SB: Crna Gora da pokaže posvećenost putu smanjenja duga
Iz Svjetske banke (SB) su dodali da su politička nestabilnost i složenost glavni domaći rizici
U redovnom ekonomskom izvještaju SB za Zapadni Balkan, u posebnom odjeljku za Crnu Goru, konstatovano je da nepovoljni globalni ekonomski izgledi i visoka domaća neizvjesnost opterećuju inače pozitivne izglede Crne Gore.
“Ozbiljnost izazova, međutim, zahtijeva snažnu političku posvećenost i akcije za ublažavanje ovih rizika”, navodi se u izvještaju, koji je objavljen krajem prošlog mjeseca.
U tom dokumentu, u posebnom odjeljku za Crnu Goru, konstatovano je da nepovoljni globalni ekonomski izgledi i visoka domaća neizvjesnost opterećuju inače pozitivne izglede Crne Gore.
“Tokom 2023–2025 predviđa se da će rast u prosjeku iznositi 3,1 odsto, jer rast privatne potrošnje usporava, dok se očekuje da će investicije dati marginalno pozitivan doprinos rastu”, navodi se u dokumentu.
Turizam će vjerovatno nastaviti da se oporavlja u ovoj godini, kako bi dostigao nivo iz 2019, iako pogoršanje izgleda za rast u Evropskoj uniji (EU) i regiji može imati negativan učinak kako na turizam, tako i na šire izglede rasta.
Predviđa se da će se inflacija usporiti na 7,9 odsto u ovoj godini i četiri odsto u narednoj. Iako više cijene energije nesrazmjerno utiču na siromašne, one takođe podržavaju izvoz električne energije Crne Gore, podržane povećanjem proizvodnih kapaciteta u srednjem roku.
“Predviđa se da će ovi faktori, zajedno sa izvozom turističkih i transportnih usluga i solidnim doznakama, podržati skromno smanjenje deficita tekućeg računa na 11,1 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) do 2025. godine", smatraju u SB.
Iako se očekuje smanjenje fiskalnog deficita u srednjem roku, ostaće povišen.
S obzirom na veće izdatke na zarade i socijalnu i kapitalnu potrošnju, fiskalni deficit će ostati visok na 4,9 odsto BDP-a u ovoj godini, prije nego što se postepeno smanji na 4,2 odsto u narednoj, osim ako se ne preduzmu dodatne mjere na prihodnoj i/ili rashodnoj strani, kao što su nedavna povećanja akciza.
Kao rezultat toga, kako procjenjuju u SB, očekuje se da će javni dug ostati visok na oko 70 osto BDP-a tokom 2023-2025.
“Imajući u vidu zaoštravanje globalnih finansijskih uslova, značajne finansijske potrebe Crne Gore od oko deset odsto BDP-a u ovoj godini i potrebu da otplati tri velike euroobveznice koje dospijevaju u periodu od 2025. do 2029. godine, počevši od euroobveznice od 500 miliona EUR 2025, Vlada mora da pokaže posvećenost putu smanjenja duga", poručili su iz SB.
Ovo zahtijeva pažljivo odmjeravanje troškova i koristi svake nove politike potrošnje i koordinaciju aktivnosti za povećanje poreske discipline, proširenje poreske osnovice i smanjenje sive ekonomije.
Izglede, kako su saopštili iz SB, zamagljuju višestruki negativni rizici.
“Visoke geopolitičke neizvjesnosti koje proizilaze iz ruske invazije na Ukrajinu i globalne inflacije mogu oslabiti izglede za rast glavnih trgovinskih partnera Crne Gore. Premije rizika rastu za većinu zajmoprimaca, a apetit za apsorpcijom kreditnog rizika se smanjuje. Ovi uslovi mogu dovesti do većih poteškoća u mobilizaciji velikih količina kapitala po povoljnim uslovima, posebno ako fiskalni ciljevi nijesu učvršćeni fiskalnom opreznošću”, zaključuje se u dokumentu.
Crnogorska Vlada mora da pokaže posvećenost putu smanjenja duga, saopštili su iz Svjetske banke (SB) i dodali da su politička nestabilnost i složenost glavni domaći rizici.
( MINA Business )