INTERVJU Kovač za "Vijesti": Istrage će pokazati otkud milioni Jovaniću i Lazoviću

Ministar pravde Marko Kovač uvjeren je da će Specijalno državno tužilaštvo kroz finansijske istrage utvrditi odakle bivšem službeniku Agencije za nacionalnu bezbjednost Petru Lazoviću i predsjedniku Privrednog suda Blažu Jovaniću milioni eura, nuđeni za jemstvo kako bi se oni branili sa slobode.

On je odbacio zamjerke da vrši politički pritisak na Državno tužilaštvo time što je predložio smjenu više tužiteljke Lepe Medenice, navodeći da za to ima uporište u zakonu. Takođe je podržao glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića da, kako je rekao, neselektivno nastavi da radi.

Komentarišući žurbu da se uprkos brojnim zamjerkama usvoji takozvani "antimafija zakon", Kovač je kazao da razlozi hitnosti nisu marketinški ili dnevno-politički, već napor da se osnaži pravni osnov u istragama nezakonito stečene imovine i njeno vraćanje državi.

Vaš predlog za smjenu tužiteljke Lepe Medenice protumačen je kao politički pritisak na Državno tužilaštvo (DT), uprkos činjenici da po Zakonu o DT imate ovlašćenje da podnosite inicijativu za razrešenje, kao i predlog za disciplinski prekršaj?

Kao što ste i sami naveli, inicijativa je pokrenuta na osnovu zakonom propisanog ovlašćenja i bez ikakve namjere da prejudiciram ili utičem na organe koji će o tome donijeti konačnu odluku. Ovom prilikom bih želio da istaknem da sam, takođe, u zakonom propisanoj proceduri od strane ODT Podgorica dobio službenu zabilješku i da sam nakon uvida u nju nedvosmisleno ocijenio da o ponašanju rukovoditeljke Višeg državnog tužilaštva u Podgorici treba da konačan sud da Tužilački savjet.

Toliko o tome da tu ima i trunke politizacije već samo svaka institucija unutar ovog sistema radi ili želi da djeluje u skladu sa svojim ovlašćenjima. Posebno je pitanje zašto se to nije činilo i ranije, zašto procesi nisu pokretani i od strane drugih ovlašćenih lica i zašto je, u konačnom, toliko neuobičajeno da se pokrene pitanje odgovornosti rukovodilaca. Napominjem i da nakon formalnog podnošenja predloga nijednom izjavom kao ministar pravde nijesam komentarisao sam postupak niti sam želio da utičem na sam proces.

Kakvu reakciju, najprije disciplinskog tužioca, a zatim i Tužilačkog savjeta očekujete s obzirom na oskudno iskustvo po ovim pitanjima?

Podsjetiću Vas da je članom 125 Zakona o Državnom tužilaštvu stav 3 propisano da se rukovodilac državnog tužilaštva razrješava dužnosti rukovodioca ako se neprimjereno odnosi prema strankama i zaposlenima u državnom tužilaštvu. Po mojim saznanjima do kojih sam došao na već opisani način, u konkretnom slučaju postoji dovoljno osnova da se dođe do takvog zaključka i da rukovoditeljka Višeg državnog tužilaštva bude razriješena, ali konačnu odluku donijeće Tužilački savjet i ja ću, naravno, tu odluku uvažiti.

Iako su postojale neformalne informacije o naredbama s vrha nižim tužilačkim i sudskim instancama, da li je ono što su dva tužioca iznijela na Odboru za politički sistem i vas iznenadilo koliko i širu javnost, i da li je to izolovan slučaj ili i ohrabrenje ostalim tužiocima na koje je vršen pritisak da donose nezakonite odluke, da istupe javno ili se obrate TS, Ministarstvu...?

U Ministarstvu pravde nismo imali saznanja za ovaj događaj prije nego su državni tužioci iznijeli svoja saznanja i gledišta na Odboru, jer da jesmo, sigurno bismo i ranije reagovali. Izjave gospode Boričića i Radonjića predstavljaju s pravom iznenađenje za najširu javnost, ali i još jednu potvrdu u kakvom stanju su bile te institucije. Činjenica da danas i oni, ali i mnogi drugi slobodno i bez straha govore o neprijatnostima i problemima sa kojima su se u ranijim godinama suočavali, predstavlja možda i najveći uspjeh promjena koje su se dogodile nakon 30. avgusta.

