Raskošan stil života konačno na provjeri: Šta sadrži Nacrt izmjena zakona o sprječavanju korupcije?

Neko novo rukovodstvo Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) dobiće odrješenije ruke da provjerava da li javni funkcioneri žive u skladu sa zaradama, da li su eventualno prikrili imovinu u zemlji ili inostranstvu - i to ne samo svoju već i supružnika sadašnjih i bivših, te djece bez obzira da li ona žive sa njima ili ne.

To bi mogao biti rezime Nacrta izmjena zakona, koji je pripremila radna grupa koju je formirala Skupština, a koji je juče upućen u proceduru i na javnu raspravu.

Nacrtom izmjena zakona o sprječavanju korupcije, u koji su "Vijesti" imale uvid, uvodi se definicija životnog stila javnih funkcionera, proširuje se krug onih koji ulaze u tu kategoriju, Agenciji se daje ovlašćenje da pristupa bankarskim podacima - bez traženja saglasnosti.

Takođe, funkcioneri se obavezuju da prijavljuju imovinu djece - bez obzira da li žive sa njima ili odvojeno.

To su neke od stvari koje su se u primjeni zakona pokazale kao problematične i na koje je često ukazivao i civilni sektor, čiji su predstavnici takođe bili u radnoj grupi.

Notari, upravnici, izvršitelji

Pored ministara, poslanika, odbornika...javnim funkcionerima će se smatrati, kako se predlaže i notari, javni izvršitelji, stečajni upravnici, članovi komisija za javne nabavke, koncesije, privatizacije u poslovima čija je vrijednost iznad 10.000 eura.

Da bi ASK pratila da li zvaničnici prijavljuju sve prihode, žive li iznad svojih mogućnosti - odnosno da li imaju nekretnine i novac koje nijesu prijavili, zakonom se propisuje praćenje životnog stila. To, kako se navodi, obuhvata upoređivanje prijavljenih prihoda i imovine u odnosu na potrošačke navike, mjesto stanovanja i imovinu javnog funkcionera, bračnog i vanbračnog supružnika i djece.

Ukoliko utvrdi da je njihov životni stil raskošniji od legalnih prihoda ASK pokreće postupak po službenoj dužnosti.

To do sada nije bio slučaj, iako su u javnosti bile prisutne brojne sumnje da su se neki javni funkcioneri tokom mandata obogatili, da imaju nekretnine, odmaraju li voze skupocjene automobile - što višestruko prevazilazi njihove legalne prihode.

"Životnim stilom" nekih funkcionera do sada se bavilo Specijalno tužilaštvo, između ostalog i bivšim ministrom zdravlja Kenanom Hrapovićem - ali javnosti nije poznato šta je ishod te istrage.

Aktuleni šef države Milo Đukanović često se javno pominjao u tom kontekstu. Međutim, ni u posljednjem slučaju kada je slikan na plaži luksuznog hotela u Dubaiju ili odmora kad je krajem prošle godine boravio u luksuznom hotelu Grand Hotel des Bains Kempinski u švajcarskom mondenskom odmaralištu Sent Moric, ASK se, prema javnim podacima, nije interesovao kako je Đukanović to mogao da plati.

Najjeftiniji smještaj u švajcarskom odmaralištu, kako su "Vijesti" pisale, može naći za oko 1.800 eura za noć u sobi od 25 kvadrata, dok apartmani počinju od 2.500 eura za noć do preko 13 hiljada eura za predsjednički apartman.

Ne mogu u ime firmi o kojima su odlučivali

Takođe nacrtom je predloženo da se suštinski mijenja i odredba zakona koja je dozvoljavala zvaničnicima da dvije godine nakon prestanka funkcije mogu pred državnom organom, gdje su radili, da zastupaju organizaciju ili firmu - u kojoj su sada angažovani. U praksi postoje takvi slučajevi da bivši ministri i njihovi pomoćnici, ili poslanici, zastupaju ili rade u kompanijama, u vezi čijih poslova su odlučivali dok su bili u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.

Sada se predlaže da se potpuno uskrati takva mogućnost, kao i da oni mogu koristiti znanja i obavještenja do kojih su došli u vršenju javne funkcije - sem ako ona nisu dostupna javnosti.

Kada je u pitanju podnošenje izvještaja o prihodima i imovini, nacrtom se predlaže da ubuduće oni moraju da dostave i podatke i za djecu koja ne žive u njihovom domaćinstvu. Kao i da u imovinskim kartonima navode informacije o koncesijama, posebno za igre na sreću, digitalnoj imovini, kriptovalutama, "nezamjenljivim tokenima".

Radi provjere podataka Agencija, kako se navodi, ima pristup podacima na računima bankarskih i drugih finansijskih institucija funkcionera i sa njima povezanih lica.

Sada dio funkcionera, uključujući članove savjeta iz civilnog sektora, odbijaju mogućnost provjere njihovih bankovnih računa.

I dok je važećim zakonom propisano da je postupak provjere eventualnog sukoba interesa "povjerljive prirode", odnosno da javnost ne može biti upoznata sa njegovim detaljima, sada se predviđa da se mišljenje objavljuje na sajtu ASK uz zaštitu ličnih podataka označenih stepenom tajnosti ili značajnih za privatnost.

Skupština je prošle godine formirala radnu grupu koja se bavi izmjenama Zakona o sprječavanju korupcije, a ciljem da se unaprijedi rad ASK-a i uvedu stroža pravila za prijavljivanje imovine javnih zvaničnika. Sem poslanika Dragana Bojovića (DF) i Moma Koprivice (Demokrate) u njoj su Vanja Ćalović Marković i Ana Đurnić (Institut alternativa).

Novi zakon znači i kraj sadašnjeg sastava Savjeta

Nacrtom zakona je predviđeno da njegovim stupanjem na snagu prestaje mandat sadašnjim članovima Savjeta. Oni, navodi se, vrše funkciju do izbora novih a rok za to je 60 dana.

Kada se izabere novi savjet, on bira i novog direktora, predviđa nacrt zakona.

ASK se nacrtom novog propisa obavezuje da podnosi izvještaj o reviziji finansijskog poslovanja. "Vijesti" su u više navrata pisale o nedomaćinskom trošenju novca u ASK-u.

Predviđeni su i periodični izvještaji - kada to zatraži resorni Odbor. Ukoliko oni tri puta uzastono ne dobiju prođu Odbora, to automatski otvara mogućnost razrješenja članova Savjeta. Procedura bi bila ista, kao i prilikom njihovog izbora, na predlog posebne komisije koju formira Odbor za antikorupciju i konačnu riječ plenuma parlamenta.

Ova odredba je važna jer su ASK i Odbor za antikorupciju imali nesuglasice oko toga šta je obaveza Agencije, da li su njeni zvaničnici dužni da se odazovu pozivu Odbora, da dostave izvještaje i slično.

Ukinuti otpremnine za direktore i članove odbora javnih preduzeća

Zbog brojnih slučajeva kada su bivši direktori ili članovi upravnih odbora, u kojima je država imala većinsko vlasništvo, uzimali milionske otpreminine, u nacrt zakona unijeta je nova odredba. Njome se predviđa da "nije dozvoljeno ugovaranje otpremnine za slučaj prestanka javne funkcije predsjednika i člana organa upravljanja privrednog društva u državnom vlasništvu".

( Mila Radulović )