i prodaju kompanijama u nekim drugim državama, nije pitanje za Srbiju. "To je međunarodna trgovina", dodao je Vučević tada.
On je poručio i da niko ne može da kazni Srbiju da ne izvozi zato što postoji sumnja gde će šta i kako da završi.
Izjave u kojima demantuju izvoz srpskog oružja u Ukrajinu tada su dali i predsjednik Srbije Vučić i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić, kao i lokalna fabrika oružja "Krušik".
Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova je izjavila 2. marta da informacije o srpskom oružju u arsenalu vojske Ukrajine izazivaju "najdublju zabrinutost".
Ona je navela da je Moskva zatražila od Beograda zvaničan stav o informacijama da je Ukrajini isporučeno oružje iz Srbije.
Zaharova je poručila i da Kremlj "pomno prati ovu priču".
Pet mjeseci ranije, još jedan događaj izazvao je spekulacije o izvozu srpskog oružja Ukrajini. Avion "antonov An-12" poletio je 16. jula sa aerodroma u Nišu na jugu Srbije i srušio se kod Kavale na sjeveru Grčke.
Tom prilikom poginulo je svih osam članova posade, a uskoro se saznalo da je riječ o ukrajinskom avionu, koji je nosio 11,5 tona municije srpske namjenske industrije.
Vlasti u Srbiji objasnile su tada da je pošiljka bila u vlasništvu privatne srpske kompanije "Valir" i da je svo oružje proizvedeno i nabavljeno od državne fabrike oružja Krušik. Takođe je navedeno da je broker bila firma iz Bosne i Hercegovine - kompanija "BA-Metalexport".
U objašnjenju se navodilo da je krajnji korisnik oružja, odnosno vježbovnih mina, trebalo da bude Ministarstvo odbrane Bangladeša, a ne Ukrajina.
Slična situacija se dogodila i u martu 2022. godine, kada su se na društvenim mrežama i u pojedinim ruskim medijima pojavile fotografije koje navodno prikazuju da se oružje proizvedeno u Srbiji koristi u Ukrajini.
Vlasti u Beogradu negirale su i tada za RSE da je Srbija u proteklih osam godina izvozila oružje u tu zemlju.
U Ministarstvu trgovine Srbije, koje je nadležno za izdavanje izvoznih dozvola za naoružanje i vojnu opremu, tada su naveli i da u istom periodu iz Srbije nije izvezeno oružje ni u bilo koju drugu zemlju, gde bi krajnji korisnik bila Ukrajina.
Broj izdatih dozvola za izvoz naoružanja i vojne opreme
U poslednjem izvještaju iz 2020. godine navodi se da je izdato 308 dozvola u vrednosti od oko 836 miliona američkih dolara. Dozvole za izvoz su izdate kupcima u 59 zemalja.
Šta se ne zna?
Izjave ministra odbrane Srbije da postoji mogućnost da srpsko oružje ipak završava u Ukrajini pitanje su poštovanja end user sertifikata.
U tom dokumentu svaki kupac oružja proizvedenog u Srbiji mora da navede ko je krajnji korisnik tog oružja.
Prema međunarodnim pravilima poštovanje end user sertifikata je obavezna.
"To je pitanje za one države koje ne poštuju međunarodne norme, ugovorne klauzule i uzuse poslovanja", naveo je ministar odbrane Srbije u svojoj reakciji od 12. aprila.
On, međutim, nije precizirao dalje svoj odgovor, a Ministarstvo odbrane nije odgovorilo na upit RSE za dodatno objašnjenje.
Veze sa sankcionisanim dilerom oružja
Istraživački novinari Balkanske istraživačke mreže (BIRN) otkrili su u avgustu 2022. godine da srpski trgovac oružjem, Slobodan Tešić, koji se nalazi na crnoj listi SAD, izvozi oružje u tu zemlju preko dvije povezane firme.
BIRN je tada naveo i da je, među kupcima, i američka kompanija koja radi za Pentagon.
Tešić se na crnoj listi SAD našao još 2017. godine, da bi krajem 2019. na nju bili stavljeni i njegovi saradnici i nekoliko povezanih firmi.
SAD su navele da je Tešić sankcionisan zbog podmićivanja i kršenja embarga na oružje.
I Velika Britanija je Tešića stavila na crnu listu odlukom od 9. decembra 2022. godine.
"Slobodan Tešić, značajan trgovac oružjem iz Srbije, optužen za podmićivanje glavnog državnog tužioca druge zemlje", navodi se u obrazloženju Velike Britanije.
Međutim, novinari BIRN-a otkrili su da su kompanije povezane sa Tešićem izvozile oružje za šest američkih firmi, uključujući i jednu koja sarađuje sa Pentagonom.
Navodi BIRN-a među dvije firme koje su povezane sa Tešićem, a izvozile su u SAD, pominju firmu "Valir". Druga se zove "Zenitprom".
Tešić se o navodima nikada nije javno izjašnjavao. Pentagon nije odgovorio novinarima BIRN-a.
Predstavnik "Valira", koji nije želio da se predstavi novinaru BIRN-a, rekao je da su tvrdnje o vezama sa Tešićem "izmišljotine".
Izdate dozvole Ministarstva trgovine
Na sajtu Ministarstva trgovine je poslednji izveštaj o izdatim dozvolama za izvoz naoružanja i vojne opreme objavljen 2020. godine.
U njemu se navodi da je te godine izdato 308 dozvola u ukupnoj vrijednosti od oko 836 miliona američkih dolara. Prema tom izvještaju, dozvole za izvoz su izdate kupcima u 59 zemalja.
Ministarstvo trgovine nije odgovorilo na upit RSE o tome da li je izdalo dozvole za izvoz oružja u Ukrajinu, kao i da li bi bilo moguće da se oružje, proizvedeno u Srbiji, izveze u Ukrajinu bez dozvole zvaničnog Beograda.
Šutanovac: Za kršenje sertifikata nadležne UN
Dragan Šutanovac, bivši ministar odbrane i aktuelni predsjednik nevladinog Savjeta za strateške politike, kaže za RSE da prema "ubjedljivim saznanjima" koje ima, Srbija u Ukrajinu ne izvozi ni oružje niti municiju.
"Problem nastaje kada država koja izda Sertifikat krajnjeg korisnika (end user sertifikat) dalje transferiše to naoružanje ili municiju i to radi neovlašćeno. Tada Srbija nije odgovorna za to, već su nadležne Ujedinjene nacije", kaže Šutanovac.
Na pitanje da prokomentariše dio iz dokumenta u kojem se navodi da zvanični Beograd "ima političku volju i vojnu sposobnost da u budućnosti obezbijedi oružje Ukrajini", Šutanovac kaže da nema saznanja o tome da "postoji izražena volja da se izvozi bilo za Ukrajinu bilo za Srbiju".
( Radio Slobodna Evropa )