Proglašenje smrti s vrata još kod tužioca
Tužilaštvo još nije utvrdilo da su li zdravstveni radnici zakonito postupali prema preminuloj onkološkoj pacijentkinji Huriši Emini
U Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Podgorici tri i po godine traje izviđaj u predmetu u vezi sa ponašanjem zaposlenih podgoričke hitne pomoći prema Huriši Emini dan prije i na dan njene smrti, u oktobru 2019. godine.
”Povodom vašeg pitanja od 18. aprila 2023, obavještavam vas da je u ODT-u u Podgorici ovim povodom formiran predmet. Predmet se nalazi u fazi izviđaja”, piše u odgovoru “Vijestima”, koji potpisuje rukovodilac Duško Milanović.
Huriša Emini, onkološka pacijentkinja, preminula je 19. oktobra 2019, dan pošto su, tvrdi njena porodica, ljekari podgoričke Hitne “zbog neprijatnog mirisa prostorije”, odbili da joj pruže njegu i daju terapiju.
Suprug Nedžat, tada je ODT u Podgorici, uz podršku Prave Crne Gore, podnio krivičnu prijavu.
Odgovor, kako je ispričao “Vijestima”, nije dobio do danas.
”Molim da me obavijestite povodom predmeta moje pokojne supruge Huriša Emini, broj predmeta KTN 354/19. Predmet je vezan za slučaj koji se desio 18. i 19. oktobra 2019. godine. Dan uoči smrti moje supruge Huriše Emini, dana 18. 10. 2019, radnici Hitne pomoći nisu htjeli ni da uđu u prostoriju gdje se moja bolesna supruga nalazila, kako bi joj ukazali ljekarsku pomoć”, piše on u dopisu koji je podgoričkom tužilaštvu uputio prije nekoliko dana i dodaje da se navedeno može vidjeti na video-snimku.
Snimak je i tada objavio dio medija, a snimak je dostavljen i nadležnima, pored ostalih, i Zaštitniku ljudskih prava i sloboda.
Pokojna Huriša, kako je ranije ispričala porodica, bolovala je od kancera i trpjela je bolove, zbog čega su često pozivali hitnu pomoć, kako bi joj dali neophodnu terapiju.
”Dana 19. 10. 2019. godine... moja supruga je preminula, pa sam zajedno sa porodicom pozvao Hitnu pomoć, kako bi u skladu sa zakonom došli na lice mjesta i konstatovali smrt pacijenta... Kada je ekipa Hitne pomoći stigla u stan, što se takođe jasno vidi na snimku, medicinska sestra je samo pošla do vrata prostorije u kojoj je ležala moja mrtva supruga i bez približavanja, sa vrata, konstatovala smrt, dok se druga medicinska sestra sa rukama u džepovima šetala po stanu”, dodaje on u molbi koju je uputio ODT-u.
Nedžat Emini sa petoro djece živi u podgoričkom naselju Konik. Nakon smrti supruge i mišljenja institucije Zaštitnika, obraćao se Vladi, Ministarstvu pravde u vrijeme mandata Zorana Pažina. U maju 2020, zbog postupanja advokata, čiju ulogu, kako je rekao, ne razumije ni danas, pisao je i Advokatskoj komori.
Taj advokat (ime poznato redakciji) tada ga je pozvao u jednu advokatsku kancelariju na razgovor sa doktorkom i njenom advokaticom.
”Ja sam ispričao o događaju od 19. 10. 2019, da se doktorka nije primakla da konstatuje smrt moje supruge, već je sa daljine konstatovala smrt, i rekao sam da je možda moja pokojna supruga od tolikih bolova pala u nesvijest...”, naveo je Emini u dopisu Advokatskoj komori i dodao i da je advokatica doktorke njega potom pitala za vrijeme smrti supruge i zbog čega nije odmah pozvao hitnu.
”Ja sam odgovorio da mi je trebalo vremena da smirim djecu koja su plakala i bila pod velikim stresom”, naveo je on i dodao i da je doktorka pitala i zbog čega nije odmah reagovao ako je imao primjedbi na rad zaposlenih u hitnoj, a da je on odgovorio da je bio pod stresom i zbunjen.
Emini tvrdi i da mu sa tog sastanka, koje on u dopisu Advokatskoj komori naziva “suđenjem”, nije dat bilo kakav zapisnik.
Na sva obraćanja porodice pokojne Huriše, kako su redakciji ispričali Nedžat i njegov sin Elmedin, reagovala je jedino institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda. U mišljenju koje je objavljeno krajem 2019, navedeno je, pored ostalog, da je time što njihovi zaposleni nisu pružili ljekarsku pomoć pokojnoj Huriši Emini, povrijeđeno pravo pacijenta na zdravstvenu zaštitu. Zaštitnik je tada uputio i niz preporuka Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore (ZHMCG) - da bi radnici hitne pomoći trebalo da uče o kodeksu medicinske etike, pravilima obavljanja profesije i dužnostima ljekara prema pacijentima, posebno umirućim.
Iz ZHM, na zahtjev Zaštitnika, kazali su tada da su po saznanju o događajima uzeli izjave od zaposlenih koji su učestvovali u kućnim posjetama, te da je nakon toga zasjedala i Komisija za kontrolu kvaliteta. Komisija je, piše u mišljenju koje je potpisao Zaštitnik Siniša Bjeković, zaključila da u radnjama doktorice XX, koja je sa kolegama toga dana bila u kućnoj posjeti, postoje propusti u radu - da ona nije obavila pregled i ordinirala terapiju na način na koji je bila u obavezi.
Navodi se i da protiv te doktorice nije bilo moguće pokrenuti disciplinski postupak i utvrditi njenu odgovornost, jer od 5. novembra 2019. nije više bila zaposlena u ZHM. Kako je XX u to vrijeme ipak bila zaposlena u zdravstvenom sistemu Crne Gore, o svemu je, kako je naveo Zaštitnik, tada obaviještena Ljekarska komora i Ministarstvo zdravlja. Iz ZHM, kako piše u mišljenju zaštitnika, kazali su da će o pokretanju disciplinskih postupaka i eventualnoj odgovornosti drugih radnika hitne koji su učestvovali u spornim događajima, “odlučiti u zakonskom roku”.
( Damira Kalač )