Novi trajekti stižu iz Grčke i Turske?

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom koje je Vlada 9. februara zadužila da preuzme organizaciju i održavanje brodskog prevoza putnika i vozila na jedinoj trajektnoj liniji u državi Kamenari-Lepetane u Boki Kotorskoj preko više brokera u nekoliko država Evrope, pokušava da pod hitno nađe i kupi najmanje tri trajekta.

”Vijesti” su od jednog od brokera koji je uključen u ovaj posao dobile informacije o raspoloživim trajektima koji se trenutno nude na prodaju u Norveškoj, Irskoj, Grčkoj i Turskoj, a koji su ponuđeni čelnicima Morskog dobra.

”Uži izbor je u međuvremenu sveden na šest trajekata koji su u ovom trenutku dostupni za kupovinu u Grčkoj i Turskoj. Svi ti brodovi svojim tehničkim karakteristikama nisu potpuno odgovarajući za osobine i prilike koje vladaju na liniji Kamenari-Lepetan gdje plovidba između 0,9 nautičkih milja udajene dvije obale Bokokotorskog zaliva traje samo sedam minuta, a pristaništa u Kamenarima i Lepetanima imaju specifične karakteristike za koje većina na tržištu dostupnih polovnih trajeketa nije sasvim prilagođena”, pojasnio je izvor “Vijesti”.

Saglasnost Vlade

Predsjednik Upravnog odbora te državne firme Blažo Rađenović (URA) i direktor Mladen Mikijelj (DF) i njihovi najbliži saradnici, pokušavaju već duže od mjesec dana da pod hitno nađu i kupe odgovarajuće brodove za održavanje trajektne linije u Boki jer je ljetnja turistička sezona već započela, a Morsko dobro od 13. marta raspolaže samo sa dva trajekta za održavanje ove linije “Vasilije” i “Trideseti avgust” ukupnog kapaciteta samo 61 automobil. Njihovi kapaciteti i mogućnosti su već nedovoljni, pa se u Boki osim gužvi na trajektnim prelazima gdje se formiraju kolone automobila, već dešavaju i kilometarske kolone i zastoji na magistrali od Kamenara preko Risna, Perasta i Kotora, do Radanovića jer sve veći broj kamiona i autobusa ne može da čeka na trajekt, već vozi cestom okolo zaliva.

Vlada je prije desetak dana dala saglasnost Morskom dobru da pod hitno, ponovno kroz “javnu nabavku pregovaračkim postupkom bez prethodnog objavljivanja poziva za nadmetanje”, kupi još tri trajekta, na isti način na koji su krajem februara čelnici te državne firme u Hrvatskoj za čak 570.000 eura kupili 52 godine stari trajekt “30. avgust”. Zbog ove kupovine Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je formiralo predmet.

Prema tvrdnjama dobro upućenog izvora “Vijesti”, Morsko dobro je u ovom trenutku najbliže odluci da kupi dva manja trajekta maleni “Kyriaki” iz Grčke i nešto veći “Alinteri 9” iz Turske. “Kyriaki” od 120 tona deplasmana je dug 37 i širok 10,5 metara a može ukrcati 19 automobila, po čemu je kapacitetom manji i od “Vasilija”, ali i od tri najmanja trajekta iz flote bivšeg operatera trajektne linije u Boki, privatne kompanije “Pomorski saobraćaj”.

“Kyriaki” sagrađen u Grčkoj 2000. godine, brzinom od devet čvorova, pogone četiri dizel motora Cummins ukupne snage 520 konja. “Alinteri 9 “ koja radi u Dardanelima, ima 336 tona deplasmana, duga je 46,5 i široka 12,8 metara a pogone je tri dizel motora čak tri različita proizvođalča – Doosan od 712 konja, Volvo penta od 465 konja i MAN od 800 konja, sa kojima postiže brzinu od 11 čvorova.

Situaciju sa stanovišta tehničkog održavanja, saznaju “Vijesti”, dodatno komplikuje činjenica da ovaj brod ima još i motor Scania od 240 konja koji pogoni njegov pramčani potisnik. Ovaj trajekt sagrađen 2000. u Turskoj može ukrcati do 48 automobila., ali ima ograničenje kada je ukrcaj najvećih kamiona u pitanju jer mu je visina nadgrađa nad palubom na kojoj prevozi vozila ograničena na samo 3,85 metara, što je oko pola metra manje nego što je uobičajeni industrijski standard po tom pitanju.

Morsko dobro bez odgovora

Uz ova dva broda koji su po tvrdnjama dobro upućenog izvora “Vijesti” favoriti da ih Morsko dobro kupi, čelnici tog državnog preduzeća i njihovi konsultanti su u Grčkoj pregledali i u spisak za potencijalnu nabavku uvrstili još četiri veća trajekta koji su sagrađeni u toj državi - 76 metara dugi “Alexandrios M” od 807 bruto tona, kapaciteta 90 automobila, izgađen 2000. godine, brod “Faneromeni” iz 2004. godine od 885 tona a koji je dug 73 metra i može ukrcati do 77 automobila, 50 metara dugi trajekt “Panagia Kimisis” od 284 bruto-tone iz 2005. godine a koji je kapaciteta 60 automobila, te 76 metara dugi “Telamon” od 664 bruto tone, sagrađen 2000. a koji je kapaciteta 104 vozila.

Svi ovi brodovi imaju sadržaje koji trajektima što rade na izuzetno kratkoj liniji Kamenari-Lepetane uopšte nisu potrebni - kabine za posadu i velike zatvorene putničke salone. Svi imaju različite tipove glavnih i pomoćnih motora različitih proizvođača, različitu prateću opremu i agregate, te različitu elektronsku i navigacijsku opremu, a što sve značajno poskupljuje i komplikuje njihovo buduće održavanje i pouzdano funkcionisanje.

Iz Morskog dobra nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” da potvrde ili demantuju informaciju o konkretnim brodovima iz Grčke i Turske koji su ušli u uži izbor za kupovinu, kao ni da saopšte ko je u ime državne firme pregledao brodove i utvrdio da oni svojim tehničkim karakteristikama odgovaraju potrebama linije Kamenari-Lepetane i uslovima u tamošnjim pristaništima.

Da se u Grčkoj za kupovinu gledaju trajekti mnogo većeg kapaciteta i dimenzija od onih iz flote “Pomorskog saobraćaja”, a koji bi zbog svojih dimenzija i karakteristika prilagođenih tzv. “L” pristaništima kakvih nema u Kamenarima i Lepetanima, mogli biti posebno problematični za upotrebu na liniji u zalivu, potvrdio je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović.

On je naveo za agenciju “Minu biznis” prije tri dana da će tri broda koja će se nabaviti uz kapacitete postojeća dva trajekta “Vasilije” i “30. avgust” učiniti da će ukupno za sezonu biti raspoloživ ukupni prevozni kapacitet do 300 vozila.

”Gledaju se trajekti koji imaju 100 mjesta za vozila. Ovi do sada nijesu imali taj kapacitet. U principu može da se kombinuje i veći i manji trajekt, ali vjerujem da ćemo do ljetnje turističke sezone imati jedan kompletan servis”, kazao je Đurović.

( Siniša Luković )