Camović Veličković: Od 2012. do prošle godine pokrenuto 55 sudskih postupaka zbog ugrožavanja bezbjednosti novinara

U Crnoj Gori je od 2012. do prošle godine pokrenuto 55 sudskih postupaka zbog ugrožavanja bezbjednosti novinara, saopštila je potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore (SDMCG) Marijana Camović Veličković.

Camović Veličković je, na predstavljanju Analize sudskih slučajeva ugrožavanja bezbjednosti novinara od 2012. do 2022. godine, kazala da su u prethodne tri godine registrovana 73 slučaja napada, prijetnji i pritisaka na novinare.

“U analiziranom periodu od 2012. do 2022. godine, a u skladu sa podacima osnovnih i sudova za prekršaje, prikupljeni su podaci o 55 sudskih postupaka zbog ugrožavanja bezbjednosti novinara ili drugih medijskih radnika”, rekla je Camović Veličković.

Ona je navela da je od toga, 35 postupaka vođeno, ili se i dalje vodi, pred osnovnim sudovima, dok se 20 vodilo ili se i dalje vodi pred sudovima za prekršaje.

Camović Veličković je, govoreći o sudovima za prekršaje, rekla da je u posljednjih deset godina, prema podacima koji su dostavljeni Sindikatu, pokrenuto 20 slučajeva zbog ugrožavanja sigurnosti novinara i drugih medijskih radnika.

“Od tog broja, aktivno je šest dok je 12 slučajeva pravosnažno okončano, a za dva slučaja nema podataka. Najviše slučajeva bilo je u Sudu za prekršaje u Podgorici 14, u Budvi je pokrenuto pet slučajeva i jedan u Bijelom Polju”, rekla je Camović Veličković.

Kako je dodala, od ukupno 35 slučajeva koji su vođeni u osnovnim sudovima, 29 je pravosnažno okončano, dok šest postupaka i dalje traje.

Camović Veličković je navela da je analiza pokazala da su u najvećem broju slučajeva koji su se vodili pred osnovnim sudovima donesene osuđujuće presude 23, dok su oslobađajuće presude donijete u šest slučajeva.

Camović Veličković je navela da je preostalih šest slučajeva i dalje aktivno.

Ona je kazala da kada je riječ o osuđujućim presudama, uslovna osuda nije dosuđena u 22 slučaja.

Kako je dodala, sedam osuđujućih presuda je bilo uslovno.

Camović Veličković je rekla da je analiza pokazala da su se kazne za počinioce djela kojima se ugrožava sigurnost novinara i drugih medijskih radnika najčešće odnosile na kazne zatvorom i to u 20 slučajeva.

“Zatvorske kazne su se kretale od 30 dana do 15 mjeseci, ali u prosjeku je izrečena zatvorska kazna u trajanju od pet mjeseci”, navela je Camović Veličković.

Ona je dodala da je u jednom slučaju počinilac krivičnog djela kažnjen novčanom kaznom od 800 eura.

“U jednom slučaju je dosuđena kazna rada u javnom interesu od 100 časova, u jednom slučaju je dosuđena kazna zatvora od četiri mjeseca praćena sa novčanom kaznom, dok za jedan slučaj nema dostupnih podataka”, dodala je Camović Veličković.

Ona je kazala da je prosječno trajanje sudskih postupaka devet mjeseci, ali da je bilo primjera da su slučajevi rješavani u rekordnom roku – mjesec i po.

“Ipak, čak u pet slučajeva suđenje je trajalo više od jedne godine, a najduži postupak vođen je 35 mjeseci”, istakla je Camović Veličković.

Ona je rekla da je od ukupno 29 završenih slučajeva, čak 18 odnosi se na krivično djelo ugrožavanje bezbjednosti.

“Tri na nasilničko ponašanje, po dva na prinudu, tešku tjelesnu povredu i izazivanje opšte opasnosti, i po jedan na lažno prijavljivanje i nedozvoljeno držanje oružja”, kazala je Camović Veličković.

Camović Veličković je navela da se u osnovnim sudovima u Crnoj Gori prošle godine vodilo sedam postupaka zbog krivičnih djela, čiji kvalifikovani oblici su u primjeni od prošle godine.