Ovom prilikom želim da pozovem i zamolim sve koji su imali slična iskustva da se obrate Ministarstvu pravde koje će imati sluha i hrabrosti da ih, u skladu sa svojim nadležnostima zaštiti i pozove i prozove na odgovornost sve one koji su se ogriješili o zakon i/ili etičke i disciplinske norme.

Da li nakon vašeg uvida u službene zabilješke tužioca Radonjića, zaključujete da ima osnova za krivično gonjenje zbog zloupotrebe službenog položaja?

Na ovo pitanje je već djelimično odgovoreno kroz prethodne odgovore, ali naglašavam da će o tome odlučiti tužilaštvo. Svoj stav o tome sam u cjelosti iznio u predlogu koji sam podnio Tužilačkom savjetu.

Da li ste informisani sa slučajem specijalne tužiteljke Lidije Mitrović, koja je pozivana da da izjavu u vezi sa jednim predmetom, ima li tu osnova za vaše postupanje?

O konkretnom predmetu nemam posebnih saznanja, nadam se da će SDT ili VDT, u skladu sa dobrom praksom, detaljnije informisati javnost o ovom slučaju, uvažavajući najviše standarde vođenja postupka. Samo želim da još jednom dam podršku i GST-u Vladimiru Novoviću da nastavi započeti posao i da sa svojim timom, bez diskriminacije i selektivnog pristupa, preduzima sve radnje u skladu sa zakonskim i institucionalnim ovlašćenjima i kapacitetima.

Ministarstvo je formiralo radnu grupu za izmjene KZ-a. Šta je ideja u vezi sa tim, da li to ima veze sa ovim slučajevima, da li će biti pooštrena ukupna kaznena politika koja je blaga u odnosu na neke zemlje, recimo Srbiju gdje su kazne duplo veće od naših za većinu krivičnih djela?

Ministarstvo pravde je započelo kapitalno važnu reformu krivičnog zakonodavstva, koje, između ostalog podrazumijeva prije svega izmjene pomenutog KZ-a, ali i Zakonika o krivičnom postupku. Kada je o prvom riječ, nacrt samog Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika poslat je Evropskoj komisiji dana 25. 04. 2023. godine, i to po drugi put, a nakon što smo po prijemu prvih komentara 24. 02. 2023. godine iste razmotrili i utvrdili konačan predlog.

Izmjene se tiču, kako pooštravanja kaznene politike u okviru određenih krivičnih djela protiv života i tijela, kao i krivičnih djela protiv sloboda i prava građanina, ali i propisivanja nekih novih krivičnih djela. Propisivanje novih krivičnih djela, vrši se i u okviru krivičnih djela protiv polne slobode, krivičnih djela protiv braka i porodice, krivičnih djela protiv platnog prometa i privrednog poslovanja, krivičnih djela protiv životne sredine i uređenja prostora, djela protiv opšte sigurnosti ljudi i imovine, krivičnih djela protiv javnog reda i mira, a prepoznata je i potreba za određenim izmjenama u okviru krivičnih djela protiv čovječnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom.

U vezi sa pomenutim, nakon što pristignu novi komentari i bude utvrđen konačan tekst, nastaviće se zakonska procedura s ciljem usvajanja istog. Ministarstvo pravde je otvoreno za sve dodatne sugestije sa ciljem unapređenja postojećeg teksta ovog veoma važnog izvora prava.

Šta je sa kaznama za maloljetnike, da li se eventulano razmišlja o procesuiranju roditelja jer je vršnjačko nasilje i uopšte broj počinilaca krvičinih djela iz redova maloljetnika drastično povećan posljednjih godina?

Vršnjačko nasilje je pojam koji dovodimo u vezu za djela među maloljetnicima, ali ovaj pojam sam po sebi ne predstavlja krivično djelo, i može se vezivati za lica različite dobi, kao i za svako djelo koje je propisano Krivičnim zakonikom Crne Gore. Kada je o maloljetnicima riječ, oni mogu odgovarati na način, i u granicama propisnim Zakonom o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku. Roditelji nisu odgovorni za ova djela, ali prilikom izbora recimo vaspitnih naloga, državni tužilac za maloljetnike, kroz saradnju sa organom starateljstva, predagozima, psiholozima ili drugim stručnim licima, uz svakako obavještenje zakonskih zastupnika, što su u najvećem broju slučajeva raditelji, odmjerava izbor vaspitnog naloga, i time posredno utiče na roditelje, uz čiju pomoć se ovi nalozi moraju izvršavati.

