Danijela Đurović: Ni djeca ni roditelji se ne osjećaju bezbjedno, to je poraz ovog društva

Vršnjačko nasilje je ozbiljan problem na globalnom nivou, kazala je predsjednica Skupštine Danijela Đurović, tokom konsultativnog saslušanja na temu “Vršnjačko nasilje” Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport.

Konsultativno saslušanje nicirala je poslanica Građanskog pokreta URA Božena Jelušić.

“I kod djevojčica sve češće dolazi do fizičkih obračuna. Bili smo svjedoci nemilog događaja u Baru, gdje je grupa maloljetnika pretukla sportistu iz BiH. Neposredno prije toga, nasilje nad podgoričkim gimnazijalcima… To su samo neki od primjera vršnjačkog nasilja”, kazala je predsjednica Skupštine.

Podsjetila je da je Ministarstvo prosvjete nedavno saopštilo da je tokom dvije školske godine bilo preko 350 slučajeva nasilja, a da je istraživanje Zavoda za školstvo pokazalo da se osam odsto djece osjeća neprijatno, a skoro dva procenta je strah odlaska u školu.

“Zbog toga podržavam veliki dio zahtjeva, koji je Udruženje Roditelji predalo u martu Vladi”, kazala je presjednica Skupštine.

Poručila je roditeljima da prate ponašanje svoje djece, da blagovremeno reaguju.

“Jako je važna saradnja roditelja, škole i institucija. U atmosferi koja trenutno vlada, niko se ne osjeća bezbjedno - ni djeca ni roditelji. To je poraz ovog društva”, naglasila je Đurovićeva.

"Nastavnici ne smiju biti poligoni za iživljavanje"

Zamjenik predsjednika Odbora Dejan Đurović (DF) kazao je da ne možemo da se ne zapitamo da li smo i gdje pogriješili, gdje i dalje griješimo.

“Ne postoji sistem koji je imun na vršnjačko nasilje. Ima samo sredina gdje je manje izraženo”, kazao je Đurović.

Naglasio je da nije jednostavno definisati vršnjačko nasilje.

“Jasno je da je to vrsta agresivnog ponašanja, sa namjerom da se drugom nanese šteta”, navodi Đurović.

Prema podacima Unicefa, kazao je on, svako peto dijete je žrtva nasilja, a svaki treći građanin zna dijete žrtvu vršnjačkog nasilja.

“Ne možemo i ne smijemo da prihvatimo da nastavnici budu poligoni za iživljavanje neodgovornih učenika i roditelja. Čini se da Ministarstvo prosvjete ne prepoznaje ovu vrstu nasilja, pa su prosvjetni radnici ostavljeni na milost i nemilost ovakve djece i roditelja”, upozorio je Đurović.

Jelušić: Kroz školski sistem ne učimo djecu o nenasilnom rješavanju konflikata

Božena Jelušić je kazala da je radila sa tinejdžerima “čitav životni vijek”.

“Na naplatu su nam stigli uzorci, koji su stari decenijama”, navela je ona.

Kazala je i da postoji ozbiljna barijera mladih i njihovih roditelja da “adresiraju probleme mentalnog zdravlja”.

“Mladi koji imaju mentalne probleme dolaze iz porodica u kojima su iskusili traumu, vršnjačko nasilje… Treba da imamo na umu da je i oružje dostupno djeci u porodicama”, naglasila je Jelušićeva, dodajući da je pojačana i upotreba psiho-aktivnih supstanci.

“Govorimo o snusu koji se legalno prodaje. Na kraju, dolazimo iz društva koje nije izgradilo institucije povjerenja, djeca nemaju kome da prijave. Zato se uključuju roditelji, kao što je danas bio slučaj, zbog čega je moguće da upadnemo u još dublje probleme”, naglasila je Jelušić.

Kazala je da “ne postoji kohezija omladine, djeca se ne druže”.

“Naša djeca su se pocijepala po vjerskim i identitetskim pitanjima. Ne možete iz radničke pozicije doći do vrha ni da ste Nikola Tesla. Činjenica je da, kroz školski sistem, ne učimo djecu o nenasilnom rješavanju konflikata”, upozorila je ona.

Naglasila je da nema prevencije, valjane psihološke podrške.

“Najviše me boli što naši petnaestogodišnjaci zaostaju za svojim vršnjacima. Nikad nijesu sankcionisani oni mladi koji su poslali onda one poruke sirotinji”, kazala je Jelušić.

