Crna Gora pokušava da uhvati korak sa tehnološkim trendovima
Digitalna agenda Evropske unije predviđa da do 2020. godine sva domaćinstva u zemljama članicama imaju pristup mreži brži od 30 mb/s
Dok će 5G mreža, nedavno testirana u Evropi, uskoro na internet povezati kućne uređaje, automobile i robote, Crna Gora pokušava da uhvati korak sa tehnološkim trendovima koji su u svijetu odavno u toku. Jedan od njih je digitalizacija javnog sektora, od koje bi najviše koristi imali građani.
"Mislim da tu postoji veliko područje gdje bi mi mogli da radimo sa javnim sektorom, u dijelu obezbjeđivanja usluga za obične građane, da oni to ne rade na šalteru, nego da to rade preko digitalnih uređaja. Da se simplificiraju procesi, da se simplificira birokratija", rekao je direktor Telekoma Nikola Ljušev.
Veliku zainteresovanost za digitalizaciju javnog sektora izrazio je i premijer Duško Marković, tokom jučerašnjeg sastanka sa predstavnicima Dojče Telekoma.
Božo Krstajić, autor crnogorske Strategije o informacionom društvu, međutim, kaže da je ukidanjem Ministarstva za informaciono društvo Vlada poslala suprotnu poruku.
"Mi smo, nažalost, malo zastali u tom razvoju, prije svega u tom institucionalnom okviru. Morate imati jedno tijelo, jedan resor, koji sa jednog mjesta upravlja cijelim procesom digitalizacije", kazao je on.
Probleme Krstajić vidi i u neravnomjernom infrastrukturnom razvoju Crne Gore, ali i u nedostatku informatički obrazovanog kadra. Stagnirali smo, podvlači on, ili napravili korak unazad na svim nivoima obrazovanja.
"Ako uzmete zadnju reformu obrazovnog sistema, mi nismo ništa novo napravili na nivou osnovne škole. Štaviše, vratili smo proces na neko stanje prije 5-6 godina, kad smo imali informatiku i tehniku kao jedan predmet. Čak i na visokoškolskom nivou nismo razvili neke specifičnije programe informatičke", rekao je Krstajić.
Glavna prepreka tehnološkom razvoju, tvrde u Telekomu, jesu državne mjere i regulacija ionako prezasićenog tržišta telekomunikacija. Visoka cijena radiofrekvencijskog spektra, ali i službenog postavljanja kablova, neke su od mjera, kako kažu, specifičnih za region.
"Naš je utisak da ne postoji neko opšte pravilo u cijeloj zemlji kako se to naplaćuje, različite opštine naplaćuju različito", ističe Ljušev.
To utiče i na cijene usluga. No, da bi se digitalizacija sprovela, potrebno je voditi računa i o njenom ekonomskom aspektu. Kako bi se izbjeglo produbljivanje digitalnog jaza, neophodno je svim građanima omogućiti ravnopravan i povoljan pristup digitalnim servisima.
"Jasno je da, ako uporedite sajtove i servise istih kompanija koje posluju u Crnoj Gori i Evropskoj uniji, i uporedite standard stanovnika u Crnoj Gori i tamo, biće vam jasno da je to nesrazmjerno, da su cijene kod nas dosta veće", navodi Krstajić.
On zato naglašava da veličina tržišta i jaka konkurencija u Crnoj Gori od operatera iziskuju veća ulaganja i povećavaju njihove troškove. U Telekomu potvrđuju da su cijene trenutno najniže moguće, kako bi kompanija ostala u poslu.
"Mogu reći da su cijene u zadnje dvije, tri godine značajno smanjene, da je velika konkurencija dovela i do promjene cijena. Smatramo da su cijene sad konkurentne, uporedive sa regionom i smatramo da korisnici danas stvarno imaju izbor...", kazao je Dušan Banović iz Telekoma.
Digitalna agenda Evropske unije predviđa da do 2020. godine sva domaćinstva u zemljama članicama imaju pristup mreži brži od 30 mb/s. Prema rezultatima sajta Speedtest.net, prosječna brzina interneta u Crnoj Gori u junu je bila 3 i po mb/s.
( Matija Otašević )