Kad nije rano za krivičnu odgovornost?

Spuštanje dobne granice u kojoj maloljetnik može biti krivično odgovoran, ali i izmjene sankcija, predlog je koji je direktorica Centra za djecu i mlade “Ljubović” Nina Delević uputila juče na konsultativnom saslušanju “Rizik, uzroci i posljedice vršnjačkog nasilja u Crnoj Gori”.

Da crnogorski propisi imaju manjkavosti, saglasni su i u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu, međutim slična granica je u zemljama regiona, ali i pojedinim zemljama Evrope.

Tako, prema podacima Međunarodne mreže za prava djece, kao u Crnoj Gori, djeca mlađa od 14 godina ne mogu biti krivično odgovorna ni u drugim državama bivše Jugoslavije, ali ni u Albaniji, Rumuniji, Bugarskoj, Njemačkoj, Belgiji, Austriji, Italiji, Kipru, Španiji i Slovačkoj. Kako je nedavno objavio BBC na srpskom, granica krivične odgovornosti od 15 godina primjenjuje se u Danskoj, Švedskoj, Norveškoj, Finskoj, Islandu i Češkoj.

U Francuskoj, krivične sankcije se mogu propisati djeci koja imaju 13 i više godina, u Grčkoj se krivična odgovornost kreće od uzrasta od 13, ali mlađima od 15 godina ne može biti određeno lišavanje slobode. Prema zakonima Portugala, Rusije, Ukrajine i Jermenije djeca mlađa od 16 godina ne podliježu krivičnoj odgovornosti, ali djeca u tim zemljama i sa 14 i 15 godina mogu da odgovaraju za najteža djela koja propisuju krivični zakoni.

Najniža starosna granica za krivičnu odgovornost u Evropi primjenjuje se u Engleskoj, Irskoj, Velsu, Švajcarskoj i Sjevernoj Irskoj, gdje dijete može biti krivično odgovorno i sa deset godina. U Škotskoj, dijete može krivično da odgovara sa navršenih 12.

Krenuti od kaznene politike

Direktorica “Ljubovića” rekla je juče da je krivično pravo, u odnosu na maloljetnike kao počinioce krivičnih djela, izgubilo svoju preventivnu funkciju, a država, kako je kazala, nema represivne mehanizme koji bi se mogli primijeniti u odnosu na ta lica.

”Kad kažem da je krivično pravo izgubilo svoju preventivnu funkciju, mislim na samu sankciju i svrhu kažnjavanja koji bi počiniocima poslala jasnu i nedvosmislenu poruku da to što rade nije dozvoljeno i da nije društveno prihvatljivo. Ako imamo situaciju i normativni okvir takav da je dijete do 14 godina apsolutno krivično neodgovorno, a na primjeru Srbije vidjeli smo posljedicu koja može da nastupi, ne možemo pričati ni o prevenciji, kad nemamo prevenciju u samom krivičnom zakonodavstvu”, rekla je ona.

Trinaestogodišnji K. K. iz Beograda prije nekoliko dana ubio je osam učenika i radnika obezbjeđenja u OŠ “Vladimir Ribnikar”, i ranio šest učenika i nastavnicu. Prema zakonima Srbije, kao i u Crnoj Gori, djeca do 14 godina nisu krivično odgovorna.

U Crnoj Gori, oblast maloljetničkog krivičnog prava uređena je Zakonom o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku. Na pitanja koja nisu uređena tim zakonom, primjenjuje se Krivični zakonik, Zakonik o krivičnom postupku i Zakon o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti. Zakon razlikuje dvije vrste maloljetnika - mlađe uzrasta od 14 do 16 godina i starije uzrasta od 16 do 18 godina. Lice mlađe od 14 godina nije krivično odgovorno i protiv njega se ne može voditi postupak, niti se mogu primijeniti sankcije i mjere propisane krivičnim zakonodavstvom.