Da li su Ministarstvu prihvatljive odredbe iz nacrta izmjena Zakona o antikorupciji, s obzirom na to da je to vaš resor?

Kao što ste i naveli, mi smo još prije prošle godine, u saradnji sa partnerima iz Savjeta Evrope, započeli postupak izmjena postojećeg zakona i po planu i programu rada Vlade je predviđeno da taj proces bude zaokružen 2024. godine. Koleginice i kolege iz Skupštine su preuzele dio tih obaveza kroz formiranje Radne grupe, što je nesporno pravo ovog tijela, i nakon što vidimo kako će se taj proces okončati, i Ministarstvo pravde će preuzimati sve dalje korake. Dajemo punu podršku svim nadležnim tijelima za poboljšanja normativnih temelja a naročito kada je riječ o ovako važnoj materiji kao što je borba protiv korupcije i Skupština će u tom procesu imati uvijek pouzdanog partnera u Ministarstvu pravde. Kada je o konkretnom nacrtu riječ, Ministarstvo će se o njemu izjasniti čim se za to ukaže zakonom utvrđena prilika.

Nakon skandala sa hapšenjem Vesne Medenice i Blaža Jovanića, sudski sistem nije zahvatila "reforma". Dio članova Sudskog savjeta umalo će ući u deceniju članstva, zakon kojim im je mandat produžen je takođe pravno osporavan?

Kao što sam već odgovorio, riječ je o procesu za koji nam treba i strpljenja i snage. Ipak pomaci su vidljivi, naročito u djelovima tužilaštva, a plima takvih procesa i reformi će neminovno zahvatiti sve djelove pravosuđa. Doprinos toj misiji Ministarstvo pravde daje kroz najavljene izmjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Zakona o državnom tužilaštvu, ali i kroz rad naše pravosudne inspekcije i angažmane u Sudskom i Tužilačkom savjetu.

Da li je stalnost sudske funkcije alibi i za nedovoljne efekte rada. Recimo, pravosnažnih presuda za visoku korupciju gotovo da nema, postupci traju godinama, opstrira ih i dio advokata... Šta je rješenje da dobijemo pravosnažne presude koje traži i Evropska komisija a što nam garantuju standardi Savjeta Evrope i nije kršenje Ustava?

U potpunosti sam saglasam sa najvećim dijelom kritika stučne i laičke javnosti po pitanju dužina postupaka, a i sam sam, nekad kao advokat a danas sa ove pozicije, ukazivao na to. Iz tog razloga smo kroz izmjene Zakonika o krivičnom postupku predvidjeli rješenja koja će u bitnom skratiti dužinu postupka a kroz Zakon o Sudskom savjetu i sudijama osnažili norme koje su odnose na disciplinsku i etičku odogovornost sudija.

Kako tumačite to što niko ne pokreće pitanje kako su optuženi bivši državni funkcioneri Jovanić, Lazović, njihove porodice... došli do miliona koji se nude za jamstvo kako bi se branili sa slobode?

Razumjećete da s ove pozicije ne mogu komentarisati predmete koji su u toku i koji bi se mogli okarakterisati kao pritisak na sud od strane izvršne vlasti, ali vjerujem da kroz institute finansijskih istraga državno tuzilaštvo preduzima radnje sa ciljem utvrđivanja svih činjenica i okolnosti.

Takozvani antimafija zakon je osporavan, posebno iz MANS-a koji decenijama prati tu priču i ima veoma konstruktivne predloge utemeljene u praksi. Zašto se toliko žuri sa nečim što je ključno za suzbijanje visoke korupcije i organizovanog kriminala – sem ako nisu politički poeni posrijedi za ovu Vladu, kao što se stiče utisak?

Razlog zašto žurimo su sve samo ne marketinški ili dnevno-politički. Naš osnovni motiv je snaženje pravnog osnova djelovanje institucija koji su započeli postupke protiv lica koja ste i vi više puta tokom intervjua pomenuli a koji će nam pomoći da nelegalno stečeno imovinu vratimo državi, odnosno građanima.

