Kolašin: Zbog skijanja, rijeka Ljevaja će ostati suva
Peticija protiv iskorišćavanja rijeke Ljevaje za snabdijevanje objekata i osnježavanje ski-staza
Mještani nekoliko sela, vlasnici imanja i ekološki aktivisti počeli su juče potpisivanje peticije protiv iskorišćavanja vode rijeke Ljevaje za vodosnabdijevanje objekata i osnježavanje ski-staza planinskih centara Kolašin 1600 i Kolašin 1450.
Voda te rijeke koristi se dijelom za rad male hidroelektrane (mHE) "Rijeka Mušovića" u istoimenom selu, koja postoji već 73 godine i odnedavno ponovo radi punim kapacitetima i tri smjene. Ljevaja sa rijekom Paljevinskom čini Svinjaču (Kolašinska rijeka), koja je pritoka Tare.
Pojedini potpisnici peticije kazali su “Vijestima” da smatraju da je projekat vodosnabdijevanja planinskih centara, što podrazumijeva dovoljne količine vode za više hotela, vila i planinskih naselja kao i osnježavanje državnog i privatnog skijališta, predimenzioniran i preskup, te da će biti “na štetu države, javnog interesa i da će ugroziti životnu sredinu”.
Pored toga, kako tvrde, ugroziće rad mHE koja je svojevrstan tehnički muzej, ali i ostaviti suvim korito Ljevaje, što je direktna šteta za mještane.
Tvrde da rijeka nema dovoljno vode da se nakon izgradnje vodovoda obezbijedi nesmetan rad mHE i da u koritu ostane ekološki minimum. Pored toga, smatraju da je prilikom izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu izostao ažuran odnos prema evidentiranju nekih zaštićenih životinjskih vrsta.
Potpisnici peticije će te argumente saopštiti na javnoj raspravi o elaboratu, koja je zakazana za sjutra. O prihvatanju elaborata odlučuje komisija lokalnog Sekretarijata za zaštitu životne sredine.
Prema dokumentaciji, trasa planiranog vodovoda počinje na lokaciji neposredno nizvodno od izvora rijeke Ljevaje na koti 1.290 metara nadmorske visine, gdje će se graditi vodozahvat. Ukupna dužina planiranog cjevovoda iznosi oko 10 kilometara.
Projektom je predviđeno da početna tačka vodovoda bude na oko pet kilometara od centra Kolašina u selu Mušovića rijeka. Trasa cjevovoda u zoni doline rijeke Ljevaje ide desnom stranom. Zatim, cjevovod prati put ka ski-centrima. Na kraju vodovod se “penje” strmom padinom ski-staze do kote 1.643. Od glavne pumpne stanice prema planinskim centrima predviđena su dva potisna cjevovoda. Jedan za potrebe osnježavanja, i drugi za potrebe vodosnabdijevanja oba ski-centra. Potisni cjevovod od glavne pumpne stanice do lokacije na kojoj se ukrštaju saobraćajnica Kolašin - Berane i saobraćajnice prema planinskom centru Kolašin 1600 je predviđen u koridoru postojeće saobraćajnice (put Kolašin- Berane).Kako piše u dokumentaciji, na najnižoj tački “biće ostavljen izvod za potrebe vodovoda Kolašin u budućnosti”.
U januaru ove godine okončan je postupak javne nabavke za izbor ponuđača za izradu tehničke dokumentacije i izgradnju hidrotehničke infrastrukture za potrebe Ski-centra Kolašin po principu “projektuj i izgradi” u Kolašinu potpisivanjem ugovora između Uprave za kapitalne projekte (UKP) kao investitora i najpovoljnijeg ponuđača. Potpisivanje tog ugovora u najkraćem mogućem roku poslije isteka rokova za žalbu koji se preklapao sa periodom novogodišnjih i božićnih praznika, a nakon brojnih primjedbi stručne javnosti koje je investitor samo odbacio, ocjenjuju potpisnici peticije, “budi mnoge sumnje u projekat koji je godinama odlagan”.
Potpisnici peticije imaju i primjedbe na nedovoljnu transparentnost raspisivanja javne rasprave o Elaboratu, jer tvrde da je ostavljen kratak rok, a obavještenje postavljeno samo na sajtu Opštine. Ranije u toku trajanja postupka javne nabavke bile su mnogobrojne i primjedbe stručne javnosti na projekat vodosnabdijevanja i osnježavanja kolašinskih planinskih centara.
Projekat vodosnabdijevanja planinskih centara Kolašin 1450 i Kolašin 1600 ne može značajnije ugroziti stanje životne sredine, ranije je ocijenjeno u dokumentaciji koju je Uprava za kapitalne projekte podnijela uz zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata. Investitori su objasnili da će se projektovati “takvo rješenje koje će omogućiti da se na jednostavan i siguran način izvrši zahvatanje potrebnih količina voda uz istovremeno bezbjedno propuštanje viška vode, velikih voda i nanosa”. Smatraju da je uticaj izgradnje i eksploatacije vodovoda “prihvatljiv uz obezbjeđenje ekološki prihvatljivog protoka (protok biološkog minimuma) koritom rijeke”.
Obezbjeđenje prava korišćenja vodotoka je, podsjećaju, obaveza investitora definisana Zakonom o vodama, “pa je neophodno stanovnicima obezbijediti pravo na korišćenje vode, kao pravo na navodnjavanje i slično”.
( Dragana Šćepanović )