Lokalitet u Bijedićima zaštićen, radova ne može biti
Uprava za zaštitu kulturnih dobara donijela rješenje o “prethodnoj zaštiti” već oštećenog nalazišta iz neolita kod Bijelog Polja. Slijede istraživanja, mještani od Vlade traže raskid ugovora sa koncesionarom
Uprava za zaštitu kulturnih dobara donijela je rješenje o zaštiti lokaliteta u Bijedićima, koje je uslijedilo nakon što se ispostavilo da je koncesionar, firma “Elas” iz Bijelog Polja, bagerima presjekao nalazište iz neolita, staro 6. 500 godina.
”Uprava za zaštitu kulturnih dobara, postupajući po službenoj dužnosti, izvršila je obilazak lokacije u okviru koje se nalaze ostaci arheološkog lokaliteta ‘Trnje’ u Bijedićima, opština Bijelo Polje, nakon čega je donijela Rješenje o prethodnoj zaštiti predmetnog arheološkog lokaliteta u cilju sprečavanja rizika od oštećenja, uništenja ili nestanka”, navodi se u odgovoru “Vijestima”, koje je dostavila Uprava.
Mještani Bijedića i okolnih selja su prošle sedmice blokirali put prema planiranom kamenolomu, a prekjuče su na pola sata blokirali magistralne pravce Bijelo Polje - Podgorica i BIjelo Polje - Beograd, u mjestu Konatari. Ogorčeni su što se kamenolom, osim što se nalazi na lokaciji nalazišta, pravi u blizini kuća i izvora Vodovoda za MZ Gubavač, u mjestu koje zavisi od razvoja poljoprivrede. Traže i hitnu sanaciju puta, koji je, kako tvrde, uništen i raskopan.
Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara navode da “u cilju očuvanja, održavanja i korišćenja dobra za vrijeme trajanja prethodne zaštite, nije dozvoljeno vršiti bilo kakve intervencije kojima bi bile umanjene zatečene vrijednosti predmetnog dobra”.
”U toku trajanja prethodne zaštite potrebno je sprovesti sondažna arheološka istraživanja na osnovu čijih rezultata će se utvrditi eventualno prisustvo kulturnih slojeva i potreba za sprovođenjem sistematskih istraživanja na određenim segmentima prostora koji je obuhvaćen prethodnom zaštitom”, navode u odgovoru Uprave.
Arheolog i savjetnik Polimskog muzeja Predrag Lutovac je kazao za “Vijesti” da je, pored Beransela u Beranama, to jedini lokalitet neolitske vinčanske kulturne grupe, koji je samo djelimično istražen. On je prethodno pozitivno mišljenje Uprave za izgradnju kamenoloma nazvao ishitrenim.
”Polimski muzej je otvorio nekoliko sondi, a cijeneći površinu na kojoj se prostire neolitsko naselje, u dosadašnjem periodu Polimski muzej je istražio svega pet odsto. Tačnije, istraženo je 30 metara kvadratnih na lokalitetu koji se prostire u dužini od oko 200 metara. Na tom istraženom dijelu nađeno je oko 200 predmeta. Izvođač radova ne može da priđe siparu, a da ne uništi sam arheološki lokalitet”, kazao je Lutovac.
Predstavnik građanske inicijative “Zaštitimo Bijediće” Krsto Tvrdišić je kazao da je u toku potpisivanje peticije kojom građani traže raskidanje koncesionog ugovora koje je sa ministrom Ervinom Ibrahimovićem potpisao vlasnik firme “Elas” Šućro Omerović.
Mještani traže preispitivanje svih odluka koje su nadležne institucije dale, na osnovu čega je ta firma dobila koncesiju.
Oni će peticiju uputiti Ministarstvu kapitalnih investicija, premijeru Dritanu Abazoviću i na adrese više drugih nadležnih institucija. U slučaju neispunjenja zahtjeva, naredni protest koji je ranije zakazan u nedjelju, biće organizovan krajem maja, kada će blokirati magistralni put Bijelo Polje - Prijepolje.
”Zahtijevamo da se raskine ugovor o koncesiji i ispitaju sve eventualne nezakonitosti koje su dovele do potpisivanja ugovora.
Tražimo da koncesionar popravi sve što je uništio i oštetio prilikom iskopa i prevoza kamena kamionima, počev od ograde na mostu preko Bistrice, most na Voljavackoj rijeci, asfalt koji je oštetio na više mjesta kao i makadamski put do Bijedića, koji je nakon započetih radova u katastrofalnom stanju”, kazao je Tvrdišić.
Protest mještana je podržalo više ekoloških organizacija, koje kako ističu, na ovaj način žele da skrenu pažnju državi i donosiocima odluka da ovakvi postupci nisu usamljeni i da u Crnoj Gori kamenolomi niču kao pečurke poslije kiše, a da pri tom, niko glave ne okreće.
Mještanin Voljavca i raniji član MZ Gubavač Admir Camić kazao za “Vijesti” da pored toga što je nevjerovatno da se kamenolom gradi u blizini kuća, izvora, arheološkog nalazišta isti gradi u blizini vodovoda - kaptaža i bazena kojim se snabdijeva MZ Gubavač.
”Zbog toga smo i mi, mještani Voljavca, koji pripada istoj MZ protiv izgradnje kamenoloma. Putna infrastruktura, dva mosta, asfaltni put koji smo čekali decenijama dovedeni su u pitanje radom tog kamenoloma”, kazao je Camić.
( Jadranka Ćetković )