INTERVJU Milatović: Da bismo mijenjali državu, moramo početi od nas samih
Razmotriću pitanje potpisivanja usvojenih zakona, očekujem da Ustavni sud razmotri Zakon o predsjedniku i brzo donese odluku, kazao je Milatović za "Vijesti", u prvom intervjuu sa pozicije predsjednika Crne Gore
Novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović apelovao je na sudije Ustavnog suda da uzmu u obzir da pitanje izmjena Zakona o predsjedniku utiče na najvažnije političke procese u državi, poput formiranja vlade i da stoga ne smije biti nedoumica, posebno u svjetlu predstojećeg izbornog procesa.
On je u intervjuu “Vijestima” rekao da će po preuzimanju dužnosti krenuti u intenzivnu spoljno-političku kampanju, u okviru koje ima namjeru da dodatno pozicionira Crnu Goru kao pouzdanog partnera, dobrog susjeda i buduću članice EU.
Najavio je da će sa pravnim timom razmotriti pitanje zakona koje je usvojio parlament, nakon što je donijet ukaz o raspuštanju Skupštine, zbog čega je njegov prethodnik Milo Đukanović odbio da ih potpiše.
Vaši prethodnici nijesu pokazali da su predsjednici svih građana jer su isključivo promovisali interese DPS-a. Šta ćete Vi promijeniti kako biste potvrdili da ste predsjednik svih građana?
Istorijski izborni rezultat na predsjedničkim izborima, a koji je nezabilježen od uvođenja višestranačja u Crnoj Gori, nedvosmisleno pokazuje volju građana, svih vjera i nacija, da podrže viziju razvoja Crne Gore koju sam promovisao tokom kampanje. Takav ishod za mene predstavlja dodatnu obavezu da budem istinski predsjednik svih građana i da svojim primjerom utičem na jačanje nacionalnog jedinstva i smanjivanje podjela koje decenijama opterećuju našu zemlju.
Da bismo istinski mijenjali državu, moramo početi od nas samih. Moramo promijeniti odnos jednih prema drugima, uz suštinsko uvažavanje svih naših razlika, moramo promijeniti odnos prema državi i poštovanju zakona, a na koncu, političke elite moraju promijeniti odnos prema konceptu odgovornosti stavljajući interes građana u fokus svog djelovanja. Vjerujem da sam mnogo puta do sada pokazao da sam spreman da budem korektiv lošim političkim praksama, čak i u situacijama kada su one bile plod djelovanja Pokreta Evropa sad, čiji sam jedan od lidera.
Koji će biti vaši prvi koraci kada preuzmete dužnost?
Po preuzimanju dužnosti očekuje me izbor tima sa kojim ću raditi u narednih pet godina, nakon čega ću krenuti u intenzivnu spoljno-političku kampanju, u okviru koje imam namjeru da dodatno pozicioniram Crnu Goru kao pouzdanog partnera, dobrog susjeda i buduću članice EU. Pored redovnih poslova, termin parlamentarnih izbora uslovljava da moje glavno angažovanje na unutrašnjem planu, u narednih par mjeseci, bude vezano za formiranje buduće vlade, od koje se očekuje snažan reformski zamajac i ubrzanje evropskog puta.
U tom smislu, shodno ustavnim ovlašćenjima i legitimitetu koje su mi dali građani na izborima, spreman sam da u tom procesu dam kvalitetan i konstruktivan doprinos.
Da li ste okupili savjetnički tim, koliko se ljudi javilo na Vaš javni poziv i ko su te osobe (profesije, ozbiljnost prijava, relevantnost biografija)?
Kao što znate, ovo je prvi put da jedan predsjednik države javno poziva građane da se prijave za pozicije za koje zakon ne predviđa konkurs. Bez obzira što nisam imao propisanu dužnost da saradnike biram na osnovu javnog poziva, želio sam da dam šansu svima koji imaju adekvatno obrazovanje, kompetencije i radne rezultate da se kandiduju za obavljanje izuzetno važnih funkcija. Primio sam nevjerovatnih 1.200 biografija najrazličitijih profesionalnih profila i zaista sam zahvalan građanima na odzivu i povjerenju koje su mi ukazali. Moji bliski saradnici, a i ja lično, do sada smo pogledali većinu dostavljenih biografija, a nadam se da ćemo narednih dana uspjeti da završimo taj posao i pozovemo neke od kandidata na razgovor.
