Tužioci još vijećaju o prepiskama Natalije Karadžić Perković i njenim odlascima na Kosovo

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici još izviđa da li je advokatica Natalija Karadžić Perković ometala pravdu u predmetu protiv Marija Miloševića i drugih zbog ubistva Radomira Đuričkovića 2016. godine.

Predmet protiv Karadžić Perković formiran je u januaru nakon zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da se utvrdi da li u Skaj komunikaciji Milošević i ta advokatica dogovaraju pružanje lažnog alibija tom, kako piše u optužnici, direktnom izvršiocu ubistva Cetinjanina.

”Postupajući tužilac je preduzeo sve zakonom predviđene radnje. Postupak je u fazi izviđaja”, odgovorili su “Vijestima” iz kabineta rukovodioca ODT Podgorica, Duška Milanovića.

Nije konkretno odgovoreno na pitanje da li su vještačili transkripte koje im je dostavilo Više državno tužilaštvo.

Iz tužilaštva na čijem čelu je Milanović, “Vijestima” je ranije odgovoreno da su po nalogu tužioca policajci prikupili potrebna obavještenja od advokatice.

Sredinom januara podgoričko Više državno tužilaštvo dostavilo je kolegama iz ODT-a kriptovanu telefonsku komunikaciju koju im je prethodno ustupila policija.

Ti spisi predati su kao dokaz u sudskom postupku protiv Miloševića, Igora Mašanovića i Vukana Vujačića.

Tada je objašnjeno da su im spisi dostavljeni kako bi ocijenili da li su u radnjama Karadžić Perković i drugih osoba, ostvarena obilježja nekog od krivičnih djela koja su u njihovoj nadležnosti.

Oni su iste spise dostavili i Advokatskoj komori Crne Gore kako bi isti cijenili da li je advokatica prilikom obavljanja predmetnih komunikacija postupala u skladu sa Zakonom o advokaturi, drugim zakonskim propisima, Kodeksom profesionalne etike advokata i Statutom Advokatske komore:

”Odnosno da li ima osnova za pokretanje disciplinskog postupka protiv nje zbog teže povrede dužnosti advokata”, saopšteno je ranije “Vijestima” iz VDT-a.

Nakon informacije o mogućim nezakonitostima u njenom djelovanju, Karadžić Perković nije se pojavila na nekoliko glavnih pretresa nakon čega je Miloševiću postavljen branilac po službenoj dužnosti, a potom i po izboru.

Tužilac Željko Tomković početkom godine tražio je da se u spise predmeta u slučaju ubistva na Cetinju uvrsti i Skaj komunikacija.

U sudnici je objasnio da je spise dostavljene iz Europola dobio iz policijskog Sektora za borbu protiv kriminala, a nakon što je advokatica 28. novembra 2022. godine tražila njegovo izuzeće, optuživši ga da nije ništa preduzeo povodom transkripata koji govore o navodnom namještanju najteže zatvorske kazne za Miloševića.

Tužilac je rekao da je na sudu saznao za tu komunikaciju navodnih pripadnika škaljarskog klana i da ga propisi obavezuju da utvrdi i olakšavajuće i otežavajuće okolnosti za optužene, poslije čega je i zvanično zatražio spise od crnogorske Uprave policije.

Advokatica u subotu 14. januara nije željela da odgovara na pitanja “Vijesti” u vezi sa tim slučajem, rekavši da sa tom redakcijom ne komunicira.

Iz dokumenata Europola zaključuje se da je advokatica tokom 2020. godine koristila nalog Miloševićeve supruge u kriptovanoj telefonskoj komunikaciji.

Tim povodom odlazila je i na Kosovo, gdje je, kako piše, usaglašavala izjave sa plaćenim svjedocima koje je prethodno obezbijedio jedan od šefova kavačkog kriminalnog klana Slobodan Kašćelan, čiji zadatak je bio da lažno potvrde da je Milošević večerao sa njima u Gračanici u noći ubistva Đuričkovića.

Prema transkriptima dostavljenim tužilaštvu, u tome joj je pomagao Kašćelanov tjelohranitelj, Srđo Jurišević.

Više puta okrivljeni u tim razgovorima pitao je advokaticu da li će to biti dovoljno za sud i šta o tome ona misli, nakon čega mu ta pravna zastupnica sugeriše šta je sve potrebno učiniti da bi sudije zagrizle tu udicu.

Optužnicom Višeg državnog tužilaštva, Milošević, Mašanović i Vujačić terete se da su učestvovali u ubistvu Đuričkovića 10. oktobra 2016. i da su tada doveli u opasnost i život Milorada Radulovića.

( Jelena Jovanović )