CGO: Sloboda medija i dalje ugrožena, zabilježeni napadi na novinare
Dan slobode medija, 3. maj mediji, medijska udruženja i novinari u Crnoj Gori dočekuju u nepromijenjenom ambijentu u odnosu na prethodne godine, koje karakteriše niz problema, smatraju iz CGO
Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) su kazali da su zabilježili 19 napada i prijetnji u odnosu na novinare i medije u 2022. godini, a u 2021. godini 21 - ukupno 39 u posljednje dvije godine.
Dan slobode medija, 3. maj mediji, medijska udruženja i novinari u Crnoj Gori dočekuju u nepromijenjenom ambijentu u odnosu na prethodne godine, koje karakteriše niz problema, smatraju iz CGO.
Koordinator za razvoj u CGO-u Damir Nikočević kazao je da je ovo prilika da se podsjeti na važnost koju mediji imaju u odbrani javnog interesa.
"Prilika da se prisjetimo onog dijela medijskih poslenika koji svoj posao rade profesionalno, sa integritetom i u skladu sa etičkim standardima", dodao je.
Vlada u tehničkom mandatu, kako smatraju iz CGO-a, nema legitimitet da napravi potrebne zakonodavne izmjene.
"Pokazalo se da nema ni jednak odnos prema svim medijima, što je još izraz njenog demokratskog deficita", dodali su.
Napredak nije zabilježen ni u istragama napada na novinare, smatra Nikočević.
"Tokom ova prva četiri mjeseca 2023. godine, CGO je zabilježio 4 slučaja pritiska, prijetnji i verbalnih napada na novinare. Institucije imaju ključnu odgovornost za stvaranje povoljnog ambijenta za rad medija, ali svijest o tome izostaje", stoji u saopštenju CGO.
Prema njihovim riječima, tome ne doprinosi ni premijer u tehničkom mandatu, Dritan Abazović, koji je, kako oni smatraju, nastavio praksu prethodnika "targetirajući medije koji negativno izvještavaju o njegovim i aktivnostima Vlade".
"Neki od najozbiljnijih slučajeva (Duško Jovanović, Olivera Lakić, Tufik Softić) i dalje nisu dobili adekvatan epilog, bez obzira na brojna obećanja nadležnih da će oni biti razriješeni. Izmjenama Krivičnog zakonika pooštrene su sankcije za napade na novinare, ali pravovremeno procesuiranje napada i obuzdavanje političkih lidera od prijetnji novinarima/medijima biće od ključne važnosti za promjenu postojeće klime", rečeno je iz CGO-a.
Iz CGO-a su naveli da Radio televiziju Crne Gore (RTCG) karakterišu brojne kontroverze, "počevši od spornog izbora Borisa Raonića za generalnog direktora".
Podsjetili su da se pravnosnažni sudski epilog povodom ovog izbora još čeka, napominjući da se pred sudovima vode i drugi postupci protiv Raonića od strane zapošljenih.
"Kršenje ljudskih prava novinara RTCG Žarka Božovića zbog korištenja jotovane verzije crnogorskog jezika, finansiranje produkcije TV emisije koju vodi osoba koja ima istoriju javnog izražavanja mizoginih, homofobičnih, kao i stavova podrške Rusiji u vezi sa njenom agresijom na Ukrajinu, odnos prema novinarima u samoj kući, poput slučaja Tanje Šuković koja već duže vrijeme optužuje generalnog direktora za mobing, nezadovoljstvo sindikata – samo su neki od problema koji označavaju danas RTCG", kazali su iz CGO-a.
Kako je saopšteno iz te nevladine organizacije izostanak kvaliteta i kritike prema donosiocima odluka pokušava se nadonkaditi, smatraju oni, kvantitetom sagovornika.
"Činjenica da su četiri od pet TV stanica sa nacionalnim frekvencijama u Crnoj Gori u vlasništvu kompanija iz Srbije ukazuje na značaj RTCG kao javnog emitera sa posebnom odgovornošću prema javnom interesu koji on za sada ne demonstrira", dodali su.
Finansiranje medija iz javnih fondova, prema riječima Nikočevića, je dalje nedovoljno transparentno.
Pitanje finansiranja medija iz javnih fondova, prema njihovom mišljenju, je dobro definisano Zakonom o medijima.
"Praksa i dalje opominje na nedostatak transparetnosti što je potvrdilo i Istraživanje CGO-a iz jula 2022. godine, a izostaju i sankcije", rečeno je iz te nevladine organizacije.
Nikočević napominje da je CGO ranije predlagao, a sada i pruža podršku za novo rješenje u nacrtu Zakona o medijima kojim se javni organi ne smiju oglašavati na neregistrovanim medijima.
Dodaje kako zagovaraju i to da se javni organi ne smiju oglašavati u medijima koji krše Kodeks novinara, te da je važno jačati samoregulaciju.
"Samoregulacija još uvijek nije funkcionalna, a CGO ukazuje na potrebu njenog jačanja kroz pozicije ombudsmana unutar medija imajući u vidu da je stvaranje jedinstvenog samoregulatornog tijela utopija. Pozitivan pomak jeste da se na čelu Agencije za elektronske medije (AEM) našla osoba sa dobrim poznavanjem medijskog krvotoka Crne Gore i očekivanja su da se rad AEM-a unaprijeđuje kroz proaktivno djelovanje i veću otvorenost prema javnosti, za razliku od ranijeg perioda koji je karakterisala zatvorenost i izostanak ili zakašnjele reakcije", objasnili su iz CGO-a.
Nikočević je poručio da nova Vlada treba da usvaja izmjene i dopune medijskih zakona.
Kako se navodi u saopštenju, CGO je u novembru 2022. godine dostavio niz sugestija za izmjene i dopune Nacrta zakona o medijima i Nacrta zakona o javnom medijskom servisu Crne Gore u okviru javne rasprave
"Ti tekstovi donose određena unaprijeđena rješenja, ali i neka koja predstavljaju korak unazad ili propuštaju priliku da važna pitanja riješe na način koji suštinski podržava slobodu i razvoj medija u Crnoj Gori. CGO je i na poziciji da aktuelna Vlada u tehničkom mandatu nema legitimitet da usvaja ni Medijsku strategiju niti novi set medijskih zakona, odnosno da taj posao treba da radi nova Vlada u punom mandatu i sa punim legitimitetom", objasnili su.
Prema riječima Nikočevića potreba za medijskom pismenošću je "nikad veća".
Na agendi nove Vlade, prema njihovim riječima, moraju biti medijska pismenost, borba protiv dezinformacija i govora mržnje.
"Imajući u vidu da su, i pored određenog institucijalnog pomaka kada je medijska pismenost u pitanju, potrebni sveobuhvatniji napori u približavanju ove teme građanima koji su izloženi kontinuiranim medijskim manipulacijama, stranim malignim uticajama i govoru mržnje koji je sve prisutniji, a naročito u komentarima na portalima i na društvenim mrežama", dodali su.
Kako je rečeno, CGO će nastaviti da prati teme u oblasti medija i da ukazuje na loše politike i prakse na koje, prema njihovom mišljenju, očigledno nije imuna nijedna vlast.
"Neformalni programi obrazovanja u domenu medijske pismenosti i dezinformacija biće u fokusu i u narednom periodu. Bez slobode i održivosti medija, fizičke i ekonomske sigurnosti novinara nema ni objektivnog informisanja javnosti niti demokratskog društva", zaključio je Nikočević.
( Mi.Ra. )