Informacija Vlade o zaduženju predata SDT-u: Prilika za bogaćenje ili poštovanje propisa

Specijalni tužioci prikupljaju obavještenja, dokaze i podatke za donošenje odluke da li je tokom pojedinačno najvećeg zaduženja u istoriji Crne Gore ima elemenata za pokretanje krivične istrage

56336 pregleda103 komentar(a)
Tvrdi da je riječ o političkom napadu: Spajić, Foto: Boris Pejović

U decembru 2020. godine Vlada Crne Gore se zadužuje u iznosu od 750.000.000,00 eura suprotno odredbama Zakona o budžetu za tu godinu, prekoračen je iznos kreditnog zaduženja planiranim Zakonom o budžetu za 2020. godinu i nije bilo ovlašćenja za potpisivanje, u pogledu iznosa sredstava, kao i potrebe zaduživanja.

To piše u Vladinoj Informaciji o realizovanoj emisiji obveznica, koje su emitovane na međunarodnom tržištu u 2020. godini, a koju su 27. februara ove godine dostavili Specijalnom državnom tužilaštvu.

SDT je Informaciju Vlade spojilo sa već formiranim krivičnim predmetom, koji je u izviđajnoj fazi pokrenut još u decembru 2021. godine na osnovu krivičnih prijava koje su, za krivično djelo zloupotreba službenog položaja, podnijeli poslanik Demokratskog fronta Nebojša Medojević i NVO “Montenegro International” protiv bivšeg ministra finansija Milojka Spajića.

Tokom izviđaja SDT prikuplja obavještenja, dokaze i podatke, koji su im potrebni za donošenje odluke o tome da li je u ovom poslu, koje je bilo najveće pojedinačno zaduženje u istoriji Crne Gore, možda bilo elemenata za pokretanje krivične istrage.

foto: Luka Zeković

Na sjednici Vlade Crne Gore, 24. februara ove godine, aktuelni ministar finansija Aleksandar Damjanović je zatražio da se preispita zakonitost ovog zaduženja, a potom je Vlada tri dana kasnije Informaciju o emisiji obveznica, proslijedila SDT-u...

Damjanović je na sjednici zahtijevao da se preispita zakonitost cijelog postupka sa praćenjem toka novca na domaćem i međunarodnom finansijskom tržištu, uz pokušaj da se, kako je naveo, sazna kome je odobren popust od 3,51 milion eura koji, prema njegovim riječima, otvara mogućnost zloupotrebe i nezakonitog bogaćenja trećih lica korišćenjem javnih finansija radi sticanja nezakonite dobiti.

Fokus na diskontu od 3,5 miliona

U Informaciji Vlade dostavljenoj SDT-u piše da je prilikom realizacije transakcije emitovanja obveznica, pored naknade bankama za posredovanje i organizaciju posla, prema Mandatnom pismu potpisanim sa bankama 7. decembra 2020. godine, (0,18%), u iznosu od 1.350.000,00 €, obračunata i naknada - popust kupcima obveznica prilikom kupovine (0,468%) u iznosu od 3.510.000,00 € (iznos koji se oduzima od ukupne emisije obveznica).

”Te pored probijanja procenta naknade ova obaveza nije definisana ni Mandatnim pismom niti Ugovorom, te je u ovom dijelu neophodno sprovesti istražne radnje u smislu opravdanosti realizacije ovih aktivnosti”, navodi Vlada u Informaciji dostavljenoj SDT-u.

Prekoračili plan

U dokumentu Vlade, u koju su “Vijesti” imale uvid piše da je Zakonom o budžetu za 2020. godinu i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu za tu godinu bilo planirano pokriće deficita po osnovu pozajmica kredita u iznosu od 331.489.594,85 € i to za potrebe finansiranja dodatnih troškova budžeta za 2020. godinu, kao i za potrebe stvaranja fiskalne rezerve za finansiranje budžeta za 2021. godinu.

”U članu 13 Zakona propisano je taksativno za koje svrhe će Vlada u 2020. godini potpisati kreditne angažmane ili će postati efektivni, u iznosu od 327.000.000,00 eura. Nadalje, članom 14 stav 1 istog Zakona propisano je da nedostajuća sredstva za finansiranje budžeta u 2020. godini iznose 878.000.000,00 eura, dok je stavom 2 propisano da za finansiranje potreba iz stava 1 ovog člana Vlada će u 2020. godini koristiti depozite u iznosu od 540,000,000.00, dok će za preostala sredstva u iznosu od 338.000.000,00 eura biti obezbijeđena kroz kreditno zaduženje na međunarodnom i domaćem tržištu, kao i kroz donacije”, piše u Informaciji Vlade.

