SMART Balkan - Ceremonija potpisivanja ugovora u Crnoj Gori

Zaključen je još jedan javni poziv za grantove SMART Balkan projekta koji u šest zemalja Zapadnog Balkana sprovodi Centar za promociju civilnog društva (CPCD) iz Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa Institute for Democracy and Mediation (IDM) iz Albanije i Center for Research and Policy Making (CRPM) iz Sjeverne Makedonije, uz finansijsku podršku Norveškog ministarstva vanjskih poslova. Nakon sprovedene evaluacije odabrane su organizacije na lokalnim nivoima, mediji i kreativne grupe, koje će se pridružiti misiji stavaranja bolje budućnosti i održivog razvoja mirnih i inkluzivnih društava na Zapadnom Balkanu.

Prva po redu Ceremonija potpisivanja ugovora sa organizacijama civilnog društva, medijima i kreativnim grupama u Crnoj Gori se održava danas u Hotelu Cue.

Na javni poziv ukupno je pristiglo 670 prijava iz šest zemalja, od čega 30 aplikacija lokalnih organizacija, medija i kreativnih grupa iz Crne Gore, od kojih je devet odabrano i podržano sa ukupnim iznosom od 84,579.30 EUR.

Tim povodom razgovarali smo sa Dajanom Cvjetković, Program Managerkom Centra za promociju civilnog društva.

SMART Balkan je projekat posvećen povezanosti Zapadnog Balkana (Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije) kojim se jača participativna demokratija i proces euroatlantskih integracija. Preciznije, njime se jačaju kapaciteti i podstiče aktivnija uloga organizacija civilnog društva u stvaranju mirnih i inkluzivnih društava na Zapadnom Balkanu.

Riječ više o samom projektu…

''Ovo je veliki projekat koji je namenjen jačanju organizacija civilnog društva i njihovog mjesta u cijelom procesu demokratizacije, stabilnosti, sigurnosti i upravljanja. Istakla bih ove dvije teme, sigurnost i stabilnost i upravljanje, kao važne teme za cijeli Balkan jer to nam je nekako zajedničko. Ako je jedna zemlja stabilna, a ostale ne, cijeli proces gubi na značaju. Ovaj projekat, Balkan, odnosno više zemalja posmatra kao jednu cjelinu i pokazuje kako smo zajedno jaki, onoliko koliko je jaka najslabija karika među nama. Ovdje zapravo ne postoji jedna zemlja koja je slaba karika, nego je to uvijek neka zemlja u određenom procesu. Mi se bavimo procesima u kom organizacije civilnog društva trebaju da učestvuju, i građani i građanke. Odnosno, mi kroz ovaj projekat, koji finansira Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške, finansiramo druge organizacije da implementiraju različite projekte u skladu sa specifičnim potrebama organizacija, ali krajnji korisnik su građani i građanke, u ovom slučaju Crne Gore'' - izjavila je Dajana Cvjetković.

Projekat sprovodi Centar za promociju civilnog društva (CPCD), kao lead organizacija iz Bosne i Hercegovine, sa dva partnera, jedan je iz Sjeverne Makedonije, Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) iz Albanije. Zajednički pokrivaju šest zemalja s tim da, kao organizacija nosilac, CPCD ima najznačajniju ulogu da vodi cijeli proces, regionalne projekte i pokriva Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru. U okviru ovog projekta, koji vrijedi više od 17 miliona eura, bit će dodijeljeno preko 14 miliona eura u grantovima, što je više od 85 posto, projekat traje četiri godine, finansira ga Norveška Vlada, a implementiraju lokalne organizacije civilnog društva.

„Vi kada imate lokalne organizacije, to vlasništvo nad procesima se zadržava, međutim, kada imate stranu organizaciju ili kompaniju koja dođe ovdje da nešto radi, na kraju se izgubi vlasništvo i završetkom tog projekta prestanu i procesi. Mi želimo da promijenimo takve prakse u cijeloj regiji i da pomognemo organizacijama da rade u kontinuitetu određene procese, kako bismo zaista na kraju došli do cilja. Čini mi se da Balkan nikad više nije trebao ovakvu vrstu projekata i pristupa i Norveška je zapravo stvarno promjenila pristup jer prvi put su dali povjerenje nama, lokalnim organizacijama.“- izjavila je Cvjetković.

Početkom tekuće godine u okviru prvog projektnog kruga dodijelili ste 3 miliona eura za 33 granta. Koje vrste grantova su raspoložive aplikantima i na koji način se vrši odabir, odnosno šta su presudni kriterijumi prema kojim bi se trebali ravnati svi vaši budući aplikanti?

