Rusija se ukopava dok Ukrajina sprema napad

Protivtenkovski rovovi u blizini okupiranog grada Pologi na jugoistoku Ukrajine protežu se duž 30 kilometara. Iza su redovi betonskih barikada, takozvanih “zmajevih zuba”. Dalje pozadi su odbrambeni rovovi gdje će biti pozicionirane ruske trupe.

Odbrana vidljiva na satelitskim snimcima koje je napravila američka kompanija “Capella Space” su dio ogromne mreže ruskih utvrđenja koja se spuštaju od zapadne Rusije preko istočne Ukrajine do Krima i izgrađena su kao priprema za veliki ukrajinski napad, piše agencija Rojters.

Hiljade ukrajinskih vojnika obučava se na Zapadu za korištenje različitih vojnih resursa na bojnom polju na kombinovani način uoči kontraofanzive koja će, prema riječima ukrajinskih zvaničnika, početi kada njene snage budu spremne.

Novinari Rojtersa su pregledali satelitske snimke hiljada odbrambenih položaja unutar Rusije i duž ukrajinskih linija fronta koji pokazuju da je odbrana najjača u južnoj Zaporoškoj oblasti i na ulazu za poluostrvo Krim.

Šest vojnih eksperata je reklo da bi odbrana, koja je uglavnom izgrađena nakon brzog jesenjeg napredovanja Ukrajine, mogla ovoga puta otežati ukrajinskim snagama i da će napredak zavisiti od njenog kapaciteta da efikasno izvodi složene, kombinovane operacije.

”Za Ukrajince nije pitanje brojnost, nego da li su sposobni za ovu vrstu ratovanja, operacije kombinovanog naoružanja” rekao je Nil Melvin, analitičar londonskog instituta RUSI.

”Rusi su pokazali da to ne mogu i vratili su se na svoju staru sovjetsku metodu iscrpljivanja”, ocijenio je.

Kijev je pod pritiskom da oslobodi što više teritorije u slučaju da vojna podrška Zapada počne da jenjava

Ukrajinska kontraofanziva mogla bi promijeniti dinamiku rata koji je usporio i pretvorio se u krvavu bitku iscrpljivanja, a vojni stručnjaci kažu da bi dužina fronta mogla previše opteretiti rusku odbranu, navodi se u Rojtersovoj analizi.

Ako Kijev uspije da povrati kontrolu nad jugom, mogao bi ponovo dobiti neometan pristup svojim crnomorskim izvoznim rutama u trenutku kada je Rusija nagovijestila da bi mogla zatvoriti koridor za transport žita.

Ukrajina možda neće u skorije vrijeme dobiti novu veliku isporuku teške opreme od Zapada, zbog čega je Kijev pod pritiskom da oslobodi što više teritorije u slučaju da vojna podrška počne da jenjava, ocjenjuju vojni eksperti.

”Iskorištena je većina zaliha sa Zapada. Biće potrebno nekoliko godina da se obnove. Mislim da je ovo velika prilika za Ukrajinu da odlučno nastavi napredovanje”, rekao je Melvin.

Ukrajina je obećala da će povratiti svu teritoriju koju je okupirala Rusija, a to je područje otprilike veličine Bugarske, ali zvaničnici ne žele da otkriju bilo kakve informacije koje bi Moskvi mogle biti od pomoći.

Rojters podsjeća da je Zapad poslao mnoštvo modernih borbenih tenkova i borbenih vozila pješadije da služe kao prethodnica ofanzive, zajedno sa opremom za premošćivanje i vozilima za uklanjanje mina. Zbog toga Rusija kopa prostrana, slojevita utvrđenja kako bi osigurala da će njene trupe biti daleko više ukopane nego kada su potisnute sa sjeveroistoka Ukrajine i iz grada Herson, pokazuju satelitski snimci.

Snimci koje je analizirao Rojters pokazuju da se veći dio ruske izgradnje dogodio nakon novembra, kada su se njene snage povukle iz Hersona na jugu i kada su obje strane nastojale da konsoliduju pozicije tokom zimskih mjeseci.

Vojni stručnjaci kažu da su odbrambene strukture, koje se protežu stotinama kilometara, postavljene u oblastima gdje Rusija očekuje napad ili vidi strateški značaj da zadrži kontrolu nad teritorijom.

Prema satelitskim snimcima, ruski položaji su najviše koncentrisani blizu linija fronta u jugoistočnoj Zaporoškoj oblasti, na istoku i preko uskog pojasa zemlje koji povezuje Krim sa ostatkom Ukrajine.

Vojni stručnjaci su očekivali da će glavni udar kontraofanzive biti na jugu, iako su najteže borbe posljednjih mjeseci bile koncentrisane na istoku, posebno oko grada Bahmut.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je prošle sedmice posjetio Hersonsku oblast, što su neki posmatrači protumačili kao signal njenog strateškog značaja.