“Od tog broja, pet slučaja je i dalje aktivno, i to tri u Nikšiću i po jedan u Bijelom Polju i Podgorici, dok su dva završena osuđujućim presudama po napadače”, rekla je Camović Veličković.

Ona je istakla da je Sindikat na osnovu analize zaključio da bilo bi značajno formiranje posebnog tima u Ministarstvu unutrašnjih poslova i tužilaštvima, takozvanih kontakt tačaka odnosno određivanje lica u policiji i tužilaštvima.

Ona je kazala da je potrebno razviti servise podrške novinarima i medijskim radnicima koji su žrtve napada i prijetnji, a koji bi podrazumijevali mogućnost besplatne pravne pomoći i zastupanja od strane kvalifikovanog punomoćnika, ali i psihološke i medicinske podrške, u slučaju potrebe.

Camović Veličković je rekla da je neophodno uspostavljanje novih i jačanje postojećih mehanizama za prikupljanje i praćenje informacija, kao što su baze podataka, kako bi se omogućilo prikupljanje, analiza i prijavljivanje konkretnih kvantitativnih i kvalitativnih, razvrstanih podataka o napadima na novinare i medijske radnike.

Ona je kazala da zaključak i da je potrebno kontinuirano sprovoditi obuke za sve aktere koji su uključeni u postupanje i odlučivanje.

Camović Veličković je rekla da je potrebno dodatno senzibilisati sudije i raditi na ujednačavanju sudske prakse u slučajevima nasilja nad novinarima i drugim medijskim radnicima.

Predsjednik SMCG Radomir Kračković rekao je da je bezbjednost novinara u Crnoj Gori iz godine u godinu je ugrožena.

On je kazao da su početkom prošle godine stupile na snagu izmjene Krivičnog zakonika kojima su povećane kazne za napade na novinare.

“Pošto je mali broj slučajeva procesuiran po ovim odredbama a neka suđenja su u toku, tek treba da se vidi da li su koliko ove izmjene uticale na odvraćanje napadača od ataka na novinare i medijske radnike I to je nešto čime će se Sindikat baviti u narednom period”, kazao je Kračković.

On je poručio da pitanje bezbjednosti i slobode medija i novinara mora ostati u fokusu pažnje Vlade, domaćih i međunarodnih medijskih organizacija ali i policije, tužilaštva i sudstva.

“Naš stav je da svaki napad na novinare i medijske radnike mora biti strože kažnjavan”, kazao je Kračković.

Prema njegovim riječima, vlasti moraju stvoriti ambijent za sprečavanje napada na novinare i obezbijediti uslove za punu slobodu medija jer, kako je dodao, bez slobode medija - nema ni slobode građana.

Predsjednica Osnovnog suda u Podgorici Željka Jovović kazala je da se trude da imaju suđenje u razumnom roku.

Ona je kazala da je zabrinuta što su desilo 73 slučaja napada na novinare dodajući da je to zabrinjavajuće i za društvo.

“Dolazimo do situacije kada imamo ovakvu analizu, treba da radimo neke stvari preventivno. Apelujemo da i sud i novinari rade svoj posao, tako ćemo imati demokratsko društvo”, rekla je Jovović.

Ona je ocijenila da su na rad Osnovnog suda uticali i štrajka advokata i pandemija koronavirusa.

“Pa smo sudili u prostorijama koje nijesu u prostorijama suda, nego na Pravom fakultetu i u Centru za edukaciju”, rekla je Jovović.

Kako je dodala, dužina trajanja postupaka je u okviru granica koje predviđa Evropski sud i navela da bi ona sigurno bila mnogo bolja da nijesu imali okolnosti štrajka advokata i pandemije kovida.

Jovović je, govoreći o opterećenosti sudija, rekla da se pred Osnovnim sudom trenutno vodi preko 14 hiljada predmeta.

„U prethodne tri godine, sudije su bile opterećene po sa oko 600 predmet. Dolazimo do toga da je ovo izvanredan rezultat i da su sudije zaista vodile računa o predmetima za novinare“, rekla je Jovović.

Ona je ukazala da je Osnovni sud prošle godine napustilo devet sudija zbog prelaska na druge funkcije i navela da sudu nedostaje sedam sudija.

Jovović je kazala da vjeruje da će u narednom periodu biti ostvarena specijalizacija sudova.

( MINA )