Kada govorimo o procesu dodijele grantova, to je vrlo kompleksan i zahtijevan proces. Zanimljivo je da drugi projekti najčešće imaju jednu ili dvije vrste grantova koje su dostupne određenim organizacijama i onda u tim kriterijima za grantove uvijek izgubite mogućnost da obuhvatite velike organizacije ili neke manje, u drugim mjestima, koje se bave specifičnim temama, i to bivaju nedostaci određenih programa. Specifičnost ovog projekta je u metodologiji, koja je sveobuhvatna za sve organizacije, tako da mogu da apliciraju i oni koji se bave kreativnim radom, za šta je namijenjena posebna grant linija - CREATIVE BOX. Organizacije koje su registrovane kao mediji ili mediji koji su registrovani kao DOO, takođe mogu aplicirati jer su vrlo važni u ovim procesima demokratizacije, i da budemo iskreni, oni najbrže dopru do građana. Imamo za njih posebnu vrstu grantova. Zatim imamo lokalne inicijative, to su mali grantovi namijenjeni manjim organizacijama koje žele da na manjem geografskom području, bilo da je to njihova mjesna zajednica, opština, nekoliko opština, ili jedan segment kojima oni žele da naprave neku konkretnu intervenciju, mogu da apliciraju za taj grant. Imamo nacionalne intervencije, to su grantovi nešto većeg obima kako u finansijskim sredstvima, tako i u dužini trajanja, ali za njih je specifično da očekujemo neku promjenu u smislu politika. Moja preporuka za sve one koji žele da apliciraju na grantove u okviru SMART Balkan projekta, jeste da uvijek razmišljaju o tome šta je krajnji rezultat i da li će se desiti neka promjena. Da li će građani, kao krajnji korisnici naših projekata, u svom životu osjetiti neku promijenu? Ako neće, bojim se da takvu vrstu projekata nećemo ni finansirati.

Naravno, neće se promjene uvijek osjetiti na životima građana, nekada će biti više sistemske, i mi težimo njima, možda neće odmah donijeti rezultat, ali hoće za godinu, dvije ili tri.

Imamo još dvije specifične grant linije za države, to su CORE grantovi. Njih smo dodijelili krajem prethodne godine a počele su sa implementacijom ove godine. Takođe imamo AD HOK grantove, koji su mali grantovi, na iznos od 5 hiljada eura i namenjeni su organizacijama koje žele trenutno da reaguju na određenu specifičnu temu, odnosno problem koji se pojavio. Znači, to je neka hitna reakcija i odobravamo ih najčešće u roku od 48 sati ili 72 sata, zavisno od vrste procedure, vrlo brzo reagujemo svjesni da je hitnost tu osnovni prioritet. Ako ne reagujemo odmah, problem će možda narasti ili će posljedice biti veće i teže za sanaciju.

Za CORE grantove moram naglasiti da se sve manje donatora odlučuje da zaista podržava organizacije u njihovoj srži, odnosno u misiji i viziji koju one imaju i svrhe zbog koje su osnovani.

CORE grant je podrška organizaciji koja ima potencijal da raste i razvija se, da obuhvati veći broj korisnika svoje ciljne grupe, ali ima i potencijal da naraste kao organizacija, jer ako je organizacija jaka , za nekoliko godina ili mjeseci, može da obuhvati veći broj ljudi. Ako nije dovoljno jaka, teško da ima mogućnost da proširi i usluge koje pruža.

Tako da su CORE grantovi vrlo specifični i jako smo srećni što je norveška vlast to prepoznala.

Tri organizacije iz Crne Gore dobitnice su CORE podrške u prvom krugu poziva. Koje su to organizacije i kakva su dosadašnja iskustva u radu sa njima?

Što se tiče CORE grantova, za njih je zaista značajno to što oni podržavaju organizaciju da radi ono što želi i što je u skladu sa potrebama njihove ciljne grupe. Oni zaparavo omogućavaju da organizacija ima kontinuitet u svom radu jer samo kontinuitet može donjeti održiv rezultat.

Mi finansiramo u Crnoj Gori tri organizacije. Centar za građansko obrazovanje, koji je dobio CORE grant u iznosu od 100 hiljada eura, i on im je jako značajan da bi potpomogli svoju održivost, ali i promijenili određene metodologije . Istovremeno, to je svojevrsna nagrada za ono što su do sada uradili. Jako su značajan akter u civilnom sektoru u Crnoj Gori ali i u regiji Zapadnog Balkana.

Druga organizacija je Centar za demokratsku tranziciju. Mi smo dijelom finansirali i proces monitoringa izbornog procesa u Crnoj Gori. Mislim da je to bilo vrlo značajno i pomoglo je građankama i građanima da donesu odluke, da budu više informisani, da znaju kako teče cijeli monitoring izbornog procesa.

