Krizu smo pretvorili u razvojnu šansu

Crna Gora je krizu izazvanu pandemijom koronavirusa i ratom u Ukrajini shvatila kao šansu a u protekle skoro tri godine u napoj državi vođena je ekonomska politika koja je rezultirala boljitkom u životu građana i stvaranjem osnove za još bolji ekonomski razvoj u srednjeročnom periodu.

Poručili su to čelni ljudi Crne Gore, predsjednik Jakov Milatović i premijer Dritan Abazović na otvaranju dvodnevnog Godišnjeg sastanka belgijsko-holandske Konstituence Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.

Na skupu koji se održava u hotelu "The Chedi Luštica Bay“ u istoimenom rizortu kod Tivta, učestvuje više od 100 delegata iz 16 zemalja članica i međunarodnih organizacija, među kojima su najviši zvaničnici MMF-a i Svjetske banke, ministri finansija i guverneri centralnih banaka država članica Konstituence.

Domačini sastanka su Ministarstvo finansija i Centralna banka Crne Gore uz podršku Kancelarije izvršnog direktora u MMF-u.

Godišnji sastanak je prilika za razgovore o finansijskim i ekonomskim pitanjima članica Konstituence u svijetlu politika i programa MMF-a i Svjetske banke.

Tokom dva radna dana diskutovaće se o ponovnom uspostavljanju stabilnih i održivih razvojnih aktivnosti, posebno nakon nekoliko uzastopnih šokova izazvanih kovid pandemijom, energetskom krizom i ratom u Ukrajini.

Takođe, imajući u vidu migratorne trendove i priliv izbjeglica širom svijeta, učesnici će se fokusirati na ekonomsku dimenziju ovih dešavanja, posebno u kontekstu potreba odredišnih zemalja. Obračajući se gostima iz inostranstva, najviši crnogorski državni zvaničnici ukazali su da u našoj zemlji trenutno boravi oko 30.000 državljana Ukrajine i da je Crna Gora sa udjelom tih ljudi od 5% u ukupnom broju stanovnika, prva po broju prihavćenih ukrajinskih izbjeglica u Evropi.

Učesnike konferencije upoznali su sa makroekonomskim kretanjima u crnogorskoj ekonomiji i stanju javnih finansija, ističući da od promjene vlasti 30. avgusta 2020. godine Crna Gora bilježi stabilan rast ekonomije i poboljšanje životnob standarda stanovništva.

"Građani su pokazali da žele sistem vrijednosti gdje se znanjem i radom stvara nova i uspješna Crna Gora. U protekle skoro tri godine urađen je dobar posao i stabilizovane su ekonomske prilike, te je stvoren dobar temelj za još bolji ekonomsk razvoj u narednom srednjeročnom periodu“ kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

On je to ilustrovao podacima o rastu bruto društvenog proizvoda koji je nakon katastrofalnog pada od čak 15 posto u 2020. zabilježio rast od 13% u 2021. i 6,4% u 2022. godini što kako je kazao "jasno pokazuje da na kraju prošle godine bili iznad onoga što smo imali u do tada rekordnoj 2019. i da je ekonomska aktivnost u našoj državi potpuno oporavljena u odnosu na koronakrizu.“

Milatović je kazao da je državni dug Crne Gore 2019. bio 79% BDP-a a da je lani pao na 71% BDP-a, te da je deficit budžeta sa čak 11% koliko je iznosio 2020. dobrim fiskalnim mjerama već naredne godine sveden na manje od 2% što je ispod mastrihtških kriterijuma EU.

"Ipak, deficit budžeta je 2022. bio 4,6% i to se mora vratiti na odgovarajući nivo, odnosno ispod 3% koliko su masthrištki kriterijumi“, ipak je Milatović udario malu "packu“ učinku još aktuelne Abazovićeve manjinske Vlade koja je lani vodila državu.

Predsjednik je istakao da su depoziti u crnogorskim bankama trenutno na rekorndom nivou i da iznose 5,2 milijarde eura što je za skoro dvije milijarde više nego 2020., da država bilježi veliki rast u turizmu kao najznačajnijoj grani svoje privrede, da je stopa nezaposlenosti od 14,7 odsto najmanja od obnove nezavisnosti, te da su kroz program "Evropa sad“ povećane minimalna zarada na 450, a proječna plata na oko 750 eura, te minimalna penzija na 250 eura, pa je kako je kazao, "smanjena nejednakost u društvu i građani osjetili direktne benefite od rasta ekonomije i kroz uvećana socijalna davanja“.

