EU će zabraniti prodaju uređaja s ugrađenim nedostacima
Kazala je kako će građani na taj način dobijati uređaje "koji će duže trajati, koji se neće kvariti odmah nakon što istekne jamstvo ili vrlo brzo nakon toga, što je danas praksa, koje će se moći popraviti i prilikom kupovine dobiti sve informacije što kupuju, kako bi donijeli što odgovorniji izbor"
Sledeće sedmice Evropski parlament (EP) glasa o izmjenama evropskih direktiva koje će zabraniti ugrađene kvarove u elektronskim uređajima.
To će uštedjeti novac građanima, smanjiti otpad i otvoriti nova radna mjesta, vjeruje glavna pregovaračica, evroparlamentarka iz Hrvatske Biljana Borzan.
Ona je najavila da bi nakon desetgodišnjeg angažmana na zabrani ugrađenih kvarova u elektronske i druge uređaje njen trud mogao konačno uroditi plodom. Naime, sledeće sedmice EP glasa o izmjenama i dopunama Direktive o pravima potrošača i Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi, koje se bave tom tematikom.
Potom kreću pregovori sa Savjetom Europske unije (EU), za koje očekuje da bi do septembra trebali biti zaključen, i direktive kreću u implementaciju na tržištima zemalja EU.
Prekid s praksom 'kupi, koristi, baci'
"Novom regulativom prekinućemo sa praksom 'kupi, koristi, baci', građani će uštedjeti koji euro, a istovremeno sačuvati okolinu", najavila je evrozastupnica na konferenciji za novinare u Zagrebu.
Kazala je kako će građani na taj način dobijati uređaje "koji će duže trajati, koji se neće kvariti odmah nakon što istekne jamstvo ili vrlo brzo nakon toga, što je danas praksa, koje će se moći popraviti i prilikom kupovine dobiti sve informacije što kupuju, kako bi donijeli što odgovorniji izbor".
Izmjenom Direktiva zabraniće se ugrađivanje komponenti koje ograničavaju trajanje uređaja.
Zabraniće se prodaja uređaja za koje je dokazano da imaju ugrađeni kvar, a koji nije uklonjen u razumnom roku – to je do sada bio jedino Nintendo Switch joystick. Takođe i prodaja uređaja koji traže zamjenu potrošnih djelova ranije nego je nužno – na primjer kada printer javlja da se potrošio toner i da treba kupiti novi, a toner je napola pun, i uređaja koji su napravljeni tako da slabije funkcionišu ako zamjenski djelovi ili punjenja nisu od originalnog proizvođača.
Razdoblje prilagođivanja
Nakon usvajanja Direktiva slijedi razdoblje prilagođavanja za proizvođače, ali i za države članice da prilagode svoja zakonodavstva. Biljana Borzan nije željela špekulisati hoće li ono trajati godinu, godinu i po ili dvije godine.
"Molim građane za još malo strpljenja. Radi se o nečemu što su trpjeli godinama i žalili mi se u velikom broju. Ovo su sada slatke muke za izdržati ovaj zadnji period", poručuje evrozastupnica.
Prema jednom ranijem istraživanju koje je naručila Biljana Borzan, 94,1 posto hrvatskih građana smatra kako bi uređaji trebali trajati duže.
Nema više nelojalnosti sa Istoka
Nova pravila neće vrijediti samo za proizvođače iz Europske unije, već za sve proizvođače iz Azije ili drugdje koji žele plasirati robu na tržištima EU, pojasnila je Borzan na pitanje Radija Slobodna Europa (RSE).
"Time zapravo izbijamo mogućnost stvaranja nelojalne konkurencije. Evropski proizvođači znaju vrlo često biti u lošijem položaju jer moraju poštovati stroga pravila, a onda se pojave jeftini proizvodi, često sa Istoka, koji ih 'potuku' u konkurenciji. To sada više neće biti moguće", najavljuje Biljana Borzan, koja je na ovoj temi bila izvjestiteljica i pregovaračica EP.
Novim propisima predviđa se da proizvođači i trgovci uz postojeće obavezno dvogodišnje jamstvo ponude potrošačima dodatne dvije godine garancije, a kupci pri kupovini novih uređaja moraju imati informaciju postoje li rezervni djelovi u slučaju kvara i ima li ograničenja vezanih uz popravke, poput nepostojanja servisera.
Ona vjeruje da bi se izmjenom paradigme iz 'kupi, koristi, baci' u popravljanje i prenamjenu moglo stvoriti mnogo novih radnih mjesta.
Serviseri traže da se i o njima vodi računa
Glavni Sekcije RTV elektroničara – preciznih mehaničara u Obrtničkoj komori grada Zagreba Zoran Stašević u toku je sa pripremom novih direktiva.
Što se mehaničke strane, odnosno materijala tiče, on za RSE kaže kako je uobičajeno da neki metalni dio ne bude više debeo 10 milimetara nego 7, pa će se prije pohabati, a da neki dio nije više od bakra nego od željeza, pa će prije istrunuti. Međutim, Stašević tvrdi da je u takvim situacijama praktično nemoguće dokazati da se radi o programiranom kvaru.
"Sa druge strane, softverski možete napraviti programirane kvarove, ali to je jako, jako teško dokazati. Činjenica je da da se uređaji kvare brže i češće i da je to vrlo vjerovatno posljedica masovnije proizvodnje i želje da se ti uređaji čim prije zamijene za nove", kaže Stašević.
On pozdravlja što će direktive natjerati proizvođače da rade kvalitetnije i da daju garancije na duže vrijeme, npr. na pet godina, ali pita – a što sa serviserima?
"Serviserima treba omogućiti lakši i jeftiniji pristup do dijelova, jer se i na njih sada plaća PDV od 25 posto. Zatim, hoće li uređaji koji će imati petogodišnju garanciju - kada nakon tog vremena dođu na servis - hoće li oni biti tehnički izvedeni tako da su popravci mogući, kako bismo i mi serviseri opstali", pita se Stašević.
Prema jednom ranijem istraživanju koje je naručila Biljana Borzan, 94,1 posto hrvatskih građana smatra kako bi uređaji trebali trajati duže. Njih 93,8 posto građana smatra kako kućanski aparati danas traju kraće nego prije 20 godina, a njih 61,1 posto građana smatra kako se uređaji proizvode s ugrađenim kvarom kako bi trajali kraće. Kod tog pitanja u anketi njih 29% kazalo je kako ne zna je li to istina ili nije, a njih 9,9 posto smatra da to nije točno.
( Radio Slobodna Evropa )