Zgrada Vladefoto: Arhiva Vijesti

U decembru 2020. godine Vlada se zadužuje u iznosu od 750.000.000,00 eura, a u Informaciji Vlade piše da je to učinjeno suprotno dredbama člana 1 stav 1 člana 13 i člana 14 stav 2,3 i 4 Zakona o budžetu za 2020. godinu...

”Prekoračen je iznos kreditnog zaduženja, planiranih Zakonom o budžetu za 2020. godinu i nije bilo ovlašćenja za potpisivanje u pogledu iznosa sredstva, kao i potrebe zaduživanja shodno članu 13 Zakona o budžetu za 2020. godinu. Naime, obveznice su emitovane po kamatnoj stopi od 2,875 %, a emitovane po diskontu 99,532% rok dospijeća navedenih obveznica je 16. decembar 2027. godine. Za realizaciju ovog posla angažovane su međunarodne finansijske institucije: Erste grupa, City grupa, Societe Generale i Bofa Securities”, navodi Vlada.

Bez amina Skupštine

SDT u Informaciji, koju su dobili od Vlade, ima napomenu da je zaduživanje države krajem 2020. Ministarstvo finansija i socijalnog staranja sprovelo nakon objavljivanja prospekta o emisiji obveznica i pored ograničenja navedenih zakonskim određenjima i bez objavljivanja Odluke o kreditnom zaduženju koja je predviđena odredbama Ustava Crne Gore člana 82 stav 1 alineja 3.

”Ustavnim odredbama propisano je da Skupština donosi druge propise i opšte akte (odluke, zaključke, deklaracije i preporuke) i alineja 18 koja propisuje da Skupština raspisuje javne zajmove i odlučuje o zaduživanju Crne Gore”, navodi Vlada.

foto: Boris Pejović

Oni su napisali i da je važno istaći da je angažovanje pravnih lica o posredovanju i konsultantskim uslugama sprovedeno suprotno Banovima 8, 9, 10, 13 i 14 Zakona o javnim nabavkama.

Troškovi preko 5 miliona

Vlada je uvidom u raspoloživu dokumentaciju, kao i prema podacima revizije Zakona o završnom računu budžeta za 2020. godinu, koju je izvršila Državna revizorska institucija, utvrdila da su tokom emisije obveznica troškovi transakcije obračunati u iznosu od 5.098.594,31 eura.

”Popust kupcima obveznica prilikom kupovine (0,468%) u iznosu od 3.510.000,00 eura (iznos koji se oduzima od ukupne emisije obveznica), naknada bankama za posredovanje i organizaciju posla, prema Mandatnom pismu potpisanim sa bankama 7. decembra 2020. godine, (0,18%), u iznosu od 1.350.000,00 eura. Naknada za pravne savjetnike, online roadshaw troškovi Erste banke i troškove organizacije globalnog poziva Societe generale banke, u iznosu od 113.594,31 eura. Naknada za pravnog savjetnika Linklaters, prema ugovoru sa Linklatersom od 7. decembra 2020. godine, u iznosu od 125.000,00 eura. Plaćanje nastalih troškova tokom transakcije predviđeno je iz emisije obveznica, izuzev naknade za pravnog savjetnika Linklaters u iznosu od 125.000,00”, navodi Vlada.

Ilustracijafoto: Shutterstock

Oni su SDT upoznali da su utvrdili da nakon izuzetih troškova po osnovu raznih naknada, izuzimajući iznos naknade za Linklaters, na račun Ministarstva 16. decembra 2020. godine evidentiran je priliv po osnovu emisije od 745.026.405,69 eura.

”Ukazujemo da je prilikom razmatranja Informacije o polaznim osnovama za realizaciju emisije obveznica koje će biti izdate/emitovane na međunarodnom tržištu u 2020. godini ili u 2021. godini, sa predlogom zaključaka od 7. decembra 2020. godine, sastavni dio materijala i obrazloženje u dijelu koji se odnosi na troškove angažovanja banaka i pravnih savjetnika. U istom je navedeno da će troškovi angažovanja banka biti definisani Mandatnim pismom, koji će biti zaključen između banaka i ministarstva nadležnog za poslove finansija. Takođe, navedeno je da se provizija za usluge vezane za emisiju obveznice banaka kretati do 0,18% vrijednosti ostvarene emisije obveznica sa rokom dospijeća do 7 godina, odnosno 0,20% za emisiju obveznica sa rokom dospijeća do 10 godina. Pored navedenog, predviđeni su i troškovi koji se odnose na logističke aktivnosti u vezi realizacije transakcije, sa ukupnim očekivanim trokovima koji neće iznositi vise od 0,25% realizovane transakcije”, navela je Vlada.

Oni su ukazali i da zaštitnik imovinsko pravnih interesa Crne Gore, prema članu 61 Zakona o budžetu, na zahtjev kreditora izdaje pravno mišljenje kojim potvrđuje da je ustavna i zakonska procedura zaduživanja ispoštovana, a koje nije pribavljeno u ovom postupku.

