Balkan više ne može da čeka

Balkan više ne može čekati. Ponovno pokretanje italijanske akcije u regionu, koju je naša Vlada pokrenula Konferencijom u Trstu 24. januara, nastavljeno je još jednom važnom fazom - ministarskim sastankom u Rimu 3. aprila. Zajedno sa ministrima vanjskih poslova Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, kao i sa švedskim predsjedništvom Vijeća EU i komesarom za proširenje i susjedsku politiku, razgovarali smo o tome kako učiniti konkretnijim proces evropskih integracija ovog regiona.

Pažljivo smo osluškivali snažan zahtjev za Evropom i Italijom koji dolazi iz ovih zemalja, njihovu težnju da budu dio evropskog projekta s kojim se osjećaju blisko povezani kako istorijom, tako i kulturom i privredom i čijoj izgradnji žele da doprinesu energijom vlastitog građanskog društva i entuzijazmom svojih mladih ljudi. Razgovori su jasno otkrili potrebu zajedničkog rada na integraciji u mehanizme i institucionalni život EU već od početnih faza pregovaračkog procesa, posebno u ključnim sektorima kao što su energetska i digitalna tranzicija, infrastruktura, obrazovanje, istraživanje. Neki od mojih kolega su rekli: “Želimo doprinijeti određivanju faza ovog puta, a ne samo da ih pratimo”. Podržavam ovaj pristup, koji mora uključiti ovih šest zemalja u kreiranju narednih faza procesa integracije.

Ono što traže zemlje Zapadnog Balkana nije popust na reforme koje EU traži da se usvoje za učlanjenje. Oni traže sigurnost u procesu, u dinamici i prije svega u konačnom rezultatu. Ustvari, mogao sam dotaknuti njihovu frustraciju procesom integracija koji je posljednjih godina postao sve nestalniji, i to sve zbog učestalog birokratskog tumačenja pregovaračke dinamike od strane EU. Pri tome se zaboravlja izuzetna transformativna vrijednost koju proces integracije ima za institucije i civilno društvo ovih zemalja. Evropski san rizikuje da za sve njih postane himera.

Sastanak u Rimu poslužio je da se odmah daju konkretni odgovori. Naime, zahvaljujući tematskim okruglim stolovima koje smo organizirali, identificirali smo nizove inicijativa na kojima ćemo raditi u narednim mjesecima putem mreža stručnjaka koji će razrađivati prijedloge projekata u sektorima od zajedničkog interesa, kao što su, na primjer, zaštita i očuvanje kulturnog naslijeđa kao odgovor na izazove koje postavljaju klimatske promjene i tehnološka inovacija primijenjena na poljoprivredni i agroindustrijski sektor.

Optimista sam u pogledu rezultata koji se mogu postići, jer smo registrirali volju svih da zajedno radimo, da gradimo sinergiju koja može dati budućnost mira i prosperiteta regionu, radeći na rušenju barijera koje ograničavaju slobodno kretanje ljudi, robe, usluga i kapitala, a sa ciljem zajedničkog regionalnog tržišta kao prvog koraka ka integraciji u jedinstveno tržište EU. Sa Balkanom imamo zajedničke izazove koji zahtijevaju zajedničke odgovore: energetska tranzicija, podrška rastu i zapošljavanju, borba protiv ilegalnih migracija.

Italija namjerava razviti višedimenzionalno djelovanje prema regiji Balkana. Na političkoj razini nastavit ćemo jačati bilateralne odnose sa svakom zemljom Z. Balkana i u Bruxellesu ćemo biti nositelji njihovih zahtjeva i njihove snažne želje za ulazak u EU. Nastavit ćemo doprinositi stabilnosti i sigurnosti regije održavanjem prisutnosti naših Oružanih snaga na tom području. Polazeći od već izvrsnih podataka koji se odnose na trgovinsku razmjenu, koji su u 2022. dosegli vrijednost od oko 17 milijardi eura, provodit ćemo inicijative posvećene povećanju prisutnosti naših kompanija na Balkanu. Cilj koji se također mora postići iskorištavanjem mogućnosti koje nudi razvoj evropskih infrastruktura, kao što ćemo učiniti, primjerice, ugostivši inicijativu posvećenu tzv. koridoru 8 u nadolazećim mjesecima, cestovnom i željezničkom čvorištu koje ujedinjuje Italiju s Albanijom, Sjevernom Makedonijom i Bugarskom, stratešku osovinu koja spaja Jadransko i Crno more.

Snažna potreba za Evropom i Italijom koja dolazi sa Z. Balkana mora se prihvatiti bez odgađanja. Iz tog razloga smo odlučili nastaviti dijalog započet u Rimu i to sa novim sastankom koji će biti održan prije kraja godine, kako bismo provjerili napredak naše saradnje. Italija želi igrati vodeću ulogu u ovome i spremna je potpuno se uključiti, jer je u pitanju budućnost naše zemlje i Evrope. Balkan ne može više čekati.

Autor je zamjenik premijera i ministar spoljnih poslova Italije

(oslobodjenje.ba)

( Antonio Tajani )