Emisioni krediti i njihovi efekti: Još će važiti DPS pravila za zagađivače
U pripremi je nacrt novog Zakona o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena, čije je usvajanje planirano do kraja godine. Tek nakon toga nadležni resor će izraditi i novu Uredbu o djelatnostima koje emituju gasove sa efektom staklene bašte
Uredba o dodjeli takozvanih emisionih kredita koju je Vlada Duška Markovića donijela u februaru 2020, važiće makar još do kraja ove godine, kada u resoru ministarke u tehničkom mandatu Ane Novaković Đurović, kako su rekli “Vijestima”, očekuju usvajanje novog zakona o klimi i kada će pristupiti i izradi nove uredbe.
”Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma priprema nacrt novog Zakona o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena, čije je usvajanje planirano do kraja tekuće godine i koji će uskladiti naš pravni okvir sa zahtjevima EU zakonodavstva, između ostalog i u dijelu dodjele emisionih kredita i trgovine emisionim kreditima. Nakon usvajanja zakona, pristupiće se izradi nove uredbe o aktivnostima, odnosno djelatnostima koje emituju gasove sa efektom staklene bašte za koje se izdaje dozvola za emisiju gasova sa efektom staklene bašte”, rekli su “Vijestima” iz Ministarstva.
Iz organizacije “Eko-tim” juče su, međutim, saopštili da je neophodna hitna izmjena uredbe, jer važeća i dalje omogućava zloupotrebe. I drugi sagovornici redakcije smatraju da je uredba morala biti davno osporena i donijeta nova.
Višemilionska transakcija i hapšenja
Bivša DPS vlast usvojila je u decembru 2019. godine Zakon o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena, a već u februaru 2021. Vlada Duška Markovića donijela je i prvi podzakonski akt - uredbu o aktivnostima odnosno djelatnostima koje emituju gasove sa efektom staklene bašte. Njome je definisano da će se ukupna dozvoljena emisija štetnih gasova, umanjivati 1,5 odsto godišnje, od 3.303.542 tone CO2 u 2021. godini do 2.840.155 tone 2020. godine. Uredbom je ustanovljeno i dijeljenje besplatnih emisionih kredita do 2025, do prelaska postrojenja na savremenije tehnologije. S obrazloženjem da to rade “u cilju obezbjeđivanja eventualnog povratka nivoa aktivnosti postojećih postrojenja, na nivo iz perioda 2005-2008”, Kombinatu aluminijuma (KAP) i TE dodijeljen je tada jednak broj kredita, za po 1.020.840 tona emisije CO2, a Željezari Tosčelik za 5.800 tona.
Godinu nakon donošenja uredbe, uoči promjene poslovodstva Elektroprivrede (EPCG), iz kase te kompanije na račun KAP-a prenijeto je oko 17 miliona eura. Kao osnova za tu transakciju, kako je tada objavio Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), bila je Vladina odluka o besplatnoj dodjeli emisionih kredita. EPCG je ispustila više štetnih gasova od visine kredita, a KAP manje, pa je KAP taj “višak”, uz odobrenje bivše Vlade, prodao Elektroprivredi.
Novo rukovodstvo EPCG tražilo je tada od Vrhovnog tužilaštva da istraži finansijske operacije. Prije nekoliko dana, zbog sumnje da su nepropisnom dodjelom emisionih kredita kompaniji “Uniprom” Veselina Pejovića (2014. preuzeli KAP), pribavili korist veću od 20 miliona eura, po nalogu Specijalnog tužioca, uhapšeni su bivši izvršni direktor Fonda za zaštitu životne sredine (Eko fond) Jovan Martinović i zaposleni u Eko fondu Andrej Nedović. Eko fond vodi registar emisionih kredita i, kako piše na vebsajtu, ostvaruje i prihode od naknada za prenos emisionih kredita u iznosu od 0,1 odsto minimalne cijene emisionog kredita koja iznosi 24 eura/tCO2.
Kako je to CIN-CG objavio 2021, i danas sagovornici “Vijesti” ocjenjuju da je spornu transakciju EPCG i KAP-a omogućila upravo Uredba donijeta u vrijeme Markovićeve Vlade.
Moralo se reagovati ranije
Koordinatorka programa za klimu i energiju u “Eko-timu”, Diana Milev Čavor, rekla je juče da su nadležni morali reagovati odmah nakon realizacije transakcije između “Uniproma” i EPCG... jer, kako je kazala, nadležno ministarstvo u tom slučaju nije formiralo komisiju za dodjelu emisionih kredita, iako to uredba predviđa. Spornim smatra i popust od pet odsto koji je “Uniprom” dao EPCG, što je cijenu emisionih kredita spustilo ispod propisanog minimuma od 24 eura. Kaže i da iako uredba daje mogućnost trgovine emisionim kreditima između operatera, ona ne definiše i način na koji se ta trgovina treba realizovati.