“Rješenje je fiktivno sprovedeno kroz Državni trezor”

Oni su u obraćanju SDT-u naveli i da je tadašnji ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić donio rješenje broj 06-6016/1 od 23. decembra 2020. godine, koje je “fiktivno sprovedeno kroz Državni trezor sa nalogom da izvrše sljedeća knjiženja”...

Vlada je pobrojala odlive i prilive na budžetskim pozicijama, po osnovu emisije obveznica, na 16. decembar 2020. godine...

”Važno je istaknuti da obrazloženje rješenja, ne sadrži poziv na zaključak Vlade Crne Gore, kojim se odobravaju navedene transakcije, dok se navedeni prilivi i odlivi, nastali 16. 12. 2020. godine, navode kao rezultat zaduživanja Crne Gore na međunarodnom finansijskom tržištu po osnovu EUROBOND obveznica u visini od 750.000.000,00 € i u skladu sa obavještenjem Citigroup Global Markets Limited, Erste Group Bank AG, Merrill Lynch International Societe Generale banke od 18. 12. 2020. godine”, piše Vlada.

Oni su naveli i da je postupajući po tom rješenju Spajića, u trezoru pripremljen nalog za plaćanje, za prenos sredstava Centralnoj banci Crne Gore, u iznosu od 3.510.000,00 eura.

”S tim u vezi, a kako je utvrđeno već jednom izvršeno umanjenje emisije obveznica u pomenutom iznosu i ako trošak popust kupcima nije bio definisan ugovornom obavezom, ovo Ministarstvo zatražilo je potvrdu od Centralne banke Crne Gore, o detaljima transakcije koja je u Državnom trezoru evidentirana 16. 12. 2020. godine, u iznosu 3.510.000,00 €, u smislu kojem subjektu je dalje izvršeno plaćanje. U odnosu na tražene podatke, Centralna banka Crne Gore, aktom broj 0102- 1304-2/2023 od 8. 2. 2023. godine, dostavila je obavještenje da dana 16. 12. 2020. godine, nije bilo uplate u iznosu od 3.510.000,00 € sa računa Ministarstva finansija (br. računa 907- 0000000083001-19) na račun Centralne banke Crne Gore (br. računa 907-000000009200182)”, navodi se u Informaciji Vlade.

Ilustracijafoto: Shutterstock

Oni su ukazali da je 3,5 miliona eura obustavljeno skod ino - banaka, sa mogućnošću da se novac prenese kod pravnih i fizičkih lica, kao i mogućnošću, kako su naveli, podmićivanja i drugih zloupotreba.

”Sve ove aktivnosti su sprovedene nakon prozivke nekoliko poslanika i analitičara, koji su se javno oglašavali ovim povodom. Imajući u vidu prethodno navedeno, važno je istaći i činjenicu da je nakon svih sprovedenih aktivnosti u Zakonu o završnom računu budžeta Crne Gore za 2020. godinu, prikazan transfer u iznosu od 750.000.000,00 € po osnovu emisije eurobord obveznica - dugoročne hartije od vrijednosti, za finansiranje budžeta i stvaranje fiskalne rezerve, dok je kako je i naprijed navedeno priliv sredstava po osnovu emisije, na račun Državnog trezora evidentiran dana 16. 12. 2020. godine, u ukupnom iznosu od 745.026.405,69 €”, navodi Vlada.

Spajić: Politički napad

Lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić ranije je novinarima kazao da ministar finansija Aleksandar Damjanović “nikad nije čuo za termin diskontna obveznica”.

”Svake godine kada je Crna Gora izlazila na tržište, imala je diskont. Da pojasnim - diskont je iznos koji kreditor zadržava da bi onome ko uzima kredit, smanjili kamatu”, rekao je Spajić.

Kazao da su optužbe “politički napad” i da se “ovim pokazuje nerad i neznanje Damjanovića”.

”Damjanović nas je vratio 11,12 godina nazad, u period skupog zaduživanja”.

Spajićfoto: BORIS PEJOVIC

Spajić je rekao i da je ovakvo djelovanje “povratak na 30-godišnje uzimanje od usta građana”.

On je tada najavio je tužbu povodom, kako je kazao, neistina o fiktivnom prebacivanju 3,5 miliona eura na račun Centralne banke (CBCG) u okviru emisije državnih obveznica iz 2020. godine.

”Jedinstvena Demokratska partija socijalista (DPS) iz 90-ih ponavlja lažnu predizbornu priču koju su provjerile sve crnogorske, britanske i američke institucije nadležne za izdavanje obveznica”, napisao je Spajić na svom Tviter nalogu, dodajući:

”Vaše blaćenje neće proći”, dodao je Spajić.