”Mlađem maloljetniku se mogu izreći samo vaspitne mjere, a ne i sankcija zatvora. Da li mlađi maloljetnik može počiniti ozbiljno krivično djelo? Može. Imamo primjere iz prakse da su bili počinioci vrlo ozbiljnih krivičnih djela”, kazala je Delevićeva i dodala da su u posljednjih 20 godina četiri maloljetnika počinila krivično djelo ubistvo. Najmlađi među njima, kako je rekla, imao je osam godina u trenutku vršenja djela. Ostali počinioci bili su uzrasta 12, 15 i 16 godina.

”Svima njima se nije mogla izreći sankcija zavodskog tipa. Da li smo mi kao društvo dali poruku da ono što su uradili je društveno prihvatljivo? Nismo. Po meni, ono od čega bi trebalo krenuti je kaznena politika”, poručila je.

Prema njenim riječima, nisu adekvatne ni sve vaspitne mjere koje se izriču maloljetnicima.

Dijete od 14 godina danas i nekad nije isto

Za izvršeno krivično djelo, sud maloljetniku može izreći sankciju vaspitne mjere, mjere maloljetničkog zatvora ili mjera bezbjednosti, pri čemu se na mlađe maloljetnike odnose samo vaspitne mjere, pojašnjava Vasilije Radulović, autor publikacije “Mjere i sankcije prema maloljetnim učiniocima krivičnih djela” koju je lani objavio Centar za građansko obrazovanje (CGO).

U vaspitne mjere, koje se izriču mlađim maloljetnicima, spadaju mjere upozorenja i usmjeravanja, mjere pojačanog nadzora i institucionalne mjere. Mjere upozorenja i usmjeravanja uključuju sudski ukor i posebne obaveze.

Sudski ukor se izriče u slučajevima kada se iz odnosa maloljetnika prema počinjenom krivičnom djelu, kao i njegove spremnosti da u budućnosti više ne vrši krivična djela, može izvesti zaključak da će ova vrsta sankcije biti adekvatna.

Posebne obaveze, pored ostalog, odnose se na izvinjenje oštećenom, naknadu štete radom maloljetnika, redovno pohađanje škole ili odlazak na posao, osposobljavanje za odgovarajuće zanimanje, plaćanje određenog novčanog iznosa u korist humanitarne organizacije, fonda ili javne ustanove, obavljanje društveno korisnog ili humanitarnog rada, uključivanje u sportske aktivnosti...

Mjere pojačanog nadzora mogu se odnositi na zakonskog zastupnika, u drugoj porodici, na organ starateljstva, ili se pojačan nadzor sprovodi uz dnevni boravak u odgovarajućoj ustanovi ili organizaciji za vaspitanje i obrazovanje maloljetnika.

”Šta znači vaspitna mjera sudski ukor ili posebna obaveza, pojačan nadzor od zakonskog zastupnika, centra za socijalni rad? Da li mi jednom istom licu, višestrukom povratniku, možemo za osam, deset krivičnih djela izreći osam ili 10 puta vaspitnu mjeru pojačan nadzor centra? Jednom korisniku je zbog preko 50 krivičnih djela izrečena mjera upućivanja u ‘Ljubović’. Lice je sada punoljetno, a u vrijeme izvršenja je bio maloljetan. To su sve poruke koje trenutno šalje naš sistem, sve stvari na koje moramo reagovati i prevenciju tražiti u samom zakonu”, kazala je Delević.

Prema riječima Delević, dijete od 14 godina danas nije isto kao dijete istog uzrasta prije 20 godina. To je objasnila stilovima života, činjenicom da danas postoje društvene mreže...

”Tako da je to nešto gdje bismo stavili akcenat, jer se i mi kao institucija osjećamo nemoćno. Kad nam dođe maloljetnik ispod 14 godina, on kaže da će se čim ode službenik Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS), samovoljno udaljiti, da nemamo pravo da ga zadržimo. I zaista tako biva. Samovoljno se udalje, po proceduri se obavijesti potražna, službenici policije ga najčešće zateknu u izvršenju drugog krivičnog djela, pa ga zbog krivične neodgovornosti ne može ni procesuirati. Imamo veliki broj počinilaca krivičnih djela ispod 14 godina, u tom uzrastu prisutno je i vršnjačko nasilje i mislim da smo malo zakasnili sa drugim oblicima prevencije”, poručila je Delevićeva.

