Slikarstvo, unutrašnja strana muzike koja se ne da naslikati
Jagoda Popović, supruga našeg čuvenog slikara Dimitrija Popovića, diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1977. u klasi profesora Šime Perića
Izložba slika "Hommage a Stravinski" akademske umjetnice iz Zagreba Jagode Popović otvorena je u Dvorcu kralja Nikole. Otvarajući izložbu, upravnik galerije “Velimir A. Leković” Milun Lutovac istakao je da dinamika i snaga ritma, "plavičasti koloriti ritualne, svjetlosne kompozicije", te originalni ekspresionistički slikarski izraz Jagode Popović na lucidan i iskren način odaju počast Igoru Stravinskom, slavnom kompozitoru kojeg je magazin "Tajm" označio kao jednog od najuticajnijih ljudi 20. vijeka.
"Kod Popovićeve ljudske figure više su likovna, a manje ilustrativna polazišta. Pokret ženskog tijela kao da sam sebe razbija i iznutra osvjetljava. Sam sebe pretvara u simbol i gest, to jest, apstraktni slikarski znak. Kao da se, po ko zna koji put, potvrđuje ono da slikarstvo nije prikazivanje, već simfonijska modulacija vizuelnih utisaka. Posmatraču nije lako da sve dato na ovoj postavci obuhvati vidom, ako ne posegne za onom najjednostavnijom idejom da je slikarstvo unutrašnja strana muzike koja se ne da naslikati, ali se o njoj i njenim tonskim obrisima može eho-slikom svjedočiti. Ona je iznad riječi i boje, i ne treba joj bliži tumač od sluha za nju otvorenog i spremnog duha”, kazao je pored ostalog Lutovac.
Jagoda Popović, supruga našeg čuvenog slikara Dimitrija Popovića, diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1977. u klasi profesora Šime Perića. Članica Hrvatskog društva likovnih umjetnika, specijalizovala je restauriranje štafelajnog slikarstva i obojene drvene skulpture s pozlatom, a radila je u Restauratorskom zavodu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti i u restauratorskoj radionici muzeja Mimara.
Nakon ciklusa slika "Četiri godišnja doba" inspirisanog djelom Vivaldija, nastavila je slikarski rad nadahnut muzičkim kompozicijama ovim ciklusom čija je tema Slavno djelo “Posvećenje proljeća” avangardnog ruskog kompozitora Igora Stravinskog.
"Ovo djelo nadahnuo je paganski ritual staroruske tradicije, u kojem mladu nevinu djevojku izabiraju da bi je žrtvovali Bogu proljeća. Kako bi probudili zemlju iz zimskog sna, djevojka je prinuđena plesati ritualni ples do svoje smrti. Ono što me posebno inspirisalo za prenošenje moga doživljaja muzike u slikarski izraz jeste impresivna dinamika i snaga ritma koje djelu daju posebnu ekspresivnost. Upravo me ta ekspresivnost vodila da sam nagonski koristila ekspresionistički slikarski izraz, što se odražava na kolorit, strukturu i uopšte na karakter mojih kompozicija. U procesu rada polazila sam od ljudske figure-pokreta ženskoga tijela koje sam slikarskim postupkom, od prepoznatljive anatomije korpusa, pretvarala u određenu vrstu znakova kojima se izražavala simbolična gesta koja je istovremeno postajala i apstraktni slikarski znak”, opisala je ovaj postupak Popovićeva.
( Radomir Petrić )