Njemačko-poljski odnosi: komemoracija i reparacije

Njemačko-poljski odnosi su u dubokoj krizi. Predsjednik Nemačke je poziv na 80. godišnjicu ustanka u Varšavskom getu iskoristio za pozitivnu diplomatiju, ali pitanje je da li će to nešto promijeniti.

Frank-Valter Štajnmajer (SPD) ima dobre veze sa Poljskom: od 2017, otkako je predsjednik Nemačke, već sedam puta je posjetio tu susjednu zemlju.

Njegovu posljednju posjetu ove sedmice, 18. i 19. aprila, trebalo bi posebno istaći. Ona gotovo da zaslužuje atribut istorijska: Štajnmajer je prvi predsjednik Njemačke koji je pozvan da učestvuje na komemoraciji povodom godišnjice ustanka u Varšavskom getu.

"Beskonačno dragocjeni poklon“

Štajnmajer je tu priliku iskoristio ne samo za upečatljiv govor, već i za svojevrsnu ofanzivu šarma prema Poljskoj. Njegove demonstrativne izjave o prijateljstvu imaju za cilj da smire antinjemačko raspoloženje u desno-konzervativnoj poljskoj vladajućoj koaliciji.

U govoru koji je održao ispred spomenika herojima Varšavskog geta, budućnost njemačko-poljskih odnosa imala je jednako važnu ulogu, kao i njemački ratni zločini i herojstvo jevrejskih boraca u aprilu i maju 1943. Pomirenje s Poljskom, kao i sa Izraelom, Štajnmajer je nazvao "beskonačno dragocjenim poklonom“ koji Njemci „nisu mogli, a nisu ni smjeli da očekuju“. Govorio je o „dubokom prijateljstvu“ i naglasio: „To prijateljstvo između naših zemalja zaista je čudesno djelo.“

Nakon što je rekao da se to „čudo pomirenja“ mora sačuvati i u budućnosti, uslijedila je izjava vrijedna pažnje: „Naše zemlje, naše liberalne demokratije, poslednjih mjeseci još više su se zbližile, a naše prijateljstvo sada ima još jače temelje.“

To je smjela teza s obzirom na tenzije između Varšave i Berlina.

Štajnamajeru uručen izvještaj o reparacijama

Samo nekoliko sati prije Štajnmajerovog dolaska u Varšavu, poljska vlada demonstrativno je još jednom potvrdila svoje pravo na ratnu odštetu od Njemačke. U odluci donijetoj u utorak, kabinet premijera Mateuša Moravjeckog pozvao je na potrebu da se riješe „pitanja reparacija i kompenzacija“.

Zamjenik ministra spoljnih poslova Arkadijuš Mularčik dodatno je objasnio da ta odluka služi za pripremu još jedne note koja će biti upućena njemačkoj vladi. Prva je poslata u Berlin na Dan ujedinjenja Njemačke 3. oktobra 2022, što je bilo uoči posjete ministarke spoljnih poslova Analene Berbok svom kolegi tog dana u Varšavi.

Poljska vlada procjenjuje ratnu štetu na 6,22 biliona zlota, što je trenutno oko 1,35 biliona eura. Izvještaj o poljskim ratnim gubicima na engleskom jeziku Štajnmajeru je lično uručio poljski ministar kulture Pjotr Glinski.

Reparacije u prvom planu

„Prihvatamo predsjednikovo žaljenje, ali očekujemo reparacije“, prokomentarisao je u srijedu uveče provladin onlajn portal wPolityce.

U govoru u poljskom parlamentu prošlog četvrtka 13. aprila, šef poljske diplomatije Zbignjev Rau, koji je potpisao prvu notu upućenu njemačkom ministarstvu poslova, stavio je problem reparacija u prvi plan poljsko-njemačkih odnosa. On je optužio Berlin da „nacionalizuje“ dobitke od EU i „internacionalizuje“ gubitke koji su rezultat grešaka u njemačkoj politici. Rau je takođe rekao da kredibilitet njemačke „prekretnice“ zavisi od spremnosti Berlina da se ukine sporazum NATO-Rusija, iz 1997, za šta se zalaže Poljska.

Antinjemački akcenti postali su sastavni dio javnih nastupa političara u vladajućoj koaliciji Ujedinjene desnice. Lider stranke Pravo i pravda (PiS) Jaroslav Kačinjski pritom prednjači, upozoravajući na njemačke planove da uspostavi „Četvrti rajh“ i da uz pomoć EU natjera Poljsku „pod njemačku čizmu“. On ujedno liberalnu opoziciju optužuje da je „njemačka partija“, a za njenog predsjednika Donalda Tuska kaže da se je „njemački kolaborant“.

Rat u Ukrajini pogoršao odnose

Paradoksalno je da je ruski napad na Ukrajinu dodatno pogoršao njemačko-poljske odnose. Neuspjeh njemačke politike prema Rusiji i dugo insistiranje na gasovodu Sjeverni tok 2 dali su poljskoj vladi jake argumente za kritiku Njemačke.

Ali, umjesto da iskoristi jaču poziciju Poljske u Evropi za smanjenje asimetrije između dvije zemlje i za novo partnerstvo, Varšava pokušava da politički i moralno diskredituje Berlin. „Evropi nije potrebno njemačko vođstvo“, izjavio je ministar spoljnih poslova Rau u pomenutom obraćanju parlamentu.

Duda se trudi da bude nezavisniji

Poljski predsjednik Andžej Duda, godinama poslušni izvršilac politike Kačinjskog, od reizbora 2020. pokušava da vodi nezavisniju politiku. To mu je posljednji mandat, nema šta da izgubi i razmišlja o međunarodnoj karijeri.

Duda je tako, između ostalog, blokirao pokušaj vladajuće PiS da ućutka američki televizijski kanal TVN, koji kritikuje poljske vlasti. U decembru 2022. otputovao je u Berlin kako bi se lično zahvalio Štajnmajeru za to što je Njemačka Poljskoj predala jedan sistem protivvazdušne odbrane Patriot, nakon što je Kačinjski javno doveo u pitanje smisao projekta.

U svojim pokušajima da, uprkos sporovima, održi dijalog s poljskim rukovodstvom, Štajnmajer se oslanja na Dudu.

Kako dalje ako PiS ostane vlasti?

Da li će najnovija Štajnmajerova ofanziva šarm dovesti do uspjeha? To je veoma neizvjesno: borba pred parlamentarne izbore na jesen u Poljskoj ima svoju unutrašnju logiku koja uključuje i oštro razgraničenje od Njemačke.

Za razliku od Štajnmajera, njemačka vlada izuzetno je oprezna u ovoj ranoj fazi burne predizborne kampanje. „Ograničenje štete“ je fraza koja se često čuje iz vladinih krugova u Berlinu. Kontakti sa vlastima u Varšavi svedeni su na neophodan minimum.

Kancelar Olaf Šolc nije bio u Poljskoj od decembra 2021. Posljednje njemačko-poljske međuvladine konsultacije održane su 2018, iako bi prema ugovoru trebalo da se održavaju „najmanje jednom godišnje“. Nema planova da se to nadoknadi ove godine.

Pitanje je kako će to dalje ići s Njemačkom i Poljskom ako stranka PiS ostane na vlasti i posle jesenjih izbora. Odgovor na to nije mogla da pruži odgovor ni ova Štajnmajerova posjeta.

( Deutsche Welle )