Očuvanje životne sredine i odgovoran odnos prema prirodi mora biti prioritet svih građana

Očuvanje životne sredine i odgovoran odnos prema prirodi mora biti prioritet svih građana Crne Gore, države koja je Ustavom definisana kao ekološka, poručila je Sanja Orlandić iz nevladine organizacije, Green Home.

Ona je, povodom obilježavanja Svjetskog dana planete Zemlje, kazala da kada se globalno sagleda situacija svi su svjedoci sve većeg uništavanja životne sredine.

“Svjedoci smo odsustva brige, pažnje i odgovornosti prema prirodi. Često zaboravljamo da smo i mi dio prirode, da zagađujemo vazduh koji dišemo, da trošimo i zagađujemo vodu koja nije neograničen resurs, da je sve što činimo uzrok narušenog stanja životne sredine kako na lokalnom tako i na globalnom nivou”, rekla je Orlandić.

Ona je poručila da ljudi treba više pažnje obrate na svoje postupke i da se okrenu ka prirodi i njenom očuvanju.

“Svako od nas može da da svoj doprinos – da posadi drvo, da ne prlja parkove, šume i rijeke, da ne zagađuje vazduh, ne koristi i ne baca plastiku”, kazala je Orlandić, kako prenosi PR Centar.

Ona je kazala da je slogan ovogodišnjeg Dana planete Zemlje “Investirajmo u planetu” i tim povodom se pozivaju vlade, biznis sektor i građani da se više uključe u očuvanje prirode.

Orlandić je dodala da je ovaj dan platforma i za neke druge akcije konkretno vezane za klimatske promjene.

“Pokrenut je projekat koji se zove Klimatska pismenost, a koji je započet 2020. godine. Njegov cilj je da se u svim školama na svijetu djeca edukuju o tom problemu i životnoj sredini”, rekla je Orlandić.

Govoreći o tome kakav je odnos stanovništva u Crnoj Gori prema prirodi, ona je kazala da definitivno postoji niz problema, a da je najveći upravljanje otpadom.

“Naš problem su takođe zakoni i strategije koje postoje, a koje se ne primjenjuju u dovoljnoj mjeri. Naš osnovni problem je da se zakon primijeni, jer ako neko napravi određeni propust on ne bude sankcionisan i adekvatno kažnjen”, ukazala je Orlandić.

Mišljenja je i da su građani više svjesni problema koji se lično njih tiču.

“Svi će da reaguju ako se deponija nalazi u njihovoj blizini, ali ako se nalazi daleko od njih, u drugom kraju zemlje, njihove reakcije onda obično izostaju”, kazala je Orlandić i poručila da građanima da se više okrenu prirodi i obrate pažnju na nju kako bi se svi osjećali ljepše.

Jovan Luketić, iz odreda izviđača Sunčev zrak, poručuje da djecu treba u najranijem uzrastu edukovati o značaju očuvanja prirode.

“Najvažnije je da prvo sami naučimo da vodimo računa o prirodi kako bi to znanje prenijeli na našu djecu. Moramo stalno da dajemo korisne savjete, najprije djeci i mladima, kako bi naučili da se ophode prema prirodi i uvidjeli da lijep odnos prema njoj daje dobre rezultate”, kazao je Luketić.

On smatra da je odnos građana u Crnoj Gori prema prirodi loš i da se to najbolje može vidjeti na primorju ili prilikom posjete šumama na sjeveru.

“Ima to neko geslo u Crnoj Gori, ako me niko ne vidi šta sam uradio to se nije ni desilo. To nije i ne može da bude opravdanje za loš odnos prema prirodi”, rekao je Luketić.

Kazao je i da će se u sklopu svog izviđačkog odreda, na predlog direktora škole Vuk Karadžić, okupiti na Duklji gdje će djeci predstaviti aktivnosti kako bi zavoljeli prirodu i poželjeli da što više vremena provedu njoj.

Luketić je na kraju uputio apel građanima da smeće bacaju samo u kontejner, idu na posao ili školu biciklom ili pješke, štede pijaću vodu i koriste stvar što je duže moguće.

“To je ono čega svi lako možemo da se pridržavamo i što će sigurno našu prirodu učiniti ljepšom i prijatnijom za život i boravak”, zaključio je Lukić.

Svake godine, 22. aprila obiljeležava se Međunarodni dan planete Zemlje u cilju skretanja pažnje građanima na značaj očuvanja prirode i sprečavanja negativnih posljedica po životnu sredinu.

Značaj obilježavanja tog datuma je upozorenje na opasnosti koje prijete životu na Zemlji, ekosistemima i urbanim zonama, usljed razvoja industrije, povećane potrošnje energije, globalnog zagrijevanja i klimatskih promena, kako bi svjetska populacija postala svjesna svoje odgovornosti prema planeti na kojoj živi i tako smanjila negativan uticaj na životnu sredinu.