Maloljetnička delinkvencija: Zapušteni i kad su kažnjeni
Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda godinama upozorava na to da je potreban proaktivniji pristup državnih organa prema maloljetnim učiniocima krivičnih djela
Tri mlađa maloljetnika, učinilaca krivičnog djela, starosti po 15 godina, Viši sud u Podgorici uputio je u spuški zatvor. U zatvoru su napunili 16 i više godina. Iz zatvora su prijavljivali da su nekad gladni, da su im, kao sankcija zbog incidenta, na četiri mjeseca oduzeti televizor i frižider, da im nije omogućena posjeta psihologa/psihijatra iako su tražili, da se nikakvi tretmani ne sprovode sa njima i da dane provode zatvoreni bez ikakve aktivnosti. Nije im, tvrdili su, omogućeno igranje društvenih igara, poput “Monopola”, “Čovječe ne ljuti se”...
To je samo dio navoda iz mišljenja koje je zaštitnik ljudskih prava i sloboda (ombudsman) dao na njihovu pritužbu u februaru 2022. godine.
Uz niz preporuka nadležnima, zaštitnik je tada u zaključnoj ocjeni naveo da upućivanje u zatvor prije nego navrše 16 godina, “ne odražava najbolji interes maloljetnika”, da se kazna maloljetničkog zatvora može izreći starijem maloljetniku koji je učinio krivično djelo za koje je zakonom propisana kazna zatvora preko pet godina, a da su podnosioci pritužbe u Spuž upućeni kao petnaestogodišnjaci. Naveo je i da uslovi u kojima borave i izdržavaju kaznu “ne odgovaraju ni minimumu preporučenih standarda”.
Država mora odgovornije
Preporuke u konkretnom slučaju, nisu i jedine koje je zaštitnik tokom proteklih godina upućivao različitim institucijama i vladinim resorima kad je u pitanju odnos prema maloljetnim učionicima krivičnih djela. A kad uslijedi odgovor nadležnih, zaštitnik, kako su rekli “Vijestima” iz te institucije, “njima nije zadovoljan” i očekuje proaktivniji i odgovorniji pristup.
”I iz tog razloga istrajava na upućenim preporukama. Shvatajući činjenicu da se radi o takozvanim sistemskim preporukama, čije sprovođenje zahtijeva i vrijeme i novac, ipak insistiramo na proaktivnijem i odgovornijem pristupu nadležnih povodom upućenih mišljenja sa preporukama. Iz iskustva sektora za prava djece i Nacionalnog preventivnog mehanizma (NPM), u vezi sa zaštitnom prava maloljetnika u sukobu sa zakonom, zbog spleta različitih faktora rizika i ranjivosti ove grupe djece, smatramo da sistemi zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite i pravosuđa imaju ključnu ulogu, te da je njihova međusobna saradnja od neprocjenjive važnosti”, rekli su juče “Vijestima”.
Prema podacima Uprave za statistiku (Monstat), gotovo 2.600 maloljetnih delinkvenata procesuirano je u Crnoj Gori u periodu od 2011. do 2021. godine. Optuženo je 1.557 maloljetnika, dok su pravosnažno osuđena 1.382 maloljetna lica.
Najviše maloljetnih učinilaca krivičnih djela registrovano je 2021. godine - 265. Podaci Državnog tužilaštva, objavljeni u godišnjim izvještajima, čak su i pesimističniji. U istoj godini, Tužilaštvu su prijavljena 462 maloljetnika.
Kao maloljetni učinioci krivičnih djela smatraju se tinejdžeri koji su u vrijeme izvršenja krivičnog djela imali navršenih 14 godina, pa sve do granice punoljenstva - 18 godina.
Nemaju gdje, pa djecu šalju među odrasle
U posljednjem godišnjem izvještaju o radu, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković konstatovao je da djeca ne dobijaju uvijek blagovremenu i individualizovanu podršku - “pa se kršenja prava djeteta u ovoj oblasti događaju”.
Osnovni propis koji se odnosi na maloljetne počinioce krivičnih djela je Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku. Na pitanja koja nisu uređena tim zakonskim aktom, primjenjuju se Krivični zakonik, Zakonik o krivičnom postupku i Zakon o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti.