Treća organizacija je SPEKTRA, oni se bave pitanjima marginalizovanih populacija, prije svega LGBT populacije. Smatram da oni nadomještaju ono što država i društvo ne rade. Oni su dobili najmanji grant, najmanja su i organizacija, ali sam sigurna da će im biti od pomoći da jačaju svoje interne kapacitete i da ćemo ih već za godinu ili dvije vidjeti kao organizaciju koja je narasla do te mjere da ima održivost i kontinuitet u pružanju usluga tokom cijele godine.

U Podgorici ste upriličili svečanu ceremoniju potpisivanja ugovora sa domaćim organizacijama koje će biti nagrađene u okviru drugog kruga projektnog poziva. O koliko projekata i organizacija je riječ?

Očekujemo devet organizacija, tri vrste poziva. Jedan je lokalne intervencije, gdje smo podržali pet projekata, To su manje intervencije o kojima sam već govorila, gdje organizacije žele da naprave internu promjenu u svojoj lokalnoj zajednici. Zatim imamo dva medijska granta koja su vrlo značajna, bave se pitanjem istraživanja korupcije i nekih nepravilnosti, što građanima može da pomogne u procesu donošenja odluka, da jasnije vide sliku države u kojoj žive i na osnovu toga planiraju svoju budućnost.

I treća vrsta granta je CREATIVE BOX. Vrlo smo zadovoljni idejama koje smo dobili u Crnoj Gori. Mislim da će biti zanimljivo što će organizacije imati priliku da naprave krativne produkte koji doprinose demistifikaciji određenih pitanja, na primjer, rodnih uloga i pitanja. Imaćemo vrlo zanimljive medijske proizvode koje će raditi mladi u školama, koji nisu fokusirani na Podgoricu nego na manja mjesta. Oni sami će da kreiraju medijske sadržaje, da istražuju priče u njihovoj sredini i tako razvijaju kritičko mišljenje na vrlo inovativan način. Nigdje nisam vidjela ranije takav pristup, ni u regiji ni u Evropi, tako da sam srećna što je to baš u Crnoj Gori.

Koliko će trajati SMART Balkan program/projekt, koliko grantova će biti dodijeljeno ukupno, i koliko od toga u Crnoj Gori?

SMART Balkan projekat je počeo 1.1.2022. Mi smo sada gotovo došli do jedne godine i nekoliko mjeseci implementacije, što je veliki dio za jedan četvorogodišnji projekat. Sa druge strane, veliki posao je pred nama. Već sam napomenula da od 17 miliona eura, mi preko 14 miliona dodjeljujemo u grantovima. Jako je teško reći egzaktan broj koliko će grantova dobiti određena zemlja. Postoje jasno napravljene proporcije u odnosu na potrebe pojedine zemlje, broj stanovnika, geografsku zastupljenost organizacija, površine , naravno problema i razine potreba koje su iskazane kroz određene strateške dokumente. Iako smo se trudili da zadržimo balans, ukupno će to biti oko 450 - 460 projekata koje planiramo dodijeliti. U Crnoj Gori očekujeno da će ih biti oko 60 do 80, u zavisnosti koja je veličina granta, kako će se implementirati i kakve će aplikacije biti. Iznos planiran za Crnu Goru je nešto više od million eura.

Moram naglasiti da u ukupnom iznosu svih grantova, nekako uvijek izostavljamo regionalne grantove koj su zaista značajni, u iznosu većem od 3,3 miliona eura i do sada nismo vidjeli ni jednu aplikaciju koja izostavlja Crnu Goru, što će reći da je vrlo bitan faktor za stabilnost.

Vaša poruka i savjet za buduće aplikante bila bi?

‘’Budućim aplikantima bih poručila da se više fokusiraju na potrebe građana i da vide šta stvarno mogu uraditi, i predložiti projekat koji će donijeti istinske promjene. Organizacije, donatori, građani i mediji su zasićeni recikliranim projektima i standardnim aktivnostima koje smo već vidjeli. Mislim da nam ne treba ni puno treninga, ni radionica ili panel diskusija. Došlo je vrijeme da zaista nešto promijenimo u našim zemljama i ovaj projekat upravo teži tome. Što više promjena donesete imaćete bolje ocijene kod evaluatora i veću šansu da dobijete grant. Ono što mogu da izdvojim je angažman velikog broja evaluatora, da bi proces bio što transparentniji, objektivniji i da možemo garantovati kvalitetan proces i otvorenost prema svim aplikantima ’’ - poručila je Dajana Cvjetković.

( Promo sadržaj )