Pljevlja: Novi Pliješ rješava problem vode

Raspisan tender za novo postrojenje, skoro 80 odsto Pljevljaka se snabdijeva sa starog, a vode često nema

9073 pregleda0 komentar(a)
Postrojenje za preradu vode Pliješ, Foto: Goran Malidžan

Uprava za kapitalne projekte raspisala je tender za izgradnju novog postrojenja za preradu jezerske vode “Pliješ” u Pljevljima.

Vrijednost radova je oko četiri miliona eura, a zainteresovani ponude mogu dostaviti do 17. maja.

Rok za završetak radova je 18 mjeseci od dana uvođenja izvođača radova u posao.

Sadašnje postrojenje za preradu pitke vode Pliješ projektovano je za prečišćavanje izvorske vode, ali se u njemu sada prečišćava i voda koja se zahvata iz akumulacije u Otilovićima, iako sadašnje postrojenje za to nije predviđeno.

Zbog povećane mutnoće, voda sa Pliješa često nije za upotrebu, posebno u periodu obilnih padavina i otapanja snijega.

Više od osamdeset odsto vode koju koriste Pljevljaci dotiče iz Postrojenja za preradu vode “Pliješ”. Postrojenje i u visinskom smislu dominira najvećim dijelom konzuma, tako da čista voda iz njega dotiče gravitaciono do potrošača u nižim i višim djelovima grada.

Voda koja se prečišćava u postrojenju “Pliješ” dolazi iz izvora Potpeć (Odžak) i iz akumulacije Otilovići, na rijeci Ćehotini.

Sadašnji tehnološki proces prečišćavanja podrazumijeva taloženje, filtriranje i hlorisanje vode. Za potrebe taloženja je izgrađeno šest taložnika.

U prethodnom periodu rađena je fazna rekonstrukcija postojećeg postrojenja, kao i ugradnje SCADA sistema automatskog upravljanja. Radovi su se odnosili na ugradnju nadzorno upravljačke opreme, kojom je omogućena daljinska komunikacija između sistema vodosnabdijevanja: Postrojenje za preradu vode “Pliješ” - Pumpna stanica Podpliješ - Pumpna stanica Breznica - Bogiševac - pumpna stanica Podbogiševac. Radovi su obuhvatili povezivanje signala sa postojeće opreme na navedenim lokacijama i na taj način je omogućen daljinski nadzor i upravljanje iz PPV “Pliješ”. Operater na PPV “Pliješ” ima mogućnost upravljanja pumpnim postrojenjima, odnosno daljinskog uključivanja i isključivanja pojedinačnih pumpi na postrojenjima.

Gubici na vodovodnoj mreži u Pljevljima su oko sedamdeset odsto i isti su kao prije dvadesetak godina, iako je u međuvremeni Opština Pljevlja uložila značajan novac u rekonstrukciju vodovodne mreže u pojedinim ulicama u gradu.

Zbog dotrajalih vodovodnih instalacija procjenjuju da se godišnje gubi oko 2,5 miliona metara kubnih vode, od vodozahvata do potrošača.

Opština svake godine ulaže oko 500.000 eura na saniranje i zamjenu cjevovoda u gradu, a u lokalnoj upravi tvrde da su za pet godina sanirali oko 15 kilometara vodovodne mreže.

Predsjednik ekološkog društva “Breznica” Milorad Mitrović smatra da je dosadašnji način prečišćavanja pitke vode u Pljevljima nedovoljan.

”Građani Pljevalja plaćaju vodu po dosta visokoj cijeni tokom cijele godine, a u glavnom nemaju pitku vodu. Da li mi možemo dobiti fabriku za preradu vode koja će dugoročno garantovati građanima snabdijevanje kvalitetnom vodom”, kaže Mitrović.

G. M.