Privredna komora: Pojednostaviti procedure sezonskog zapošljavanja u turizmu

Predsjednik Odbora, Ranko Jovović, podsjetio je da je PKCG inicirala kod nadležnih uvođenje kategorije „stalni sezonski radnik“, kako bi se motivisalo nezaposleno domaće stanovništvo da se prekvalifikuje

4374 pregleda3 komentar(a)
Odbor Udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore, Foto: Privredna komora Crne Gore

Odbor Udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore (PKCG) pozvao je da se do sljedeće ljetnje sezone, kroz prilagođeni zakonodavni okvir, stvore uslovi i domaće stanovništvo motiviše za rad u turizmu, te pojednostave procedure za sezonsko zapošljavanje stranaca.

Na sjednici Odbora Udruženja, tokom koje je razmotrena Informacija o sezonskom zapošljavanju u sektoru turizma, je konstatovano da bez kvalitetnog kadra nema razvoja turizma, a sadašnja ponuda na tržištu rada nije adekvatna.

Predsjednik Odbora, Ranko Jovović, podsjetio je da je PKCG inicirala kod nadležnih uvođenje kategorije „stalni sezonski radnik“, kako bi se motivisalo nezaposleno domaće stanovništvo da se prekvalifikuje i ima sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja Evropske unije (EU).

"Potrebno je izmijeniti Zakon o radu u dijelu obavljanja privremenih i provremenih poslova i donijeti zakon o studentskim poslovima, čime bi se omogućilo fleksibilnije angažovanje domaće radne snage i studenata kao posebne kategorije tokom trajanja ljetnje sezone" rekao je Jovović.

On je dodao da je izrada ili dopuna pomenutih propisa, kao i regulative koja se odnosi na zapošljavanje stranaca, u toku.

Jovović je istakao neophodnost izrade nove Strategije razvoja ljudskih resursa u sektoru turizma u Crnoj Gori, što treba da prate centri za specijalističku edukaciju kadra svih profila.

Sjednica Odbora Udruženjafoto: Privredna komora Crne Gore

"Potrebno je staviti akcenat na pojednostavljenje i digitalizaciju procedura zapošljavanja, kreirati elektronski portal za registraciju sezonskih radnika, kao i implementirati član 81 Zakona o strancima, koji propisuje da se prilikom aplikacije za dobijanje dozvole za sezonsko zapošljavanje stranca, biometrijski podaci mogu uzeti u našim ambasadama i konzularnim predstavništvima, prvenstveno iz regiona", smatra Jovović.

Prema njegovim riječima, na ovaj način bi stranac došao u Crnu Goru tek kad dobije dozvolu za sezonski rad, čime bi se skratila čekanja na šalterima i smanjili troškovi poslodavca.

Jovović je pohvalio akciju Stop inflaciji i izrazio nadu da će u narednom periodu obuhvatiti više domaćih proizvoda.

Ministar ekonomskog razvoja i turizma, Goran Đurović, ocijenio je izuzetno značajnim doprinos turizma ekonomiji Crne Gore i prezentova najnovije podatke o posjeti turista.

"Parametri govore o većem broju noćenja, ne samo u odnosu na prošlu godinu, nego i na rekordnu 2019. Sve to, i zadovoljstvo turističkih poslenika i ugostitelja, daje dobru osnovu za rezultate tokom ostatka godine i nadam se da ćemo doći do 1,3 milijarde eura prihoda što bi bio fantastičan rekord i dodatni podsticaj za ekonomiju", rekao je Đurović.

On je međutim naveo da ostvarenje navedenih rezultata zavisi od nas samih, te da je potrebno riješiti brojne infrastrukturne izazove koji se odnose kako na puteve, tako i na aerodrome.

Đurović je najavio mogućnost uspostavljanja novih i dodatnih linija sa Kuvajtom, Uzbekistanom, Saudijskom Arabijom, Izraelom, Francuskom, Velikom Britanijom i Poljskom.

U osvrtu na temu Odbora, on je naveo da je nedostatak kadra nešto sa čim se suočava i Evropa, te da je jedno od rješenja traženje radnika u Indiji, Pakistanu, Filipinima i drugim dalekim destinacijama.

Đurović je saglasan da je moguće rješenje uspostavljanje instituta stalnog sezonskog radnika što je u nadležnosti Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Što se tiče ideje da se biometrija i evidencija prijavljivanja obavljaju u konzularnim predstavništvima, Đurović smatra da je prethodno neophodno unaprijediti njihove kapacitete za taj posao.

Dugo čekanje na prijavu radnika je veliki problem, a Đurović poziva da se iznađe mogućnost kako bi zahtjevi po ovim pitanjima bili završavani u zakonskom roku od 15 dana.

Predstavnik Ministarstva unutrašnjih poslova, Dragan Dašić, kazao je da je do danas, za sve djelatnosti, izdato više od deset hiljada radnih dozvola, a da se svega dva odsto odnosi na sezonsko zapošljavanje.

Ukoliko se ovaj trend nastavi, kako dodaje, očekuje se da će do kraja godine biti izdato blizu 40 hiljada radnih dozvola, što je rast veći od deset hiljada u odnosu na prethodnu.

Prema njegovim riječima, doprinos u ubrazavanju procesa izdavanja radnih dozvola može biti striktno poštovanje roka od 15 dana, povećanje broja izvršilaca i efikasnije dostavljanje prijava/dozvola.

Dašić je najavio otvaranje biometrijske stanice u Petrovcu do 15. maja.

On je pozvao poslodavce da iskoriste mogućnost koju daje regulativa da zahtjev za izdavanje dozvole za privremeni boravak i rad može podnijeti i poslodavac u mjestu namjeravanog boravka stranca.

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja (CTU), Žarko Radulović, ukazao je da Crna Gora može prihodovati mnogo više sredstava po osnovu doprinosa, ukoliko bi riješila izazove sa izdavanjem radnih dozvola za strance.

On je ponovio potrebu da se uvaži zahtjev turističke privrede i odobri privremena dozvola za rad od trenutka kada se podnese kompletna dokumentacija za sezonskog radnika, te omogući poslodavcu da prijavi sezonskog radnika Upravi za prihode i carine.

Time bi država po zaposlenom ostvarivala poreze i doprinose i za 28 dana, tokom kojih se, prema riječima Radulovića, prosječno čeka za rješavanje zahtjeva po ovom pitanju.

On je skeptičan po pitanju toga da sa postojećom regulativom možemo blagovremeno dovesti radnika sa dalekih destinacija.

Radulović očekuje veoma dobru predstojeću sezonu, ali smatra da upravo zbog nedostatka kadra može doći do pada u kvalitetu usluge.

Đurović je na kraju konstatovao da ostaje dosta prostora za definisanje procedura koje bi omogućile da brže evidentiramo radnu snagu.

"Snaga je u saradnji Vlade i privrede i to je zajednički, ogroman potencijal koji moramo da iskoristimo, kako bismo kroz male korake ostvarili velika djela. Moramo probati da tražimo modele, a ne prepreke i idemo u susret privredi, a ne protiv nje", zaključio je Đurović.