Dio većine razmatra donošenje akta o poništenju Đukanovićevog ukaza: Sami bi da se raspuste i odgode izbore
U slučaju dogovora, izbore bi raspisao novi predsjednik države Jakov Milatović, ali bi oni bili odgođeni bar za 60 dana. Još nije izvjesno da će svi poslanici većine podržati akt
Kolegijum predsjednice Skupštine razmatraće naredne sedmice opciju dijela parlamentarne većine o donošenju akta kojim bi se poništio ukaz odlazećeg predsjednika države Mila Đukanovića o raspuštanju parlamenta.
Ako bude postignut dogovor na Kolegijumu, akt će biti upućen plenumu na izjašnjenje. Nakon što bi takav akt Skupština eventualno usvojila, ne bi važila ni odluka o raspisivanju izbora za 11. jun, pa bi izbore raspisao novi predsjednik Jakov Milatović koji na dužnost stupa 21. maja.
Prema informacijama "Vijesti", još nije izvjesno da će svi poslanici postavgustovske većine podržati takav akt, jer neki žele na izbore 11. juna.
Izvršna direktorica Akcije za socijalnu pravdu (ASP) i pravnica Ines Mrdović kaže da je i najvećem pravnom laiku u zemlji jasno da o tome treba da se izjasni sudska vlast, a ne raspuštena Skupština.
"Novu dimenziju uzurpacije od parlamentarne većine vidimo sada u sve češćim pozivima i pronalaženju nekakvih izgovora (i/ili poturanju spinova) da datum vanrednih parlamentarnih izbora treba odložiti, dok je najnoviji ‘momenat’ da Skupština, koja je raspuštena, poništi ukaz, iako je i najvećem pravnom laiku u zemlji jasno da o tome treba da se izjasni sudska vlast, a ne da zakonodavni dom preuzima neustavno nadležnost sudskih vlasti. I pravno i politički, a kolokvijalno, najednostavnije se može reći - da nije žalosno, bilo bi smiješno", ocijenila je Mrdović.
Đukanović je ukaz o raspuštanju parlamenta donio 16. marta, nakon neuspjelih pregovora većine o formiranju Vlade Miodraga Lekića, a sljedećeg dana je raspisao izbore za 11. jun.
Partije većine su više puta ponovile da je Đukanovićev ukaz od 16. marta neustavan, zbog čega su Ustavnom sudu uputili inicijativu za ocjenu ustavnosti. Međutim, u Ustavnom sudu nije postojala većina za donošenje odluke...
Bogdanović: Skandal ne smije postati ustavna praksa
Šef Poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović ocijenio je da je način na koji je Đukanović raspustio Skupštinu skandal koji ne smije postati ustavna praksa.
"I isključivo iz tog razloga novi predsjednik Crne Gore treba da prekine tu praksu, a Skupština da odmah sama sebi skrati mandat, kako bi u budućnosti izbjegli zloupotrebu vlasti od strane bilo koje grane vlasti", rekao je Bogdanović, odgovarajući na pitanja "Vijesti" da li postoji inicijativa unutar parlamentarne većine da se donese akt kojim će se poništiti ukaz Đukanovića.
Na pitanja nijesu odgovorili Demokratski front i Socijalistička narodna partija (SNP).
Bogdanović objašnjava da se ovdje ne radi o odluci o odlaganju izbora, već o poništenju "neustavne odluke Mila Đukanovića".
Pri tome bi, kako je dodao, rokovi za raspisivanje izbora tekli narednog dana od dana kada poslanici skrate mandat Skupštini, što se može, u skladu sa Poslovnikom, uraditi i u narednih 15 dana.
"Da zaključim, radi se o svega 60 dana razlike, koje ništa ne znače političkim subjektima u smislu izborne kampanje, ali puno znače državi, jer se praksa o raspuštanju Skupštine kakvu je prvi put u istoriji Crne Gore uveo Milo Đukanović, prosto ne smije održati", poručio je.
Ističe da novom predsjedniku ostavljaju mogućnost da sam odredi datum izbora u skladu sa Ustavom i Zakonom o izboru odbornika i poslanika.
"Na taj način ćemo osigurati da se postupci budućih predsjednika prilagode Ustavu i zakonima države, što će u konačnom osigurati stabilnost i pravnu sigurnost za sve građane Crne Gore", kazao je Bogdanović.
Premijer - "Za"
Premijer Dritan Abazović i lider GP URA rekao je u petak da Skupština Crne Gore treba sama sebi da skrati mandat, nakon čega bi novoizabrani predsjednik države trebalo da raspiše izbore za 11. jun.
