Đurović: Medijima neophodna ozbiljna institucionalna podrška
"Pritisci i zastrašivanja kroz koje prolaze novinari u Crnoj Gori, neadekvatni uslovi u kojima rade, a o kojima se uglavnom ćuti, ne mogu voditi poboljšanju stanja na medijskoj sceni", rekla je Đurović
U Crnoj Gori je ozbiljna institucionalna podrška neohodna u cilju rješavanja problema novinara, fotoreportera, snimatelja i drugih zaposlenih u medijima, ocijenila je predsjednica Skupštine Danijela Đurović.
Ona je čestitala je 3. maj, Svjetski dan slobode medija, svim novinarima i zaposlenim u medijima u Crnoj Gori.
Đurović smatra da je važno ukazati na značaj koji sloboda izražavanja, dijalog i nezavisnost medija imaju za izgradnju demokratskog društva kojem težimo.
Ona je ocijenio da se snaga i stabilnost jedne države mjere, između ostalog, i po položaju medija koji, pored svoje osnovne uloge informisanja i objektivnog izvještavanja javnosti, predstavljaju i korektivni mehanizam društva koji doprinosi njegovom razvoju i napretku.
"Nažalost, moramo se prisjetiti žrtve koju je, radeći svoj posao, prinio Duško Jovanović, čije ubistvo ni do danas nije rasvijetljeno, kao i napada na Oliveru Lakić, Tufika Softića i brojne druge novinare koji su za svoj profesionalizam i želju da pomognu crnogorskom društvu platili visoke cijene", rekla je Đurović.
Đurović je dodala da su, uprkos tome, nastavili da vode bitku za slobodno, profesionalno i etičko novinarstvo, vjerujući da samo tako možemo izgraditi društvo zasnovano na slobodi i istinskoj demokratiji.
"Ozbiljna institucionalna podrška je neophodna u cilju rješavanja problema novinara, fotoreportera, snimatelja i svih drugih zaposlenih u medijima, a to su, prvenstveno, niske zarade, cenzura, nizak nivo medijske pismenosti, te lažne vijesti i dezinformacije koje su sve prisutnije u medijskom prostoru", kazala je Đurović.
Ona smatra da sve to za posljedicu ima kršenje Kodeksa novinara, nedostatak profesionalizma, nepostojeću samoregulaciju i niz drugih štetnih pojava.
Prema njenim riječima, i novinari su u obavezi da se u svom radu pridržavaju najviših standarda i da se trude da o svim dešavanjima izvještavaju objektivno i nepristrasno.
"Pritisci i zastrašivanja kroz koje prolaze novinari u Crnoj Gori, neadekvatni uslovi u kojima rade, a o kojima se uglavnom ćuti, ne mogu voditi poboljšanju stanja na medijskoj sceni", rekla je Đurović.
Ona smatra da proces evropskih integracija u kome se Crna Gora nalazi već godinama, zahtijeva ozbiljan rad na promjeni takvog ambijenta.
Đurović je rekla da se, s obzirom da se većina relevantnih političkih subjekata zalaže za članstvo Crne Gore u Evropskpj uniji, svaka vladajuća struktura mora za slobodu medija zalagati istinski, a ne samo deklarativno jednom godišnje.
"U to ime, koristim priliku da svim zaposlenim u medijima ukažem dužno poštovanje i zahvalnost na doprinosu koji daju demokratizaciji naše zemlje", poručila je Đurović.
Bošnjak: Sloboda medija je put ka zdravom društvu
Potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak rekla je da je sloboda medija jedno od osnovnih ljudskih prava i sloboda.
„U postkonfliktnom društvu kakvo je crnogorsko, u kojem proces tranzicije još uvijek traje, neprestano podizanje svijesti o značaju slobode medija kao temelju njegove demokratizacije, je imperativ. Zato je obilježavanje Svjetskog dana slobode medija, i uopšte, neprekidno podsjećanje Vlade o dužnosti podržavanja prava na slobodu izražavanja, zagarantovano članom 19 Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, naš primarni zadatak", saopštila je ona.
Sloboda medija je, ističe, proistekla iz prava slobode govora i ne tiče se samo novinara, već svakog čovjeka.
"Ona je garant njegovanja istine i, prema tome, put ka zdravom društvu. Ona se odnosi i na odgovornost svakog čovjeka da govori istinu, a novinara da bez straha, nepristrasno, objektivno i profesionalno izvještava javnost, bez posljedica, progona, cenzura, pritisaka, niskih primanja, prijetnji, ubistava, zatvaranja. Istinitost i put ka pouzdanim informacijama mora biti vrednovana, podržana i zaštićena kao temelj demokratski uređene države. Sloboda javnog mišljenja se ne smije suzbijati jer je zarobljeno i ugušeno mišljenje put ka jednoumlju, partitokratiji i zloupotrebama informacija. Slobodni i nezavisni mediji upisani su u DNK evropskih demokratija, i naš put ka EU upravo će zavisiti od naše spremnosti da ojačamo i podržimo medije koji rade u javnom interesu, njegujući temeljne principe na kojima počiva izvještavanje: pouzdanost, objektivnost i tačnost, ali i od naše samokritičnosti i spremnosti da neprestano procjenjujemo stanje sloboda medija i da ovu važnu komponentu demokratije ne zanemarujemo", saopštila je potpredsjednica parlamenta.
( MINA, B.H. )