Kad srce mora da radi duplo više: Šta ako popusti srčani zalistak?
Koji su simptomi oboljenja srčanih zalistaka i kada je neophodno hirurško liječenje?
Četiri zaliska na srcu omogućavaju normalan tok krvi, ali zbog različitih poremećaja oni stradaju i ne funkcionišu pravilno.
Zalisci na srcu usmjeravaju krv i omogućavaju da se krv kreće u jednom pravcu, odnosno da se ne vraća u komore i pretkomore nakon ispumpavanja, kazao je za RTS kardiolog Marko Banović, iz Univerzitetskog kliničkog centra Srbije.
Brojna su oboljenja koja mogu da ih pogode, od toga da počnu da puštaju krv da se vraća, ali i da otežaju ispumpavanje krvi iz srca.
„Oboljenja mogu biti urođena, posljedica reumatske groznice i, danas najčešći oblik, degenerativno oboljenje. Faktori rizika su artero skleroza, povišen krvni pritisak, pušenje, masnoće u krvi i šećer. Bilježi se značajan porast učestalosti degenerativnih oboljenja, što poprima epidemijske razmere“, kazao je Banović.
Prema njegovim riječima, urođena oboljenja se javljaju kod mlađih pacijenata, a degenerativna najčešće kod starijih.
Proces degenerativnog obolijevanja zalistaka je dugotrajan i može trajati decenijama. Zlatni standard otkrivanja problema na zaliscima je ultrazvuk srca, kojim može tačno da se procijeni stanje.
Najčešći simptom je gušenje, jer srce zbog oboljelih zalistaka mora mnogo brže i jače da radi da bi snabdjelo tijelo krvlju.
„To vam je kao kada imate automobil i umesto na 900 obrtaja, on mora stalno da radi na tri ili pet hiljada. Svaki motor, od 'fiće' do 'mercedesa' će u nekom trenutku da popusti“, objašnjava Banović, navodeći da simptomi mogu biti i nesvjestice, vrtoglavice, gubici svijesti, bol u grudima, aritmije.
Kovid kao sistemska bolest takođe utiče i na srce, tako što nanosi štetu unutrašnjem sloju krvnih sudova.
Kada je o liječenju riječ , Banović kaže da su zalisci prije svega mehanički problem i tako se moraju riješiti. Lekovi, nažalost, ne pomažu mnogo.
„Zalistak može da se ili popravi ili zamijeni i to operacijom na otvorenom srcu što je moguće manje invazivno, ali i bez otvaranja grudnog koša, već kroz prepone, slično kao i kada se stavlja stent“, ističe Banović.
Kada većina ljudi čuje reči "operacija na otvorenom srcu", misli da se radi o izuzetno rizičnom poduhvatu. Iako je tačno da je operacija na otvorenom srcu, za razliku od većine procedura u medicini, postupak koji ne treba olako shvatiti, operacija na srcu je vjerovatno mnogo sigurnija nego što pretpostavljate. Savremene studije pokazuju da je stopa smrtnosti u bolnicima manja od 3 procenta nakon kardiohirurške operacije.
( Vijesti online )