On je, u emisiji "Okvir" na Televiziji Crne Gore rekao da se URA raduje parlamentarnim izborima.
"Ja sam iznio stav iza kojeg stojim, ukoliko se parlamentarni izbori dese po ukazu Đukanovića, to znači da će Milatović i svaki naredni predsjednik moći da raspisuju izbore svakih 100 dana", kazao je Abazović.
On je naveo da je to omogućio i Ustavni sud svojom inertnošću.
Ines Mrdović navodi da ne samo što manjinska vlada punih osam mjeseci "uzurpira vlast u zemlji i upravlja državom bez političkog legitimiteta", nego i skupštinska većina sada "gazi po ustavnom poretku, jer zasjedaju, a Skupština je raspuštena (na stranu što su u međuvremenu skupštinski odbori postali poligon za ‘pokušaj povrata’ ranije podrške birača)".
"Svi ovi potezi navode na ocjenu da dio partija parlamentarne većine pokušava na sve načine da pobjegne od suda građana na izborima i dobije na vremenu, kako bi pokušali da što više naškode Pokretu Evropa sad (kojem podrška raste) i bace ‘sjeme razdora’ između Milatovića i (Milojko) Spajića, jer što slabija Evropa sad to partije parlamentarne većine bolje prolaze na izborima", kazala je Mrdović.
Prema njenim riječima, novoizabrani predsjednik države Milatović se pokušava baciti u "političko blato", gdje će nesporno završiti zajedno sa dijelom partija parlamentarne većine, ako se "drzne i pomjeri datum zakazanih vanrednih izbora".
"Milatović dobro neka razmisli šta on kao predsjednik svih građana treba da radi, a najbolje je da pogleda primjer Abazovića i koliku je manjinsko-tehnički premijer (nepovratnu) štetu pretrpio kada ga je za premijera podržao DPS (u ovoj zemlji je od vrha do dna nekada samo stepenica, a od obožavanja do osporavanja često samo ‘nit’)", poručila je.
"Ono što u golemom strahu od suda građana, u dijelu parlamentarne većine ne vide, jeste da će prolongiranje izbora, uz očita kršenja pravnog sistema u zemlji, samo još dublje da ih gurne ka nemilosti građana. Dakle, nije im Crna Gora politički ostala u babovinu i uzalud izmišljanje izgovora, sudu građana niko nikada nije pobjegao (pa kad-tad)", rekla je Ines Mrdović
Dio bi izbore na jesen zbog straha od uticaja kriminalaca
Dio postavgustovske većine strahuje i zbog bezbjednosne situacije u državi i mogućeg uticaja kriminalnih klanova na izborni porces, zbog čega smatraju da izbore treba odložiti za jesen.
"Treba pričekati sa izborima dok se stanje u bezbjednosnom sektoru ne stabilizuje", rekao je izvor “Vijesti”.
Strahove poslanika dodatno je podstaklo nedavno hapšenje predsjednika Opštine Budva Mila Božovića.
Božović je uhapšen 13. aprila po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) zbog optužbi da je stvorio kriminalnu organizaciju, a sumnjiče ga i da je učestvovao u najmanje tri transporta kokaina.
Njemu je sudija za istragu Višeg suda u Podgorici odredio pritvor do 30 dana.
Bešić: Neodgovorno ponašanje većine zarad koji dan vlasti
Direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) Milena Bešić poručuje da su izbori neminovni, a i neophodni kako bi se zakonodavna i izvršna vlast što prije dovele u legitiman status.
"Međutim, krajnje je neozbiljno i neodgovorno ponašanje političara, predstavnika većine koji se po svaku cijenu žele zadržati u strukturama vlasti, pa makar i samo koji dan duže. Ni Vlada ni Skupština nemaju puni legitimitet za odlučivanje, a ponašaju se kao da su u punom mandatu i predlažu odluke krajnje upitne s aspekta ustavnosti", rekla je Bešić "Vijestima".
To je, kako je dodala, nastavak višemjesečne prakse, kontinuiranog nepoštovanja postojećih zakona i ustavnih odredbi, a svakako i posljedica nepostojanja zakona o skupštini i vladi.
"Koncept pravne države je do te mjere narušen, da je izuzetno nezahvalno dati prognozu, no ipak lično mislim da će se izbori održati 11. juna, a sudeći i po izjavi novoizabranog predsjednika Milatovića, koji je kazao da ne postoji pravni osnov na osnovu koga bi on poništio ukaz predsjednika Đukanovića", kazala je.
( Biljana Matijašević )