U ranijim postupanjima, pojašnjavaju iz Institucije Zaštinika, predmet njihove pažnje bilo je izvršavanje vaspitnih mjera - Institucionalnih mjera, koje su i najstroži oblik tog tipa sankcija i odnose se na upućivanje maloljetnika i maloljetnica u vaspitnu ustanovu nezavodskog tipa ili u ustanovu zavodskog tipa, kao i upućivanje u specijalizovanu ustanovu.
”U Crnoj Gori ne postoji ustanova zavodskog tipa, kao ni specijalizovana ustanova. U predmetima koji su bili u radu, zapaženo je da nadležni sudovi izriču vaspitnu mjeru upućivanje u ustanovu zavodskog tipa, za koju unaprijed znaju da se nema gdje izvršiti, osim u zatvoru, što nije u skladu sa standardima i propisima, niti sa svrhom krivičnih sankcija - da se pružanjem zaštite i pomoći maloljetnim učiniocima krivičnih djela, vršenjem nadzora, opštim i stručnim osposobljavanjem i razvijanjem lične odgovornosti, obezbijedi vaspitanje i pravilan razvoj, sa ciljem da ubuduće ne vrše krivična djela”, kazali su iz Institucije Zaštitnika “Vijestima”.
Kako se loša praksa ne bi ponavljala, dodaju, državni organi, nadležni za donošenje zakona i njihovo sprovođenje, dužni su da riješe tu pravnu situaciju.
Iz Institucije Zaštitnika dodaju da se događalo i da se maloljetnik kojem je potrebno liječenje, jer ima psihičke probleme usljed konzumiranja psihoaktivnih supstanci, uputi u bolnicu za odrasle - jer u državi nema ustanove za njegovo liječenje i osposobljavanje.
U radu smo imali i predmet u kojem je maloljetnica vaspitnu mjeru izdržala u Odjeljenju za odrasle (žene), što je sa stanovišta zaštitnika nepovoljnije, te se faktički ‘preinačava’ izrečena vaspitna mjera (zavodskog tipa)”, kazali su “Vijestima”.
Zaštitnik ukazuje da je potrebno stvoriti uslove da maloljetnici steknu opšte i stručno obrazovanje, da se kod njih stvore ili razviju pozitivne lične osobine i sistem vrijednosti, da se organizuje korišćenje slobodnog vremena i održavanje veze sa porodicom.
”Cilj primjene zavodske mjere je, pored izdvajanja maloletnika iz sredine i njegovo podvrgavanje postupku vaspitavanja u ustanovama koje su za to specijalno namijenjene, opremljene i osposobljene. Zavodske mjere su najteže mjere u toj grupi krivičnih sankcija koje se javljaju kao posljednje sredstvo, prije nego što se maljoletniku izrekne kazna maloljetničkog zatvora, stoga su i ograničenog vremenskog trajanja, sa naglašenom ulogom odgovarajućih specijalizovanih ustanova”, rekli su “Vijestima” iz Institucije Zaštitnika.
Kako dodaju, zaštinik je u prethodnom periodu zapazio i da ima više maloljetnika/ca kojima su izrečene vaspitne mjera u trajanju od šest mjeseci do tri godine, a koji svoju mjeru izdržavaju u zatvoru - “što nije u najboljem interesu djeteta”.
Zato su preporuke zaštitnika već neko vrijeme da se preduzmu odgovarajućih mjere i radnje kako bi maloljetnici/ce kojima je izrečena krivična sankcija upućivanja u vaspitnu ustanovu zavodskog tipa, sankciju izvršavale u ustanovi zavodskog tipa, umjesto u zatvoru, te da se obezbijedi specijalizovana ustanova u kojoj se može izvršiti sankcija - vaspitna mjera upućivanja u specijalizovanu ustanovu, te ustanovu gdje se maloljetnik/ca može uputiti na odvikavanje od bolesti zavisnosti (droge, alkohola i slično).
“Ljubović” radi, ali mora bolje
NPM je, kaže zaštitnik, u Centru za mlade i djecu “Ljubović” u Podgorici evidentirao da mnoga djeca dolaze iz loših i trajno poremećenih odnosa u porodici. Dodaje i da se u tim okolnostima, loših odnosa između roditelja, djeca zapuštena i prepuštena sama sebi.
