Život pored “mrtve” rijeke
Rijeka Buriganga u Bangladešu je toliko zagađena da njena voda izgleda potpuno crna i ispušta gadan smrad tokom cijele godine
Sedamdesetogodišnji Nurul Islam je prije dvije decenije zarađivao za život pecanjem u rijeci Buriganga koja teče jugozapadno od prijestonice Bangladeša Dake i koja je nekada bila njen spas.
Sada, skoro da se riba ne može naći u “mrtvoj” rijeci zbog zagađenja od široko rasprostranjenog odlaganja industrijskog i ljudskog otpada, Islam sada na ulici prodaje hranu kako bi sastavio kraj s krajem, piše Rojters.
”Prije dvadeset godina, ova rječna voda je bila dobra. Bila je puna života”, rekao je Islam, čija porodica generacijama živi na obali rijeke.
”Nekada smo se kupali u rijeci. Bilo je mnogo ribe... mnogi od nas su zarađivali za život loveći ribu u rijeci. Sada se scenario promijenio.”
Rojters navodi da je Buriganga, ili ‘stari Gang’, toliko zagađena da njena voda izgleda potpuno crna, osim tokom monsunskih mjeseci, i ispušta gadan smrad tokom cijele godine.
U subotu je širom svijeta obilježen Dan planete Zemlje uz upozorenja naučnika da zbog zagađenja predstoje ekstremnije klimatske promjene i rekordno visoke temperature.
Bangladeš, južnoazijska država sa skoro 170 miliona stanovnika, pri čemu 23 miliona živi u Daki, ima oko 220 malih i velikih rijeka, koje za veliki dio njenog stanovništva znače život.
Bangladeš je drugi po veličini svjetski izvoznik odjeće poslije Kine, ali građani i aktivisti za zaštitu životne sredine kažu da ta industrija u procvatu takođe uveliko doprinosi ekološkom propadanju rijeke, ističe Rojters.
Neprečišćena kanalizacija, nusproizvodi bojenja tkanina i drugi hemijski otpad iz obližnjih mlinova i fabrika svakodnevno se ulivaju. Polietilenski i plastični otpad nagomilani na koritu rijeke su je učinili plitkom i izazvali pomjeranje toka.
”Oni koji se kupaju u ovoj rijeci često dobiju šugu”, kaže Sidik Havlader (45), skeledžija koji živi na svom brodu na rijeci.
”Ponekad nas oči svrbe i peku”, dodao je.
Rojters piše da je Bangladeš 1995. obavezao sve industrijske jedinice da koriste postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda kako bi spriječili zagađenje rijeka, ali industrije često krše to pravilo.
Iako vlada vrši redovne provjere kako bi se uvjerila da se pravila poštuju, nedostaje joj osoblje za “danonoćno” praćenje, rekao je zvaničnik za zaštitu životne sredine Mohamed Masud Hasan Patvari.
Udruženje proizvođača i izvoznika odjeće Bangladeša (BGMEA) saopštilo je da sve fabrike tekstila imaju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
”Ovo je obavezno i ne postoji način da se preskoče pravila jer ona moraju osigurati usklađenost sa međunarodnim standardima”, rekao je Šahidulah Azim, jedan od zvaničnika udruženja.
Zagađenje rječne vode tokom sušne sezone bilo je znatno iznad standardnih nivoa, pokazalo je nedavno istraživanje Centra za istraživanje rijeke i delte, u kojem je industrijska kanalizacija identifikovana kao glavni krivac.
”Nekada svježa i moćna rijeka Buriganga sada je pri tome da umre zbog masovnog odlaganja industrijskog i ljudskog otpada”, izjavio je Šarif Džamil iz grupe za zaštitu životne sredine Bangladeš Paribeš Andolon.
”U ovoj rijeci nema ribe ni vodenog života tokom sušne sezone. Mi je nazivamo biološki mrtvom.”
( A.Š. )