Predsjednik Odbora Srđan Pavićević, saglasio se da dijete koje danas ima 14 godina nije isto kao dijete od 14 godina prije nekoliko godina, kazao je da su to “dva svijeta” i da “još živimo u nekim prošlim vremenima”.

UK i SAD rade nešto pogrešno ili mi griješimo?

Rukovodilac ODT u Podgorici, Duško Milanović, kazao je da Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku ima određene manjkavosti, da određene sankcije nisu adekvatne, ali da je zakon usklađen sa svim međunarodnim pravnim aktima.

”Posebno sa Konvencijom UN o pravima djeteta, tako da u skladu sa njim moramo da postupamo, a centralna ličnost je maloljetnik koji je počinio krivično djelo. Mi moramo sa izuzetnom pažnjom da postupamo, bez obzira na to što se radi o izvršiocu krivičnog djela, moramo da poštujemo njegovo pravo na privatnost, da se odrade nalazi i mišljenja, da stručna lica - psihijatri, pedijatri, socijalni radnici, daju osvrt na njihovo ponađanje, posebno cijeneći duševnu razvijenost, navike, sklonost...”, rekao je on.

Milanović je kazao i da je, bez obzira na to što je izvršilo krivično djelo, interes svih da maloljetno lice bude koristan član društva.

Kazao je da ograničenja postoje kad su u pitanju maloljetnički zatvori i da bi tu trebalo spustiti dobnu granicu i na taj način postići ciljeve specijalne i generalne prevencije. Predložio je formiranje tima koji bi došao do konkretnijih rješenja.

”Nepopularno je pričati o kaznenim modelima, ali vidim da smo prilično liberalni. Da li su UK i SAD neadekvatne u kažnjavanju ili rade nešto pogrešno ili mi radimo pogrešno, volio bih da struka kaže”, rekao je na Odboru dječiji psihijatar Ivan Krgović.

U publikaciji CGO, na osnovu analize presuda sa sajta sudstva od 2018. do polovine 2022. godine, navodi se da njihov sadržaj ukazuje da je kaznena politika prema maloljetnicima prilično blaga.

”A posebno prema maloljetnicima koji su povratnici u vršenju krivičnih djela”, piše u publikaciji.

Dodaje se i da je najveći problem prilikom izvršavanja sankcija prema maloljetnicima - nedostatak infrastrukture.

”Dovoljno je imati u vidu da maloljetnici dvije vrste sankcija - vaspitna mjera upućivanja u ustanovu zavodskog tipa i maloljetnički zatvor - izvršavaju u okviru Kazneno-popravnog doma u Spužu, a što je veoma loše za njihov dalji razvoj i resocijalizaciju”.

I Zaštitnik za ljudska prava i slobode ranije je u mišljenjima naveo da je “nedopustivo da dijete - maloljetnik vaspitnu mjeru izdržava u zatvoru i to sa odraslima, jer ne postoji ustanova u kojoj se ova mjera može izvršavati”.

CGO u publikaciji navodi da su u periodu od 2017. do jula 2020, prema informacijama iz godišnjih izvještaja tužilaštava, 38 maloljetnika izdržavalo sankciju u suprotnosti sa zakonodavnim okvirom Crne Gore i međunarodnim standardima.

U SAD krivično odgovaraju i djeca od šest godina

U Sjedinjenim Američkim Državama, prenosi BBC, propisi su rigorozniji i djeca mogu biti krivično odgovorna između šest i 12 godina, u zavisnosti od savezne države u kojoj je počinjen zločin. Granica je najniža u Sjevernoj Karolini (šest godina), granica 12 godina starosti primjenjuje se u Kaliforniji, Juti i Masačusetsu. Za zločine počinjene na federalnom nivou, starosna granica je 11 godina.

Nakon pucnjave u beogradskoj osnovnoj školi, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, kao mjeru prevenciju, predložio je da se, u pogledu krivične odgovornosti djece, zakonska granica u toj zemlji sa 14 spusti na 12 godina.

( Damira Kalač )