Među prijavljenima su profesionalci različitih profila, uspješni ekonomisti, politikolozi, civilni aktivisti, pravnici, ali i stručnjaci iz oblasti arhitekture, energetike, prirodnih nauka. Jedan broj prijava podnijeli su građani koji u prethodnom periodu nijesu imali fer šansu za profesionalnim usavršavanjem i pronalaskom adekvatnog zaposlenja. Nadam se da će ta praksa ostati iza nas u narednom periodu. Raduje me, takođe što je među prijavljenima i veliki broj mladih ljudi. Veliki broj prijavljenih su crnogorski građani koji žive u inostranstvu, a koji žele dati doprinos razvoju Crne Gore. Vjerujem da će i izbor mog savjetničkog tima biti jasna poruka da želimo da mijenjamo dosadašnje društvene obrasce i da znanje i stručnost treba da ponovo zauzmu mjesto koje im pripada.
Rekli ste da očekujete da će Ustavni sud otkloniti nedoumice u vezi sa izmjenama Zakona o predsjedniku, ali se to nije desilo. Da li će Vam to i koliko otežati posao, posebno u dijelu predlaganja mandatara? Može li se ponoviti situacija s kraja prošle godine da Skupština predloži mandatara?
Kako je Ustavni sud nedavno pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o predsjedniku nadam se da će ta institucija, koja jedina može da odlučuje o ovim pitanjima, efikasno i brzo donijeti odluku. Poštujući u potpunosti načelo podjele vlasti, apelujem na sudije da uzmu u obzir da ovo pitanje utiče na najvažnije političke procese u državi, poput formiranja vlade i da stoga ne smije biti nedoumica, posebno u svjetlu predstojećeg izbornog procesa. Kao predsjednik sam u obavezi da poštujem Ustav i zakone koji su na snazi, a hipotetičke situacije do kojih bi moglo doći ne bih komentarisao.
Da li ćete potpisati zakone koje je usvojila Skupština, a Vaš prethodnik ih nije potpisao? Kako ćete to učiniti ako su istekli ustavni rokovi za to?
Smatrao bih vrlo neodgovornim da iz sadašnje pozicije dam odgovor na ovo pitanje. Nakon što preuzmem dužnost i sagledam cjelokupno stanje, sa svojim pravnim timom razmotriću ovo pitanje i zauzeti stav koji će, uz obrazloženje, biti prezentovan javnosti.
Vjerujem da sam mnogo puta do sada pokazao da sam spreman da budem korektiv lošim političkim praksama, čak i u situacijama kada su one bile plod djelovanja Pokreta Evropa sad, čiji sam jedan od lidera
Šta možete da uraditi kako biste uvjerili Vladu i Skupštinu novog saziva, da se što prije krene u proceduru imenovanja ambasadora s obzirom na to da Crna Gora još nema ambasadore na važnim mjestima (Vašington, Berlin, Beč...)?
Vjerujem da nakon konstituisanja novog parlamenta, a zatim i Vlade, neće biti potrebe da bilo koga “uvjeravam” da je potrebno što prije riješiti pitanje imenovanja ambasadora koji su u ovom momentu na nivou otpravnika poslova na brojnim važnim međunarodnim adresama. Mislim da nema potrebe da naglašavam koliko je ovo pitanje važno i koliko podizanje nivoa diplomatskog ranga znači za funkcionisanje sistema u cjelini i olakšava komunikaciju sa partnerskim državama. Vjerujem da će novi parlament i Vlada pokazati ozbiljnost i odgovornost u rješavanju ovog pitanja, u čemu će imati moju punu podršku.
Pošto Vladimir Božović dvije i po godine nakon što je proglašen za nepoželjnu osobu, iz Beograda obavlja funkciju ambasadora Srbije u Crnoj Gori, očekujete li da Srbija imenuje novog diplomatu u Podgorici?