"Osnovan je Fond za inovacije, povećano budžetsko izdvajanje za tu oblast i za sektor poljoprivrede i pokrenute su strukturne reforme. Po prvi put je u Crnoj Gori urađena Platforma ekonomskog oporavka po ugledu na zemlje članice EU. Čini mi se da smo zatečenu krizu, pretvorili u šansu za ubrzani oporavak ka održivoj i otpornijoj ekonomiji.“- zaključio je predsjednik Milatović.

Poželjevši dobrodošlicu u Crnu Goru učesnicima konferencije, premijer Dritan Abazović je predstavnike svih 16 država – učesnica, pozvao da kandiduju i ideje i projekte za ulaganja u našu ekonomiju ističući da je Crna Gora otvorena za sve dobre inicijative. Pohvalio se rastom ekonomije naglašavajući da prihodi od turizma u prvom kvartalu godine iznose 119 miliona eura što jer "više nego duplo više nego u istom periodu rekordne 2019.“ i izrazio očekivanje da će ova turistička godina "biti finansijski najuspešnija od kada se u Crnoj Gori vrši ta vrsta metrike“.

Abazović je naglasio da Vlada želi diverzifikaciju ekonomije i da uz sada dominantni turizam, želi da razvija prvenstveno energetiku, saobraćaj i poljoprivredu.

"Pokrenuli smo brojne značajne velike energetske projekte, ali iz obnovljivih izvora i projekte proizvodnje zelene energije. Moramo brže donositi odluke od strateškog značaja i više raditi na infrastrukturi. Moramo unaprijediti aerodrome, nastaviti da gradimo autoput i luku Bar da povežemo sa granicom Srbije i da započnemo Jadransko-jonski autoput u zaleđu obale", kazao je Abazović.

On je dodao da trajektna linija između Crne Gore i Italije mora biti cjelogodišnja i ako treba i subvencionirana od države u vrijeme kada je neisplativa operateru.

"Cilj je da dovedemo što više ljudi u Crnu Goru jer je upravo to najznačajnije i za dalji razvoj naše ekonomije, rekao je Abazović pohvalivši se rekordnim rezultatima bankarskog sektora, te kako je kazao, najvećim prosječnim platama u regionu, zaključivši izlaganje konstatacijom da "pred Crnom Gorom stoje jako dobri dani“.

Ministar finansija Aleksdandar Damjanović kazao je da je političkim promjenama u Crnoj Gori u protekle skoro tri godine došlo do "političke demonopolizacije a što vodi do demonopolizacije i u ekonomiji i svim ostalim oblastima“.

Poručio je da su dvije vlade koje su se izmijenjale u tom peroidu "vodile veoma dobru ekonomsku i generalnu politike“, te da "očekuje da tako bude i nakon izbora 11.juna“.

Damjanović je kazao da trenutno 10 odsto ukupne populacije Crne Gore čine stranci i da nakon dugogodišnje tendencije odlazaka i "odliva mozgova“ iz Crne Gore u druge zemlje, "sada imamo suprotan trend dolaska u Crnu Goru mladih i perspektivnih ljudi koji svojim prisustvom ovdje pokazuju da vjeruju ovoj državi i da u njoj mogu naći ekonomsku perspektivu i svojim znanjima i vještinama doprinijeti njenom daljem razvoju.“

Guverner Centralne banke Crne Gore Radoje Žugić predstavio je presjek stanja u bankarskom sektoru poručivši da je on "najpozitivniji i najperspektivniji segment crnogorske ekonomije“.

"Direktne strane investicije u proteklih deset godina imaju prosječan godišnji udio od 17 odsto u ukupnom BDP-u i po tome je Crna Gora jedan od lidera u Evropi u ovom sektoru. Jedan od najsjajnijih djelova crnogorske ekonomije i njenih najbitnijih pokretača je upravo bankarski sektor jer se kreditna aktivnost u zemlji gotovo u potpunosti odvija kod domaćih izvora, kazao je Žugić dodajući da su bankarski depoziti lani porasli 24 odsto u odnosu na 2021, a kreditna aktivnost banaka za 20%.

Pozitivni trendoviu nastavljeni su, dodaje on, u ovoj godini i trenutno finansijski potencijal domaćih banaka je 10 odsto veći od BDP-a, a depoziti su dostigli iznos od 90 odsto BDP-a.

"Naše banke su stabilne i sigurne a o povjerenju u njih govori i podatak da četvrtina svih depozita u crnogorskim bankama pripada strancima", zaključio je Žugić.

( Siniša Luković )