Najnoviji pokloni Zapada možda neće biti dovoljni
Zapadno oružje daje Ukrajini najbolju nadu da se odbrani od Rusije, kao što je pokazao odgovor na preksinoćnji napad na Kijev
Čak i po standardima Volodimira Zelenskog, brza turneja ukrajinskog predsjednika po glavnim prijestonicama Evrope bila je uspješna. Iz posjete Berlinu izvukao je obećanje o isporuci dodatnog oružja u vrijednosti od 2,7 milijardi eura, Pariz je ponudio dodatnu obuku vojnika i lake tenkove, a London obuku pilota i dronove dugog dometa.
Tekuće snabdijevanje zapadnim oružjem je ono što Kijevu daje najbolju nadu da istjera ruske osvajače, što je činjenica koju je potvrdilo preksinoćnje bombardovanje Kijeva, ocjenjuje "Gardijan". Oboreno je svih 18 raketa koje su očigledno bile usmjerene na "patriot" sisteme protivvazdušne odbrane američke proizvodnje i čini se da su žrtve minimalne.
Ne zna se pouzdano kako je Ukrajina uzvratila, ali pošto ponestaju zalihe raketa za njene lokalne sisteme S-300 i "buk", vjerovatno je u pitanju zapadna oprema, bilo američko-norveški NASAMS, francusko-italijanski SAMP-T, njemački IRIS -T ili dva sistema "patriot" iz SAD i Njemačke koji su počeli da stižu u zemlju sredinom aprila, navodi britanski list.
Sofisticirani sistemi protivvazdušne odbrane koje su obezbijedili zapadni saveznici pomogli su da se Kijev poštedi razaranja kakvo je naneseno drugdje u zemlji dok ruske snage nastavljaju sa taktikom bombardovanja dugog dometa. Vojni stručnjaci kažu da je pojačana protivvazdušna odbrana odvratila ruske avione da uđu duboko u Ukrajinu i pomogla je u oblikovanju toka rata.
Međutim, "Gardijan" piše da ostaje pitanje da li Ukrajina dobija dovoljno oružja da bi imala šansu da odlučno pobijedi u ratu i da će djelimičan odgovor biti poznat kad ona pokrene kontraofanzivu. Zelenski je povodom tog očekivanog kontranapada rekao "zaista nam treba još vremena" kada se sastao sa britanskim premijerom Rišijem Sunakom u ponedjeljak.
Neki od najnovijih evropskih poklona su sada za upotrebu, a najistaknutije su zalihe britanskih projektila "storm shadow", kojih najvjerovatnije ima nekoliko desetina i u čijem dometu (vjerovatno preko 300 km) su mete bilo gdje na teritoriji Ukrajine koju je okupirala Rusija. Ali, većina najnovijih obećanja se odnosi na kasniji period ove godine, piše "Gardijan".
To znači da je u vojnom smislu dublje značenje turneje Zelenskog bilo da ono što je obećao Zapad možda još nije dovoljno - i da je neophodno obezbijediti tok budućeg snabdijevanja iz Evrope tokom 2023. godine, u slučaju da početna faza kontraudara podbaci, navodi se u analizi.
"Obećanje Njemačke o poklanjanju oružja u vrijednosti od 2,7 milijardi eura u suštini odgovara postojećoj posvećenosti Velike Britanije da obezbijedi 2,3 milijarde funti ove godine. To ponovo potvrđuje spoljnu politiku "zeitenvende" (prekretnice) koju je kancelar Olaf Šolc najavio ubrzo nakon početka invazije, a prisustvo Zelenskog u Berlinu pokazuje da su poslije mjeseci početne frustriranosti sporim tempom isporuke oružja, odnosi sada pozitivni", ocjenjuje list.
Zanimljivije je, dodaje se, bilo tiho naglašavanje potrebe da Ukrajina obezbijedi nove borbene avione od Velike Britanije i Francuske. Zelenski je prilikom prethodne posjete Velikoj Britaniji zatražio "krila slobode" u obraćanju britanskim poslanicima.
To je bilo praćeno zahtjevom za evropske mlaznjake "tajfun", koji se nikada nisu smatrali idealnim za potrebe Ukrajine.
Zelenski je ovoga puta u Britaniji skromnije govorio o izgradnji "koalicije mlaznjaka", u naporu da lagano ubijedi Bijelu kuću da da zeleno svjetlo za slanje F-16 proizvedenih u SAD.
Sunak je odmah objavio da je saglasan, obavezujući Ujedinjeno Kraljevstvo da pomogne u "obuci pilota i cjelokupnoj logistici" kako bi se sastavio kadar pilota spremnih da upravljaju F-16. Francuski predsjednik Emanuel Makron, koji se sastao sa Zelenskim između Šolca i Sunaka, rekao je da je i njegova zemlja uključena: "Otvorili smo vrata za obuku pilota, i to sa nekoliko drugih evropskih zemalja".
Šolc je, međutim, izbjegao to pitanje kada je ono postavljeno na konferenciji za novinare u Berlinu, a SAD, barem zasada, ne pokazuju znake promjene stava. Ali sljedeći godišnji samit NATO-a je najavljen za sredinu jula (a sastanak G7 se održava krajem nedjelje), što bi moglo pomoći da oni koji oklijevaju ozbiljno razmisle o tome, piše "Gardijan", navodeći da nije za očekivati da male ukrajinske vazdušne snage koje su opstale mogu da prežive dugi rat.
Evropska vojna podrška neće sama po sebi biti dovoljna da Kijev porazi ruske osvajače, s obzirom na to da su SAD najveći pojedinačni donator. Vašington je obećao 36,9 milijardi dolara oružja od početka totalne invazije u februaru 2022, uključujući dodatnih 1,2 milijarde dolara prije sedam dana, podsjeća "Gardijan".
"Međutim, vrijeme kada ponovna pojava Donalda Trampa podsjeća Kijev da puna američka podrška ne može biti garantovana nakon sljedećih predsjedničkih izbora, pružanje podrške ključnim evropskim saveznicima uoči ranog ljetnjeg kruga međunarodnih samita, ima dobar strateški smisao", zaključuje se u analizi.
( A. Šofranac )