Imajući u vidu da su dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja, uz Evropsku uniju i NATO, jedan od tri ključna stuba spoljne politike Crne Gore - posebnu pažnju poklanjamo saradnji sa svim susjedima u regionu. Na toj liniji, dobri, kvalitetni i sadržajni odnosi sa Srbijom su dragocjeni i očekujem da oni nakon različitih faza, koje su nadam se iza nas, novim projektima i sadržajem dobiju novi zamah.
U tom smislu, očekujem da imenovanjem novih ambasadora u Podgorici i Beogradu stepen diplomatskog predstavljanja vratimo na odgovarajući nivo, kako bi u drugačijim političkim okolnostima diplomatski predstavnici mogli da budu neupitna tačka povezivanja, spajanja i saglasja, odnosno kvalitetna spona dvije države, promovišući ono što su zajednički interesi za dobrobit građana i Crne Gore i Srbije.
Istorijski izborni rezultat na predsjedničkim izborima, a koji je nezabilježen od uvođenja višestranačja u Crnoj Gori, nedvosmisleno pokazuje volju građana, svih vjera i nacija, da podrže viziju razvoja Crne Gore koju sam promovisao tokom kampanje
U junu ćete učestvovati na drugom Samitu Evropske političke zajednice u Moldaviji. Kako gledate na projekat Evropske političke zajednice i da to može biti jedan od kanala da Crna Gora ubrza svoj put ka EU?
Glavni spoljnopolitički cilj, na žalost još uvijek nedosanjani san mnogih generacija - uključujući i moju - je članstvo u Evropskoj uniji. Oko ovoga u Crnoj Gori imamo skoro plebiscitarnu podršku crnogorskih građana i ovo je jedan od glavnih kohezivnih elemenata našeg društva. S tim u vezi, sve što može ubrzati evropsku integraciju naše zemlje, mi smo voljni da podržimo. To nikako ne znači da pristajemo na alternative ili surogate evropskoj integraciji, već da smo kao neko ko pripada političkom zapadu, voljni da učestvujemo na platformama koje mogu ubrzati evropski put Crne Gore i regiona.
Evropska politička zajednica je svakako dobila na posebnom značaju sa ruskim napadom na Ukrajinu. U vremenima koja u bezbjednosnom, ali i ekonomskom i političkom smislu, donose puno neizvjesnosti na evropskom kontinentu, potrebno je da evropska porodica naroda često razgovara i drži se zajedno, zarad stabilnosti i bezbjednosti naših građana. U svjetlu toga imam i zadovoljstvo da učestvujem na Samitu u Kišinjevu, koji će nakon inicijalnog sastanka u Pragu prošle godine, sigurno donijeti nove vrijednosti, a što se tiče Crne Gore - reafirmisati iznova da naša zemlja dijeli sve one vrijednosti koje je, između ostalog, i preporučuju da bude prva sljedeća članica EU.
Državni interes staviću ispred partijskog
Ostajete li pri stavu da nećete podnijeti ostavku na partijske funkcije s obzirom na to da ste izabrani za predsjednika države?
Pokret “Evropa sad!” predstavlja dominantnu političku snagu u Crnoj Gori koja će u narednom periodu biti stožer državne politike. Biću neskroman i konstatovaću da je politički uspjeh koji sam postigao na lokalnim izborima u Podgorici i predsjedničkim izborima – u značajnoj mjeri doprinio političkoj snazi koju Pokret ima u ovom momentu. U isto vrijeme, radi se o mladoj političkoj organizaciji čije je organizaciono ustrojavanje još uvijek u toku. Sa navedenih razloga, jako je važno da u susret preuzimanju dominantne uloge u izvršnoj vlasti, Pokret zadrži svoju unutrašnju stabilnost i ostane vjeran izvornim principima oko kojih smo se okupili. Osjećam dužnost da tome doprinesem u mjeri u kojoj se to neće odražavati na vršenje predsjedničke funkcije, koju smatram neprikosnovenim prioritetom svog budućeg djelovanja.
To znači da neću ponavljati ranije prakse zloupotrebe funkcije predsjednika i budite sigurni da ću u svakoj situaciji državni interes staviti ispred partijskog.
( Biljana Matijašević )