"Kina zabrinuta da bi ukrajinska kontraofanziva mogla izazvati žestok udar Rusije, uz moguću upotrebu nuklearnog oružja"

Kina je ozbiljno zabrinuta da bi najavljena ukrajinska kontraofanziva mogla izazvati žestok uzvratni udar Rusije, uz moguću upotrebu nuklearnog oružja i svjetski potres i zato je Peking riješio da s Kijevom razmotri kako obustaviti tamošnji rat.

To je ocjena italijanskog lista "Korijere dela sera", na šta ukazuju i drugi komentatori u EU koji zaključuju da je kineski predsjednik Si Đinping odlučio da ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom u telefonskom razgovoru ukaže na pogubne posljedice rata po cio svijet.

Kineski predsjednik je o tome razgovarao nedavno s ruskim kolegom Vladimirom Putinom, kao i francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i, mada je Vašington reagovao odbojno i ljutito na najavu Pekinga da želi da izdejstvuje obustavu sukoba i pregovore, Kijev, kojem prijeti krvavi rat icrpljivanja, očigledno želi da sagleda šta nudi Kina.

Britanski Bi-Bi-Si i njemački "Frankfurter algemajne cajtung" smatraju da Kina izgleda želi da izraste u moćnog aktera i posrednika u svjetskim poslovima, o čemu svjedoči činjenica da je Peking uspio da ubijedi Iran i Saudijsku Arabiju da uspostave veze.

A vrlo mogući razlog je, prema britanskom mediju, da Kina zbog svoje moćne izvozne privrede u oporavku želi da zaustavi svjetski haos koji u trgovini i ekonomiji izaziva ukrajinski sukob.

"Korijere dela sera" navodi da je kineski predsjednik "pronicljiv i kao da je riješio da krene s mirovnom inicijativom u času kad ukrajinski generali razmatraju, a to čine i svi zapadni vojni analitičari, pokretanje kontraofanzive u roku od manje od mjesec dana".

Mediji u EU ukazuju na to da je Si Đinping Zelenskom rekao da Peking "ne želi da doliva ulje na vatru" i da želi da se "ukrajinska kriza riješi političkim sredstvima", što je protumačeno i kao uvjeravanje Pekinga da neće isporučivati oružje Rusiji.

To je za Kijev od presudne važnosti, a to isto podvlače i zvaničnici Evropske unije.

Peking istovremeno stavlja do znanja da je sukob u Ukrajini "rat Zapada protiv Rusije preko posrednika, Ukrajine" i traži da i Vašington i NATO zarad prekida sukoba i pregovora o mirovnom rešenju takođe zaustave isporuke oružja Kijevu.

To je viđenje takođe Indije, Južne Afrike i mnogih drugih zemalja izvan zapadne sfere uticaja i posebno je Zapadnjake naljutio brazilski predsjednik Lula da Silva koji je ovih dana u Pekingu poručio da "SAD treba da prestanu da podstiču rat" u Ukrajini i da i Amerika i Evropska unija" počnu da govore o miru".

Pored nekih uglednih američkih analitičara koji su tražili da Vašington mnogo jasnije odredi svoje ciljeve u ratu u Ukrajini i kako doći do mirovnog rešenja, prvi put se oglasio i uticajni političar Ron de Santis, mogući republikanski kandidat na predsjedničkim izborima iduće godine, koji je podržao zamisao o prekidu vatre u Ukrajini, naglasivši da je to "u interesu svih strana".

Zvanični Vašington, mnoge članice NATO, kao i bar dosad ukrajinski predsjednik Zelenski su protiv obustave vatre i pregovora jer smatraju da bi to značilo da ruske trupe ostaju na zauzetim teritorijama u istočnoj Ukrajini, pa cijela situacija prijeti da se završi kao"zamrznuti sukob" na tlu Evrope.

Evropska unija upravo razmatra novu strategiju odnosa s Kinom i visoki evropski predstavnik Žozep Borel je stavio do znanja da se "svjetski problemi ne mogu riješiti bez Kine" i da EU jako pažljivo prati kineske poteze i zato što "Evropska unija ima bespogovorne ključne interese za trgovinske, ekonomske i finansijske odnose s Kinom...svakako i zato što je trgovina EU s Kinom premašila dvije i po milijarde eura dnevno".

EU će, kako proizlazi, i u novoj strategiji Kinu odrediti kao "partnera, takmaca i sistemskog suparnika", ali ne kao "neprijatelja", što je manje-više američki pogled na Kinu.

( BETA )