Američke nuklearne podmornice u Južnoj Koreji poslije više od 40 godina
Južnokorejski predsjednik došao je u SAD u trenutku dok dvije zemlje obilježavaju 70. godišnjicu saveza koji je počeo na kraju Korejskog rata i u okviru kojeg su se SAD obavezale da pomognu Južnoj Koreji da se brani, naročito od sjevernog susjeda
Predsjednici Sjedinjenih Država i Južne Koreje Džo Bajden i Jun Suk Jeol postigli su sporazum koji obuhvata planove da američke nuklearne podmornice budu usidrene u Južnoj Koreji prvi put poslije više od 40 godina.
Takođe, državnici dvije zemlje usaglasili su se da intenziviraju obuke i poboljšaju razmjenu informacija.
Dogovor, koji se tumači kao novi napor u smislu nuklearnog odvraćanja, postignut je tokom posjete južnokorejskog zvaničnika u okolnostima napetosti zbog učestalih proba balističkih raketa koje sprovodi Sjeverna Koreja.
Bajden je sjevernokorejskoj strani, tokom obraćanja medijima u društvu južnokorejskog predsjednika, uputio upozorenje.
“Nuklearni napad Sjeverne Koreje protiv Sjedinjenih Država ili njenih saveznika i partnera je neprihvatljiv i kao rezultat će imati okončanje bilo kog režima koji je preduzeo takvu akciju”, rekao je Bajden.
Poručio je i da nuklearno naoružanje neće biti postavljeno na korejskom poluostrvu.
“Koordinacija Sjedinjenih Država i Južne Koreje ostaje ključna u suočavanju sa povećanim prijetnjama Sjeverne Koreje i očiglednim kršenjem međunarodnih sankcija. SAD su otvorene za razgovore sa Sjevernom Korejom bez preduslova”, rekao je Bajden.
Ukazao je da SAD nastavljaju da traže diplomatski napredak u namjeri da se osnaži stabilnosti na korejskom poluostrvu.
Jun je poručio da novo opredjeljenje, kako ga je označio, uključuje planove za bilateralne predsjedničke konsultacije u slučaju nuklearnog napada Sjeverne Koreje.
Takođe, obuhvata osnivanje grupe za konsultacije i razmjenu informacija o planovima operacija koja obuhvataju nuklearno i strateško oružje.
"Održivi mir na Korejskom poluostrvu ne može se ostvariti po automatizmu”, rekao je Jun.
Južnokorejski predsjednik došao je u SAD u trenutku dok dvije zemlje obilježavaju 70. godišnjicu saveza koji je počeo na kraju Korejskog rata i u okviru kojeg su se SAD obavezale da pomognu Južnoj Koreji da se brani, naročito od sjevernog susjeda. U Južnoj Koreji je trenutno raspoređeno oko 28.500 američkih vojnika.
"Zašto su žrtvovali živote za udaljenu zemlju i ljude koje nikada nisu upoznali? To je urađeno za jedan plemeniti cilj: odbrana slobode", rekao je Jun o američkim trupama koje su služile tokom rata.
Sporazumom je predviđeno i jačanje zajedničke obuke američke i južnokorejske vojske, kao i bolja integracije južnokorejske vojne infrastrukture u zajedničke napore za strateško odvraćanje. U okviru deklaracije, Južna Koreja će potvrditi posvećenost Sporazumu o sprečavanju širenja nuklearnog naoružanja koji je potpisalo nekoliko velikih nuklearnih i ne-nuklearnih sila koje su obećale da će sarađivati da spriječe širenje nuklearne tehnologije.
Tokom Hladnog rata 1970-tih, američke nuklearne podmornice često su obilazile južnokorejske luke, ponekad i dva do tri puta mjesečno, pokazuju podaci Udruženja američkih naučnika. U tom periodu, stotine američkih nuklearenih bojevih glava bile su locirane u Južnoj Koreji.
Međutim, SAD su 1991. godine povukle svo nuklearno oružje sa Korejskog poluostrva, a godinu poslije toga Seul i Pjongjang su potpisali zajedničku deklaraciju u kojoj su obećali da neće "testirati, proizvoditi, dobijati, posjedovati, skladištiti, raspoređivati ili upotrebljivati nuklearno oružje". Sjeverna Koreja je ipak više puta prekršila zajedničku deklaraciju, zbog čega je u Južnoj Koreji porasla podršku za ponovno raspoređivanje američkog nuklearnog naoružanja u toj zemlji.
Jedan zvaničnik Bajdenove administracije upozorio je da je "kristalno jasno" da američka vlada ne planira "povratak taktičkog ili bilo kakvog drugog nuklearnog oružja na Korejsko poluostrvo". Umjesto toga, zvaničnici američke administracije najavljuju da će poslije posjeta podmornica naoružanih balističkim raketama uslijediti redovnije slanje bombardera ili nosača aviona u Južnu Koreju.
Sjeverna Koreja je tokom protekle godine proširila svoj nuklearni arsenal, dok su Kina i Rusija više puta blokirale napore SAD i drugih zapadnih zemalja da se Pjongjangu uvedu oštrije sankcije zbog zabranjenih raketnih testova.
Osim nuklearnog odvraćanja, Bajden i Jun bi trebalo da razgovaraju i o ruskom ratu u Ukrajini. Zvanični Vašington pozdravio je odluku Seula da Kijevu pošalje humanitarnu pomoć od oko 230 miliona dolara, ali Bajden želi da Južna Koreja ima još veću ulogu u davanju podrške Ukrajincima u naporima da odbiju rusku invaziju.
Jun je došao u posjetu SAD nekoliko nedjelja nakon što su u procurelim strogo povjerljivim obavještajnim dokumentima izneseni detalji internih diskusija u južnokorejskoj vladi u vezi sa zahtjevom Amerikanaca da se Kijevu pošalje artiljerijska municija.
( Glas Amerike )