Zakon o predsjedniku pada kad dođe mišljenje Skupštine?

Ustavni sud uskoro bi mogao da se izjasni o inicijativama za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o predsjedniku, jer Skupštini ove sedmice ističe rok da dostavi mišljenje.

Prema Zakonu o Ustavnom sudu, rok za to je 30 dana, a Sud je Skupštini zahtjev radi dostavljanja odgovora na navode sadržane u inicijativama uputio uoči prvog kruga predsjedničkih izbora 19. marta.

Ustavnosudska instanca je 24. marta donijela odluke o prioritetnom razmatranju inicijativa za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o predsjedniku, koje su podnijeli savjetnik za ustavni sistem i pravna pitanja u Službi predsjednika Crne Gore Boris Bastijančić i NVO Centar za demokratsku tranziciju (CDT).

Iz kabineta predsjednice Skupštine Danijele Đurović “Vijestima” je odgovoreno da je Poslovnikom Skupštine određeno da je za razmatranje akata ovog tipa nadležan Ustavni odbor Skupštine.

”Navedeni zahtjev je trenutno u postupku pred pomenutim odborom”, navode iz Skupštine.

Izmjene Zakona o predsjedniku usvojene su u decembru 2022. godine. U inicijativi Bastijančića, koju su “Vijesti” dobile iz kabineta predsjednika na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, navodi se da su izmjene Zakona udžbenički primjer “zakonskog neprava’’, nastao spletom najizazovnijih pravno-političkih okolnosti”.

Dodaje se da je taj propis “kabasto strano tijelo’’ zaglavljeno u crnogorskom pravnom sistemu, koje je neophodno što prije odgovarajućom demokratskom procedurom precizno odstraniti na dobrobit društvene zajednice i njene dominantno evropske orijentacije.

Đukanovićev savjetnik je takođe naveo da se “pravnim aktom niže pravne snage derogira Ustav Crne Gore, najviši pisani, formalni pravni akt države”.

U CDT-u navode da izmjene narušavaju ustavnu ravnotežu vlasti i mijenjaju smisao crnogorskog Ustava. CDT je u inicijativi naveo da se spornim izmjenama umjesto razrade ustavnih normi urađeno je dopisivanje Ustava oduzimajući ustavna ovlašćenja predsjedniku Crne Gore, da predlaže mandatara i postavlja i opoziva ambasadore i šefove drugih diplomatskih predstavništava Crne Gore u inostranstvu.

Dio pravnika koji su se javno oglašavali ovim povodom spore ustavnost zakona, kao i, prema informacijama “Vijesti”, znatan broj sudija Ustavnog suda.

Svrha izmjena Zakona o predsjedniku, za koji je glasala parlamentarna većina, bila je stvaranje uslova da Skupština predloži mandatara ako to ne učini predsjednik države - što je propisano Ustavom. Iako je Venecijanska komisija Savjeta Evrope u stavu ocijenila da nije usklađen sa Ustavom, preko toga se prešlo pa je on ipak usvojen, ali je pokušaj da Miodrag Lekić (Demos) formira vladu propao.

VK: Zakonom mijenjana ovlašćenja iz Ustava

Venecijanska komisija je preporučivala poslanicima da ne usvoje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku, navodeći da se tim zakonom mijenjaju ovlašćenja propisana Ustavom kroz “običan zakon”.

VK podsjeća da je za izmjenu Ustava potrebna kvalifikovana većina, a da su izmjene odredaba o fomiranju vlade kroz izmjene Zakona o predsjedniku, koji je običan zakon, u suštini promjene Ustava manjom većinom od one propisane Ustavom.

Napomenuli su i da bi bilo korisno da Ustav ima dodatne propise o formiranju vlade kako bi se sprečavali zastoji i razumije da Zakon o predsjedniku predstavlja pragmatičan pokušaj da se riješi institucionalni ćorsokak, ali ponavlja da komplementarne odredbe iz tog zakona koje utiču na sistem podjele vlasti predviđen Ustavom treba dodati putem izmjene ustava za koji je potrebna kvalifikovana većina.

( Biljana Matijašević )