”Pojedinu djecu sami roditelji tjeraju u ponašanja koja su kažnjiva zakonom, kao krivična djela”, kazali su “Vijestima”.
Tokom posjete, dodaje zaštitnik, tim NPM-a je saznao i da u velikom broju djeca koja su smještena u Centru “Ljubović” zloupotrebljavaju psihoaktivne supstance, da Centar redovno radi test/kontrolu, a da je veći broj korisnika/ca bilo pozitivno na veći broj vrsta psihoaktivnih supstanci.
”Odnosno, da su u posljednjih nekoliko dana koristili droge”, kazali su iz Institucije Zaštitnika.
Iako u toj javnoj ustanovi zaposleni obavljaju različite oblike psiho-socijalno-vaspitnog-savjetodavnog rada sa korisnicima, planovi se izrađuju multidisciplinarno, a da više stručnjaka iz različitih oblasti učestvuje u izradi planova, tim NPM je ocijenio da se u u nekim slučajevima postavljeni previše opšti ishodi.
”Planovi su dobro strukturirani jer obuhvataju i ciljeve i aktivnosti. Međutim, predstavnici NPM-a uvidom u individualne planove korisnika, za period od tri mjeseca, zapažaju da se za pojedine oblasti tretmana i dalje postavljaju previše opšti ishodi. Ishodi koji se postavljaju za ovaj kratki period treba da budu precizni i jasno formulisani, konkretni i po mogućnosti da obezbjeđuju provjerljivost i mjerljivost”, poručili su iz Institucije Zaštitnika.
”Ljubović” je ustanova socijalne i dječije zaštite koja se bavi institucionalnom zaštitom djece u sukobu sa zakonom, kao i djece koja se nađu u stanju socijalne potrebe.
Spuški zatvor da preuzme obaveze od značaja za dobrobit mladih
Nacionalni mehanizam za prevenciju torture u decembru 2021. obišao je odjeljenje za maloljetnike u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu. Iz Institucije Zaštitnika kazali su da je nakon tog monitoringa utisak da ne postoje individualni planovi i programi tretmana za maloljetnike.
”NPM je zapazio da, ukoliko se maloljetnicima koji imaju probleme ne posveti adekvatna pažnja, postoji velika opasnost od dugoročne društvene neprilagođenosti. Predstavnici tima NPM-a su primijetili da dio zatečenih službenika obezbjeđenja nije specifično obučen za rad sa maloljetnicima, kao i da ne posjeduju vještine potrebne za njihov poseban tretman. Da bi se to izbjeglo ili umanjilo, potrebno je da se ulože posebni napori bazirani na multidisciplinarnom pristupu čitavog niza stručnjaka”, rekli su “Vijestima”.
Dodaju i da je odgovornost za uspostavljanje sistema kontinuirane društvene podrške i saradnje u procesu rehabilitacije maloljetnika prvenstveno na UIKS-u.
”Oni bi morali da pokrenu proces međusektorske saradnje i insistiraju na uključivanju i preuzimanju obaveza svih institucija koje su od značaja za dobrobit mladih”, kazali su “Vijestima”.
Crna Gora već kasni sa odgovorom na izazove u sajber prostoru
Zaštitnik navodi da se kao poseban izazov posljednjih godina izdvaja sajber prostor, te posebno društvene mreže, na kojima su djeca izložena različitim štetnim uticajima - bez adekvatne kontrole.
”Iako su vidljive brojne aktivnosti i kampanje u vezi sa podizanjem svijesti djece o bezbjednosti na Internetu, očigledno je da je i u ovom segmentu potrebno dodatno rada i zalaganja od strane institucija i pojedinaca koji rade sa djecom, a svakako i samih roditelja. Budući da i na ovaj izazov/problem zaštitnik ukazuje duže vrijeme, a imajući u vidu dosadašnji odgovor sistema, može se zaključiti da se sa preduzimanjem adekvatnih radnji uveliko kasni”, kazali su “Vijestima”. U prilog navodima, pojašnjavaju da se u Crnoj Gori tek sada govori o uvođenju Medijske pismenosti za osmi i deveti razred kao opcionog predmeta, a da djeca u pojedinim zemljama u okruženju, o tome slušaju praktično od predškolskog uzrasta.
( Damira Kalač )