Kolašinske vode i dalje bez "gazde"
Ribolov na svim kolašinskim rijekama je nezakonit već dvije i po godine jer nema gdje da se kupi dozvola, zbog sudskog procesa dva ribolovna kluba oko gazdovanja na 150 kilometara vodotoka
Na skoro 150 kilometara vodotoka Tare, Morače i njihovih pritoka, kao i na Kapetanovom jezeru, već dvije i po godine nema nijednog ribočuvara, niti je gazdovanje ribljim fondom dodjeljivano lokalnim sportsko-ribolovnim klubovima (SRK).
Zvanično, brigu o ribljem fondu na području kolašinske opštine vodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a nadzor samo povremeno obavlja inspektor za ribarstvo koji je iz druge opštine.
Takvu situaciju izazvao je dug i komplikovan sudski spor i nesuglasice između dva kolašinska ribolovna kluba, a dijelom nedostatak kapaciteta na lokalnom nivou za sprovođenje kvalitetnog upravljanja i zaštite, kako i izostanak odlučnosti državnog nivoa da se taj problem riješi.
Vrhovni sud je prije par godina poništio rješenje kojim je Ministarstvo 2018. godine dodijelilo upravljanje ribljim fondom SRK "Tara i Morača". Ta presuda je donesena nakon što je SFFK "Maniro", koji je ranije gazdovao kolašinskim vodama, osporio rješenje resornog ministarstva, tvrdeći da je nezakonito.
Na ponovljenom konkursu Ministarstva niko nije zadovoljio uslove neophodne za gazdovanje. U međuvremenu, resorno ministarstvo nije našlo rješenje, a prema ocjeni mnogih, na kolašinskim vodama je haotično stanje, jer krivolov nema ko ni da spriječi ni da sankcioniše. Riblji fond Tare, tvrde ribolovci, je u međuvremenu opustošen, jer je izostalo i poribljavanje i zaštita.
Formalno, ribolov na svim kolašinskim rijekama sada je nezakonit, jer nema gdje da se kupi dozvola. Jedino mjesto za ribolov, je Biogradsko jezero, gdje se ribolovna sezona otvara 1. maja. Cijena dnevne dozvole od 20 eura je previsoka za mnoge kolašinske ribolovce.
Sudski procesi između dva kolašinska ribolovna kluba još traju i ne nazire im se kraj, a niko više ne pominje ideju od prije dvije godine da se za gazdovanje kolašinskim vodama formira opštinsko preduzeće. Na tu ideju bivšeg predsjednika Skupštine opštine (SO) Milana Đukića oglušili su se mnogi, iako je Đukiću od tadašnjeg ministra Aleksandra Stijovića stiglo pozitivno mišljenje i preporuke o pravnim i institucionalnim mogućnostima da Opština “osnuje društvo i unaprijedi veoma loše stanje kolašinskih voda”.
Sačinjen je nacrt finansijskog predloga plana i programa i program rada za period 2021-2027. godine. "Sportsko-ribolovno društvo Kolašin" bilo bi, kako je predloženo, profitabilna organizacija čiji je osnivač Opština i čiji su osnovni ciljevi zaštita i unapređenje ribljeg fonda na kolašinskim rijekama, afirmacija ribolova flaj fišinga, kao ostalih oblika sportskog ribolova i širenje svijesti o očuvanju, unapređenju ribljeg fonda i zaštiti životne sredine.
"Sportsko-ribolovno društvo Kolašin", kako je zamišljeno, bavilo bi se zaštitom voda i sportskim ribolovom na brzim vodama - rijekama i jezerima, kao i zaštitom ribljeg fonda na tekućim i stajaćim vodama od svih oblika nezakonitog izlovljavanja. U planu je bilo i da obezbijedi zaštitu tekućih i stajaćih voda od svih oblika zagađivanja, između ostalog i industrijskog otpada. Upravljalo bi ribljim fondom na Kapetanovom jezeru i rijekama Tara, Morača, Plašnica, Svinjača, Pčinja, Mrtvica i Sjevernica.
Održivost takvog privrednog društva, navodno, ne bi bila vezana za finansije osnivača, "već za bogatstvo i potencijal ribljeg fonda koji treba da se koristi isključivo u turističke i sportsko-rekreativne svrhe". Pored Đukića, niko iz tadašnje lokalne vlasti, nije pokazao značajniju zainteresovanost za tu ideju.
Zatim su iz SRK “Maniro” u julu prošle godine pisali ministru Vladimiru Jokoviću i obavijestili ga da su rijeke potpuno nezaštićene i na njima vlada potpuni javašluk, jer vodama niko ne upravlja.
Predsjednik tog kluba Mile Lazarević podsjeća da je njegov klub gazdovao ribljim fondom na teritoriji SO Kolašin od 2012. do 2018. godine. Za to vrijeme, tvrdi on, uloženi su veliki napori, i finansijski, ali i volonterski rad veće grupe entuzijasta. Tokom godina koje su uslijedile, tvrdi on, sve je obesmišljeno.
Lazarević za “Vijesti” kaže da je njegova i ideja iz kluba bila razvoj flaj fišinga, a onda i razvoj ribolovnog turizma. Te ideje su, u međuvremenu, osujećene, a da se na kolašinskim vodama, prije svega na Tari, uvede red, trebaće, tvrdi on, mnogo. Lazarević objašnjava da je sportski turizam ogroman potencijal i države i Kolašina, ali potpuno neiskorišćen.
”Rijeke na teritoriji Kolašina kontroliše jedan inspektor koji je tek povremno dolazi. Stanje Tare, o kojoj više niko ne vodi računa kada je riječ o ribljem fondu, je katastrofalno. Riba je potpuno uništena”, kaže on.
Predsjednik SRK "Maniro" objašnjava da za oporavak ribljeg fonda u Tari treba mnogo vremna, novca, ali prije svega volje. Valorizovanje ribolovnog turizma je takođe, kaže on, posao za više godina i mnogo truda. Prije svega je potrebno poribljavanje, zaštita rijeke i uporedo marketing koji bi Crnu Goru, kao i Kolašin, promovisao kao destinaciju.
( Dragana Šćepanović )