Poplavljeni Bjelopavlići: Mještani pozivaju na čišćenje korita rijeke, EPCG ne prihvata odgovornost
Oni koji su ostali, tek što su posijali usjeve, razmišljaju kako će sve iznova, zbog čega krive Elektroprivredu Crne Gore (EPCG), odnosno hidroelektranu Perućica i državu, sa kojima se i sude.
Bjelopavlićka ravnica nekad je važila za žitnicu Crne Gore. Poslednjih godina, međutim, ovaj kraj bori se sa sve češćim poplavama, zbog čega mnogi poljoprivrednici dižu ruke i napuštaju svoja imanja.
Oni koji su ostali, tek što su posijali usjeve, razmišljaju kako će sve iznova, zbog čega krive Elektroprivredu Crne Gore (EPCG), odnosno hidroelektranu Perućica i državu, sa kojima se i sude.
Poručuju da se pod hitno mora uraditi čišćenje korita rijeke Zete, dok iz EPCG kažu da to nije njihova obaveza.
Voda je poplavila 11 hektara pod kukuruzom koje je tek zasadio Radovan Jovanović u selu Kujava.
"Sad čekam da se povuče voda, pa da ponovo orem, pripremam zemljište, kupujem sjeme, vještačko đubrivo", kazao je Jovanović.
Zbog velike vode, na ispašu ne može stoka Nenada Mijajlovića, koji drži farmu od 100 ovaca I 50 svinja. On i njegove komšije iz Zagorka i Tunjeva kažu da je Zeta "podivljala", zbog čega godinama prstom upiru u EPCG, odnosno susjednu hidroelektranu Perućica.
"Oni su proizvodnju sa 17 m/s povećali na 80. Ne mogu da shvatim savjest ljudi u EPCG da proizvode dnevno 2 miliona eura, je li i bog dao da je država bogata, ali da ovoj sirotinji ne nadoknade ovu štetu", rekao je Mijajlović.
Zbog štete su se sudili sa EPCG,ali je ta žalba odbijena, pa su tužili i državu. Osim što traže nadoknadu, zahtijevaju i da se preduzme nešto kako bi poplave prestale ili se bar ublažile.
"Korito Zete je u katastrofalnom stanju i ne može više da primi toliko vode. To je erozija ogromna, svake godine hektare i hektare zemlje ponese voda. Korito je ponegdje široko po kilometar, to nije normalno", dodao je Jovanović.
"Da li će ikad uraditi čišćenje korita Zete, produbljivanje, širenje... Da bi voda lakše oticala", upitao je on.
Radulović, koji se bavi ugostiteljstvom, kaže da se s godinama stanje pogoršava i da mu sada voda često ulazi u objekte. Stariji mještani poručuju da je došlo vrijeme ili da se nešto učini ili da ljudi napuštaju svoja imanja.
"Više ne znamo ni gdje nam je đedovina ni prađedovina. Po našoj procjeni, ugroženo je stotinjak ljudi od Glave Zete do Slapa", tvrdi Nikola Perković iz sela Zagorak.
SYNC: Ratko Vulanović, selo Zagorak
"Sve su vode okrenute ovamo, u Nikšiću je mnogo uloženo da bi se kaptirao Vrtac", smatra mještanin sela Zagorak Ratko Vulanović.
Iz EPCG, međutim, ne prihvataju odgovornost i tvrde da su kao korisnik voda uradili sve što je do njih da do ovoga ne dolazi.
"Moramo da podsjetimo da su se izgradnjom sistema brana i akumulacija u Nikšićkom polju, koje zadržavaju oko 230 miliona kubika vode, ublažile velike vode na izvorištima Glava Zete, Oboštica, Drenoštica i svim drugim nizvodnim izvorištima, u odnosu na prirodni režim. Zakon o vodama je definisao nadležnosti subjekata koji upravljaju vodama i koji koriste vode, a EPCG je jedan od korisnika i ispunjava svoje obaveze kroz plaćanje naknada za korišćenje voda, dok nije nadležna da sprovodi bilo kakve mjere na terenu", rečeno je iz EPCG.
Mještani na kraju zaključuju da su razočarani, jer su vjerovali da će im promjena vlasti osigurati ostanak na svojoj zemlji koja bi opet mogla da bude žitnica Crne Gore.
"Evo sad nema DPS-a, šta je sad problem, šta sad da radimo", zaključio je Mijajlović.
( TV Vijesti )