Ministarstvo pravde je za taj zakon izuzetno zainteresovano samo iz tog razloga. Sve ostalo su populističke i nedobronamjerne priče. Uostalom, mi skoro da nismo čuli niti jedan konkretan predlog izmjena a da isti nije bio prihvaćen. Dakle, Ministarstvo pravde smatra da predloženi zakon sa amandmanima treba da dobije priliku. Politička nestabilnosti u Crnoj Gori umnogome otežava usvajanje ovog važnog zakona, a Ministarstvo pravde i Vlada Crne Gore nijesu zakon predložili radi sticanja političkih poena, već radi što bržeg oduzimanja imovinske koristi u velikom broju predmeta iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva. Plašim se da ovdje nije u pitanju interes da se nešto poboljša, nego da se nešto ne usvoji.

Kakva su vaša saznanja od vlasti Srbije oko izručenja Svetozara Marovića?

Ovo pitanje je, kao što znate, više puta problematizovano, ali trenutno nisam u posjedu nekih novih saznanja ili informacija.

Pravni sistem davno urušen, Skupština radi u ustavnim okvirima

Djelite li brigu dijela javnosti o urušavanju pravnog sistema, jer je Skupština donijela niz pravno spornih zakona, razmatra još jednu takvu inicijativu, osporava se ustavnost ukaza predsjednika države, a Ustavni sud, nažalost, odlučuje politički podijeljeno?

Činjenica da je SDT pokrenulo postupke protiv bivših nosilaca pravosudnih funkcija ukazuju na to da je nama sistem odavno urušen i da smo upravo u procesu njenog obnavljanja i snaženja. Nemam iluziju da to može “preko noći”, ali od nečeg se mora početi.

Kada je riječ o radu Skupštine, cijenim da ona funkcioniše u svojim ustavnim okvirima i da ostvaruje svoju osnovnu svrhu – usvajanje zakona. Ovakvo ponašanje je dodatno prirodno i logično ako imamo u vidu, po mom mišljenju, neustavni akt predsjednika Đukanovića i način na koji je donio Ukaz o raspuštanju Skupštine.

Spremamo konkretna rješenja za ”veting”

Šta je suština predloga izmjena Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, koji je dobio saglasnost Venecijanske komisije?

Izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, pristupilo se radi prevazilaženja problema koji su se pojavili u praktičnoj primjeni ovog propisa, kao što su: rad Sudskog savjeta; sistem etičke i disciplinske odgovornosti sudija; izbor sudija i predsjednika sudova, te izrada plana slobodnih sudijskih mjesta, upućivanje i premještanje sudija, kao i njihovo ocjenjivanje.

Predloženim izmjenama unaprijediće se odredbe koje se odnose na uslove za izbor članova Sudskog savjeta iz reda sudija i uglednih pravnika; ograničenje izbora člana Sudskog savjeta na najviše dva mandata; postupak izbora sudija osnovnih sudova (prava i obaveze kandidata za sudiju i trajanje inicijalne obuke, upućivanje i premještanje sudija; uslove i način izbora predsjednika Vrhovnog suda; uslove i način izbora sudija Upravnog i Privrednog suda; ocjenjivanje sudija; utvrđivanje disciplinske i etičke odgovornosti.

Želim da napomenem da je Venecijanska komisija u svom mišljenju pohvalila Ministarstvo pravde za sprovođenje inkluzivne, transparentne i opsežne javne rasprave prilikom izrade ovog propisa i dala ocjenu da predmetni Zakon rješava nedostatke koji su uočeni u njegovoj praktičnoj primjeni te da reforme unutar crnogorskog pravosuđa idu u pravom smjeru.

Trenutno smo u fazi pribavljanja mišljenja Evropske komisije, pa očekujem da tekst ovog zakona bude uskoro utvrđen na Vladi.

U kojoj je fazi procedura kada je u pitanju “veting” u pravosuđu, Kosovo je ispred nas u tim pripremama?

Radna grupa je formirana, uskoro očekujemo novi sastanak. Prikupljamo građu za predlaganje prvih konkretnih rješenja i nakon toga ćemo upoznati javnost o sprovedenom.

( Mila Radulović )