Više lista, manje izgovora da se ne glasa
Na veliki broj prijavljenih za izbornu trku uticale su političke promjene na svim nivoima od 2020, smatra Pejović. U vlasti će biti Evropa sad, dok će se vidjeti kako će na građane djelovati koalicija GP URA i Demokrata, kazala je Bešić
Broj predatih lista na predstojećim parlamentarnim izborima doprinosi razvoju demokratije i slobodi građana pri odlučivanju, a sa druge strane društvo ima manje izgovora da nema za koga glasati, ocijenio je programski direktor NVO Uzor Marko Pejović.
On je za “Vijesti” rekao da će ovaj broj pokazati i formalno novu konstelaciju političkih snaga na nacionalnom nivou, ali će snažno uticati na partije pojedinačno.
”Zbog toga su očekivanja da nakon ovih izbora možemo očekivati stvarne reforme unutar partija i u trenutnoj vlasti i opoziciji”, kazao je.
Za ove parlamentarne izbore predato je 17 lista, a više ih je bilo samo na izborima 1996. godine.Te godine se prijavilo 20 lista, dok ih je 17 bilo i 2016.
Većina političkih aktera liste je predala u utorak, među njima koalicija Za budućnost Crne Gore (Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija, Radnička partija), Pokret Evropa sad (PES) sa manjim partijama, Pokret za promjene, SNP – Demos, Albanska alijansa, HGI...
Demokratski front (DF) je nakon 11 godina prestao da postoji, tako da na ovim izborima PzP nastupa sam, a Nova i DNP zajedno.
Na listama nema lidera većine partija (DPS, SDP, SD, Liberalna partija, Demos), ali ni većeg broja dugogodišnjih partijskih funkcionera.
Pejović kaže da se počev od 2020. godine, događaju političke promjene na svim nivoima i one su u najvećem dijelu uticale da za predstojeće vanredne parlamentarne izbore ima 17 predatih izbornih lista.
Sem toga što je veći broj lista prijavljen u odnosu na prethodne izbore, one su indikativne sa aspekta homogenizovanja biračkog tijela, tendencije stvaranja novih političkih grupacija, borbe za ostvarivanja cenzusa i opstanka na političkoj sceni.
Takođe i zbog rodne ravnopravnosti, odnosno uključivanja mladih političara, ali ne i političarki, kao i kozmetičkih partijskih reformi.
Prema riječima Pejovića, teško se oduprijeti utisku da će izborni ciklus obilježiti znatno veći broj partija i koalicija koji neće ostvariti dovoljan broj glasova za ulazak u parlament, kao i rasipanje glasova u korist one izborne liste koja bude ostvarila najveći broj glasova, ali i neočekivano otežan proces formiranja postizborne koalicije i političke trgovine.
Direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) Milena Bešić, komentarišući promjene unutar partija i koalicije, ocijenila je da je bilo očekivano da se napravi neko restrukturiranje koje treba da donese čvršću vlast.
”Očigledno je postalo da ovakav koncept ne daje rezultat – Vlada nije u punom mandatu, Skupština nije u punom mandatu..”, rekla je Bešić u Bojama jutra Televizije Vijesti.
Podsjetila je da je bilo najava i oko predsjedničkih izbora da će URA i Demokrate u koaliciju.
Prema njenim riječim, dešavanja u DF-u su donekle razumljiva nakon rezultata na predsjedničkim izborima.
”DF je već isprobao vršenje vlasti, tako i da taj rezultat bio signal da moraju učvrstiti biračko tijelo koje prati (Andrija) Mandića i (Milan) Kneževića, dok s druge strane, naziralo se i u parlamentu, PzP se vraća svojim početnim stavovima, prije formiranja DF-a. To nije iznenađenje, kad se ne dođe do određenog rezultata prirodno je da se traži bolje rješenje”, kazala je.
Jasno je, kako je kazala, da će u vlasti biti PES, dok će se vidjeti kako će na građane djelovati koalicija GP URA i Demokrata.
”Nije bilo tako davno kada smo čitali o njihovim nesuglasicama”, podsjetila je.
Smatra da je DPS u promjene krenuo prilično kasno, a i ostale političke partije.
”Ostaje da vidimo da li će ti ljudi da zadrže politički stil i isti odnos kao i prethodnici”, rekla je.
Na rezultate izbora će, kako je dodala, najveći uticaj imati rad na terenu.
Pejović navodi da se u prethodne tri godine otvorio prostor za nove procrnogorske i građanske partije koje imaju za cilj prikupljanje prvenstveno birača koji više nijesu naklonjeni partijama iz suverenističkog bloka, zbog čega na toj strani ima par novih izbornih lista.
”Sa druge strane, jačanje Pokreta Evropa sad, neuspjeh predsjedničkih kandidata partije parlamentarne većine od 2020. godine, te izvjesna raspodjela značajno manjeg ‘kolača’ u odnosu na onaj od 2020. godine uslovio je da se izvrše određena pregrupisavanja kako bi za svoje partije ostvarili što je moguće veći broj mandata, a ne da iste dijele sa partijama koje ne mogu da ostvare značajniji rezultat i da doprinesu boljem ishodu po određene koalicije”, kazao je.
Za njega je iznenađenje da je PES napravio koaliciju sa Ujedinjenom Crnom Gorom, Strankom pravde i pomirenja i CIVIS-om, pritom im dodjelivši prilično visoke pozicije na izbornoj listi, ali i kraj DF-a koja je bila znatno više prepoznata kao partija, a ne koalicija.
”Izborne liste manjinskih partija su očekivane. Preostale formirane predizborne koalicije koje su proistekle iz parlamentarne većine od 2020. godine se mogu posmatrati kao ‘slamka spasa’ u pokušajima zadržavanja relevantnosti na političkoj sceni, ali i zadržavanja parlamentarnog statusa partija”, ocijenio je.
Mugoša: Fokus na ranjive kategorije
Kandidat za poslanika koalicije oko DPS-a i funkcioner SD-a Boris Mugoša najavio je da će njihov izborni program biti predstavljen za nekoliko dana i da će ponuditi odgovore “na izazove s kojima se crnogorski građanin suočava svakog dana”.
On je na konferenciji za medije kazao da njihova koalicija neće da obećava nešto što nije realno, već da će stajati iza onoga što kaže i da će se truditi da to i ostvari. Dodao je da je većina programa posvećena pitanju socio-ekonomskog položaja građana.
”Vidjeli ste da je Crna Gora najskuplja država u regionu. Za većinu građana život je težak. Socijalno ranjive kategorije su zaboravljene i ostale su bez iakakve podrške. Mi ćemo se na to fokusirati”, poručio je Mugoša.
Nečije povlačenje ne treba da bude razlog za podršku
Povlačenje Đukanovića sa mjesta lidera partije, kao i dugogodišnjih funkcionera DPS-a, ali i funkcionera ostalih partija ne znači da su se povukli iz partije ili politike, smatra Marko Pejović.
”Naprotiv, svjedoci smo da dugi niz godina imamo različite političke subjekte gdje više djeluju ljudi koji nijesu vidljivi javnosti, nego oni koji se pojavljuju ispred tih političkih subjekata. Dakle, povlačenje bilo kog političara sa određene pozicije ili njihovo nepojavljivanje na izbornoj listi apsolutno ne treba da bude razlog da se građani opredjeljuju za tu partiju, već da na osnovu programa i konkretnih predloga i mjera za poboljšanje životnog standarda daju svoj glas. U tome im može pomoći ovoliki broj raznovrsnih izbornih lista”, poručio je.
( Biljana Matijašević )