U vrijeme kad je uredba donijeta, podsjetila je Milev Čavor, Energetska zajednica i Evropska komisija to su ocijenile pozitivno, jer je Crna Gora bila prva zemlja u regionu koja je definisala sistem naplate emisija CO2. Vrijeme je, međutim, kaže ona, pokazalo sve manjkavosti te uredbe.
”Transponovanje EU ETS Direktive, sprovedeno je parcijalno. Kao referentna godina za dodjelu besplatnih emisonih kredita uzeta je 2005-2008, što i jeste preporuka EU Direktive o trgovini emisionim kreditima. Međutim, Direktiva propisuje i da ukoliko postoji smanjen kapacitet postrojenja koja su obavljala aktivnosti koje emituju gasove sa efektom staklene bašte treba smanjiti broj besplatnih emisionih jedinica, što se u slučaju sa ‘Unipromom’ nije desilo. KAP je u periodu 2005-2008. imao proizvodnu aktivnost tri puta veću nego u vrijeme kada je Uredba donijeta. Otuda i prekomjerna količina besplatnih emisionih kredita, koji su ‘Unipromu’ omogućili zaradu od oko 15 miliona eura”, rekla je ona.
Izabrali da slijedimo put zloupotrebe
Godine 2021. Milev Čavor izabrana je ispred NVO sektora za jednu od članica radne grupe za izmjene sporne uredbe. U to vrijeme, ministar ekologije, urbanizma i prostornog planiranja bio je Ratko Mitrović. Na pitanja o statusu radne grupe i toga šta se desilo sa predlogom uredbe, iz resora Novaković Đurović nisu odgovorili “Vijestima”.
Milev Čavor kazala je da je taj pokušaj izmjena propao “nakon negativnih komentara Energetske zajednice”.
”U međuvremenu je došlo do dodatnih promjena, zbog čega je izmjena Uredbe postala još neophodnija - Toščelik je obustavio, a KAP drastično smanjio proizvodnju. To znači da je elektrana na ugalj u Pljevljima sada jedina veća instalacija u sistemu koja još funkcioniše, što čini aspekt ‘trgovine’ prilično irelevantnim. Činjenica je da je ‘sporna’ uredba i dalje na snazi i da se potencijalne zloupotrebe mogu i dalje dešavati”, rekla je ona.
Iz “Eko-tima” juče su rekli da zloupotrebe sistema trgovine emisionim kreditima nisu strane ni EU, ali i da je Direktiva o trgovini emisijama EU (EU ETS) mijenjana četiri puta i da je taj proces reforme trebalo i Crnu Goru da nauči određenim lekcijama.
”Nasuprot tome, izabrali smo da slijedimo put koji omogućava zloupotrebu tog sistema, rekla je Milev Čavor.
Ministarstvo: Ima mehanizama, samo se nisu koristili
Iz resora Novaković Đurović ne negiraju da važeća uredba ima “određenih manjkavosti”, kažu i da nisu dosljedno prenijete odgovarajuće odredbe EU Direktive 2003/87 i Odluke EK 2011/278. Dodaju i da je to “nažalost slučaj i sa mnogim drugim propisima” kojima se evropski pravni okvir prenosi u pravni sistem Crne Gore, “najčešće zbog nedostatka kapaciteta i nedovoljnog razumijevanja EU propisa”.
”Međutim, i pored navedenog, mišljenja smo da pomenuta Uredba sadrži mehanizme koji bi omogućili pravičnu dodjelu emisionih kredita i prije svega zaštitu javnog interesa kao krajnjeg cilja. Nezakonita dodjela emisionih kredita za 2020. i 2021. godinu je posljedica ultra vires djelovanja pojedinaca i tumačenja Uredbe na način kojim se favorizuju neki subjekti, a ne nedostataka same Uredbe, i u vezi sa navedenim se već sprovode odgovarajući postupci pred SDT-om”, rekli su “Vijestima” iz tog resora.
Dodali su i da su dozvole za emisiju gasova sa efektom staklene bašte operatorima stacionarnih postrojenjima u skladu sa važećim Zakonom o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena izdate tek 2022, “pa samim tim emisioni krediti istima nisu ni mogli da budu dodijeljeni prije izdavanja tih dozvola”.
„Uniprom” podnio prijavu zbog dodjele za 2022.
Zbog toga što je, kako tvrde, bez javnog poziva, Elektroprivredi za 2022. dodijeljeno besplatnih emisionih kredita u vrijednosti 5,5 miliona eura, kompanija “Uniprom” Nikšić podnijela je juče krivičnu prijavu SDT-u protiv premijera Dritana Abazovića, ministarke ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, izvršnog direktora Eko fonda Draška Boljevića i predsjednika Odbora direktora EPCG Milutina Đukanovića.
Iz “Uniproma” smatraju da je količina emisionih kredita od 222.515,53 t CO2 koja je upisana registar Eko fonda, veća od one koja za 2022. godinu pripada EPCG.
( Damira Kalač )