Tri godine od ubistva u SAD: Aktivisti nastavljaju borbu u ime Džordža Flojda

Smrt Džordža Flojda prije tačno tri godine pretvorila se u poziv na borbu protiv rasno motivisanog policijskog nasilja. Ali, čak i ako su počinioci u zatvoru, do najavljivane velika reforme policije u SAD nije došlo.

Tih devet minuta i 29 sekundi prije tri godine šokiralo je svijet. Video koji je telefonom snimio prolaznik u Mineapolisu postao je dokument užasa. Na njemu se vidi bijeli policajac Dereka Šovin kako sve to vrijeme koljenom pritiska vrat Džordža Flojda dok ga ovaj moli da mu dozvoli da diše i doziva svoju majku u pomoć. Šovinove kolege, Aleksander Kueng, Tu Tao i Tomas Lejn sve to su posmatrali, a da nisu reagovali.

Prema obdukciji, Flojd je tada izgubio svijest – i umro. Uslijedile su demonstracije protiv rasizma i policijskog nasilja, i to ne samo u Sjedinjenim Državama. U danima i nedjeljama nakon 25. maja 2020. u mnogim američkim gradovima vladalo je vanredno stanje. Bijes zbog decenija maltretiranja od strane policajaca bijele boje kože, frustracija zbog često osuđivanog strukturalnog rasizma onih u uniformama, pretvorili su se u nasilne nerede sa paljenjem barikada i pustošenjem gradskih centara.

Šovin i njegove kolege su osuđeni

Džo Bajden, koji je godinu dana kasnije naslijedio tadašnjeg predsjednika Donalda Trampa, obećao je pravdu, temeljnu reformu policije, pa čak i „kraj rasizma“, ako on useli u Bijelu kuću.

Dvije godine kasnije neke stvari se jesu dogodile. U dva odvojena suđenja, za ubistvo i za kršenje Flojdovih ustavnih prava, Šovin je osuđen na više od 40 godina zatvora. Tu kaznu već služi. Njegove kolege takođe su proglašene krivim za kršenje Flojdovih ustavnih građanskih prava i služe nekoliko godina zatvora. Dalji postupci su još u toku.

To je barem djelić pravde. Pritom se mnogi slažu da presuda vjerovatno ne bi bila tako jasna da nije postojao video-snimak kao dokaz. Jer, sve do danas policajci bijele boje kože često uspijevaju da se izvuku za svoja nehumana djela, jer se njima vjeruje, a ne žrtvama crne boje kože ili njihovoj rodbini.

Birokratske borbe za vlast

Novinar Robert Semjuels prije nekoliko dana dobio je Pulicerovu nagradu za knjigu "Njegovo ime je Džordž Flojd“. U intervjuu za DW on podsjeća da je Bajden, pa i nakon što je postao predsjednik, u više navrata obećavao da će sprovesti velike reforme u policiji. Ali, Semjuels kaže da se nije dogodilo ništa.

"Stvari u Vašingtonu nikad nisu tako jednostavne“, kaže Semjuels. „Iako u ovoj zemlji postoji velika solidarnost i želja da se strukturni rasizam okonča i da se spriječi da se ovako nešto ikada više dogodi, reforma se ipak zaglavila u birokratskim borbama za moć.“

To, kako kaže, nisu promijenili ni svi oni bezbrojni ljudi koji su izlazili na ulice.

"Vjerovali su da se, nakon tako užasnog ubistva, mogla pojaviti prilika da se svijet promijeni“, kaže Semjuels. Sada su, prema njegovim riječima, suočeni s tužnom stvarnošću u Americi: „Čim se pojavi sistemski rasizam, ljudi se osjećaju optuženim, razotkrivenim i zapravo ne žele o tome da razgovaraju.“

Boja nečije kože još uvijek određuje da li će on morati da računa s tim da će ga policija uhapsiti, ako ne i ubiti, kaže Robert Semjuels. I još više: „Vidimo da se istorija ponavlja.“ Rasprave o glasačkim pravima za koje se smatralo da su prevladane ponovo će se pojaviti: „Postoje zakoni i nacrti zakona koji crncima u ovoj zemlji otežavaju glasanje. Stvarno nije jasno kako će se stvari odvijati od sada.“

Postoje promjene

Da li je borba oko Džordža Flojda za pravdu na kraju bila uzaludna? Jedna od onih za koju je borba protiv strukturalnog rasizma i diskriminacije visoko na dnevnom redu, jeste Zajnab Mohamed. Početkom 2023. ta 25-godišnjkinja je ušla u Senat države Minesote – kao prva poslanica somalskih korijena. Kao senatorka, ona pokriva područje gradova Mineapolis i Sent Pol.

Ona smatra da se od smrti Džordža Flojda mnogo toga promijenilo nabolje: „Amerikanci crne boje kože u našoj državi, ali i u ostatku zemlje, postali su mnogo oprezniji“, kaže senatorka Demokrata iz Minesote. „Takođe smo uspjeli da promijenimo neke zakone na bolje, na primjer uspjeli smo da spriječimo neonacističke grupe da se infiltriraju u naše policijske vlasti“, kaže ona.

Takođe, kaže, presudu u slučaju Džordža Floda smatra primjerenom: „Dobro je što je Derek Šovin osuđen i što je iza rešetaka“, kaže senatorka. Pa ipak, kako dodaje, prava pravda je za nju daleko od ostvarenja. A nje će biti samo „kada sprovedemo sistematske promjene u svim resorima i u politici u cjelini. Tek kada budemo mogli da razumijemo zašto ti ljudi čine zločine i ako možemo da ih pozovemo na odgovornost – to je prava promjena koja nam je potrebna.“

( Deutsche Welle )