Ruski položaji su najviše koncentrisani blizu linija fronta u jugoistočnoj Zaporoškoj oblasti, na istoku i preko uskog pojasa zemlje koji povezuje Krim sa ostatkom Ukrajine

Oleksandr Musijenko, vojni analitičar iz Kijeva, rekao je da je jug od strateškog značaja za Ukrajinu. Pored toga što bi prekinuli kopneni koridor od Rusije do okupiranog Krima, duboki prodori na jug bi mogli dovesti to poluostrvo u domet artiljerije, rekao je Musijenko.

Na poluostrvu u obliku dijamanta koje je oduzeto Ukrajini 2014. godine smještena je Crnomorska flote koju Rusija koristi da projektuje moć na Bliski istok i Mediteran i, tokom posljednjih 14 mjeseci, ispaljuje krstareće rakete na Ukrajinu. Na jugu se nalazi i zaporožka nuklearna elektrana, najveća u Evropi, koja je okupirana od marta prošle godine i ne radi od septembra. Nekada je zadovoljavala petinu ukrajinskih potreba za električnom energijom.

Grad Pologi prikazan na satelitskim snimcima firme “Capella Space” nalazi se u Zaporoškoj oblasti, i ključna je kapija za prodor ukrajinskih snaga ka uglavnom ravničarskom jugu. Ostatak te oblasti leži iza rijeke Dnjepar, ogromne prirodne barijere koju ukrajinske snage moraju savladati.

”Pratio sam rovove koji se protežu od istočne obale Dnjepra južno od Vasilivke sve do Fedorivka, što znači da prolaze preko Zaporožja (oblasti)”, rekao je Džon Ford sa Instituta za međunarodne studije Midlberi u Montereju. Prema njegovoj procjeni, samo odbrambeni dio se proteže na 120 kilometara.

Rojters piše da su protivtenkovski rovovi dovoljno duboki i široki da ometaju napredovanje tenkova i oklopnih vozila. Zatim dolaze betonski “zmajevi zubi” koji služe kao barikade u obliku piramide. Rovovi u kojim će biti vojnici nalaze se oko kilometar iza ovih jaraka.

Osim rovova, barikada i “cik-cak” rovova, odbrambene linije Rusije će uključivati i minska polja, bodljikavu žicu i kamuflirane položaje naoružanja. A u slučaju Pologija, Rusija je izgradila dvije različite odbrambene linije, jednu na sjeveru i jednu na jugu.

Novinari Rojtersa su vidjeli kako su iznad Zaporoške oblasti neki gradovi, poput Tokmaka i Bilmaka, okruženi utvrđenjima. Iskopani su rovovi duž puteva, izvan drugih naselja i na gradskim aerodromima Melitopolj i Berdjansk. Sjever Krima je takođe utvrđen.

Brejdi Afrik, istraživač obavještajnih podataka iz otvorenih izvora i analitičar američkog instituta Enterprajz, rekao je da je mapirao utvrđenja od zapadne Rusije do Krima, te da je gradnja intenzivirana nakon što su ruske trupe napustile grad Herson.

”To je podstaklo ogromne napore iskopavanja, posebno širom južne Ukrajine, gdje je tlo prilično ravno”, rekao je.

Prepreke na bojnom polju

Uprkos mreži odbrane, četiri stručnjaka su kazala da će ruske snage biti previše opterećene dužinom fronta, te da bi Kijev tu ranjivost mogao da iskoristi lažnim napadima, ometanjima, iznenađenjem i operativnom brzinom.

Musijenko je rekao da bi Ukrajina mogla da koristi brodove koje joj šalje Zapad za pokretanje napada na Hersonsku oblast sa druge strane Dnjepra koji bi služili kao mamac, ili za potpune napade. To bi moglo natjerati Rusiju da preusmjeri trupe sa drugih područja.

Musijenko je procijenio da bi Ukrajina imala između 100.000 i 110.000 vojnika za napad, uključujući osam jurišnih brigada sa ukupno 40.000 vojnika.

Rusija nije otkrila koliko vojnika ima u Ukrajini ili unutar njenih granica spremnih za raspoređivanje.

Ukrajinski i ruski zvaničnici izvijestili su preko aplikacije Telegram o seriji eksplozija tokom prošlog mjeseca u Melitopolju, glavnom okupiranom gradu Zaporoške oblasti. Musijenko je rekao da je Ukrajina gađala logistička čvorišta kao što je činila prije nego što je ponovo zauzela grad Herson.

On kaže da bi uništavanje ruskih linija snabdijevanja oslabilo njene rovove. “Utvrđeni položaji su efikasni ako imate municiju i oružje kojim se možete braniti”, objasnio je.

U dokumentu američke obavještajne službe od 28. februara koji je procurio, navodi se da je Zapad obećao 200 tenkova Ukrajini. Načelnik generalštaba ukrajinske vojske Valerij Zalužnji rekao je u decembru da mu je potrebno 300 da porazi Rusiju, zajedno sa drugim vozilima i artiljerijom.

U tim istim dokumentima se takođe navodi da se Ukrajina suočava s akutnim nedostatkom protivvazdušne odbrane, što bi moglo postati problem ako kijevskim snagama usred brzog napredovanja bude potrebna zaštita od bombardovanja iz vazduha.

( A. Šofranac )