Reforma je, kazala je ona, davala rezultate do poslije referenduma i 2011, kada je “centralizovano upravljanje školama”.

“Do momenta dok svaka politička partija nema ovaj problem u vrhu agende, nema političke volje da se riješi”, zaključila je Jelušić.

Vojinović: Od 3. maja telefonska linija za prijavljivanje nasilja

Ministar prosvjete Miomir Vojinović kazao je da je u pitanju problem društva, koji ne može riješiti samo Ministarstvo prosvjete.

Istakao je da je do sada u saradnji sa mnogim međunarodnim organizacijama održano na desetine aktivnosti kada je u pitanju prevencija vršnjačkog nasilja i da je samo ove godine taj resor uradio preko 500 aktivnosti.

Rekao je da ima u vidu individualne razgovore sa učenicima, roditeljima, grupne razgovore, timske radove predstavnika tog, ali i ministarstava unutrašnjih poslova, pravde i socijalnog rada i staranja.

Vojinović je istakao da sve osnovne i srednje škole imaju timove za bezbjednost i da se ove godine sprovodi preventivni program. Poručio je da će biti aktivirana telefonska linija od 3. maja, gdje će moći da se prijavljuju svi oblici nasilja.

Vojinović je kazao da očekuju sjednicu Savjeta za prava djeteta na kojoj će sa predstavnicima NVO i drugih ministarstava naći način da se ova problematika riješi adekvatno.

Ministar prosvjete je pozvao kolege iz ostalih ministarstava da pruže podršku da svi skupa odgovore ozbiljnom izazovu.

Adžić: Problem koji datira mnogo prije nego što smo pojedini i rođeni

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić kazao je da se radi o izuzetno složenom problemu.

“Ono što bih istakao jeste da problem vršnjačkog nasilja datira mnogo prije nego što smo pojedini i rođeni. Pamtim i kad smo svakodnevno, poslije škole, imali zakazane tuče. To je bila ustaljena praksa. Bilo je i incidenata gdje su i roditelji učestvovali. Nismo bili toliko prisutni u medijima. Sad svaki incident dobije mjesto na naslovnoj strani. Te teme jesu opterećujuće, ali možda su pojedinim maloljetnicima podsticaj da rade te stvari, kako bi se šira javnost za njih zainteresovala”, kazao je on.

To što se vršnjačko nasilje prijavljuje, naglašava on, odraz je povjerenja u institucije.

“Kada ovakvi problemi dođu do MUP-a, čini mi se da smo već zakasnili. Represivne mjere mogu da doprinose suzbijanju pojave, ali rekao bih da kao društvo, počev od porodice, preko obrazovnih ustanova, MUP, Ministarstvo rada i socijalnog staranja,… svi zajedno moramo više da se uključimo, posvetimo se boljem vaspitanju i prevenciji ove pojave”, ističe Adžić.

Kazao je i da postoje ograničenja.

“Zakoni nas obavezuju da prema maloljetnicima postupamo u skladu sa propisima, bez obzira na krivična djela koja učine. MUP i Uprava policije organizovala je kombinovane timove u svim gradovima, koji su obavili razgovore sa direktorima škola, da naprave planove obilazaka škola, školskih dvorišta, ali mjesta gdje se đaci okupljaju, sačinjavaju zaštitnike o aktivnostima, …”, pojasnio je Adžić.

Mihailović: Do svih nas je. Svi imamo propuste i svi imamo odgovornost

Direktorka Udrženja Roditelji Kristina Mihailović kazala je da je dvoje djece u Podgorici i na Cetinju pretrpjelo teške tjelesne povrede, a dvije djevojčice i njihove, ali i porodice dječaka su prošle kroz pakao.

"Imam utisak da koliko god ukazujemo na to da smo svjesni problema, imamo potrebu da kažemo da je do nekog drugog. Nije, do svih nas je. Svi imamo propuste i svi imamo odgovornost", kazala je Mihailović.

Naglasila je da mora postajati sistem koji će motivisati ili natjerati roditelje koji ne umiju ili neće da vaspitaju djecu.

Zamolila je predstavnike ministarstava i poslanike da "uradimo nešto konkretno".

"Da budemo brzi i efikasni u rješavanju problema. Prvi korak da bude da primjenjujemo propise", poručila je Mihailović.

( Tina Popović, Ana Komatina )