IT uvrstiti kao stratešku granu ekonomije

Unapređenje administrativnih procedura, uz maksimalnu primjenu digitalnih rješenja koja bi ubrzala mnoge procese i povoljan poreski okvir su ono što bi trebao da bude fokus Vlade, ako želi da kreira nove ekonomske vrijednosti i time poboljša poslovni ambijent za domaće ali i strane kompanije u Crnoj Gori.

Ovo je u intervju za “Vijesti” kazao osnivač i projekt menadžer kompanije “Five grupa” Ivan Šoć, koji je nedavno dobio i priznanje od Asocijacije menadžera (AMM).

”Mislim da sljedeći koraci treba da budu usmjereni na to da se informacione tehnologije (IT) uvrsti kao strateška grana ekonomije i da fokus bude na kreiranju takvog poslovnog ambijenta koji bi prvenstveno domaćim kompanijama omogućio sve privilegije i lagodnosti poslovanja, ali i privukao inostrane kompanije iz ovih oblasti. Tako bi se vremenom izgradio jedan jak ekosistem”, naveo je Šoć, dobitnik nagrade za jednog od menadžera godine.

Možete li nam ukratko predstaviti koja je osnovna djelatnost kojom se bavi Five grupa?

Five grupa je mladi crnogorski brend, koji kroz svoje djelovanje i poslovanje nastoji da uveže različite segmente. Glavni fokus uzima nauka i inovativni sektor, uvezan sa IT industrijom. Tu su i oblasti gejminga, virtuelne i proširene realnosti i vještačke inteligencije.

Na koji način su sve te oblasti uvezane?

IT je uveliko danas utkan u sve grane jednog društva, tako da njega možemo smatrati poveznicom između ovih grana, a sve ponaosob čine neku osnovu modernog društva koja prvenstveno treba da ima za cilj poboljšanje ekonomskih i životnih parametara. Ako uzmemo u obzir primjenjivost vještačke inteligencije u medicini, već pričamo o ogromnom uticaju ove tehnologije po društvo, a ona je samo jedan segment. Ovo je recimo jedno polje koje je trenutno u našem fokusu istraživanja. S druge strane, virtuelna i proširena realnost imaju ozbiljnu primjenu u domenu raznih obuka u recimo vojnoj industriji, koje su samo jedan činilac, a čiji je spektar preširok da bi se nešto posebno izdvojilo.

Kakva je situacija na tim poljima u Crnoj Gori?

Ono što je možda nedostatak našeg društva kada pričamo o IT-u je što nije u dovoljnoj mjeri prisutan u nekoj svakodnevnici, odnosno u mjeri u kojoj bi mogao biti primjenom nekih postojećih rješenja koje imamo na primjer na nivou EU. U tu kategoriju spadaju razni servisi koji bi olakšavali neke administrativne procedure. Ipak, ovdje moram da se osvrnem na jednu bitnu stavku, koja mislim da se često izostavi u diskusijama koje u fokus stavljaju digitalizaciju. Sam razvoj i digitalizacija jednog društva, a naročito ako govorimo u administrativnom kontekstu moraju u potpunosti biti propraćeni podjednakim razvojem sajber bezbjednosti.

Ovo možemo posmatrati kroz konkretan primjer prošlogodišnjeg hakerskog napada. Tu možda čak možemo reći da smo imali i “sreću u nesreći”, što se državna administracija nije oslanjala isključivo na digitalizovane alate, pa je bilo moguće relativno brzo prebaciti se na “tradicionalnije” funkcionisanje. Suština je da ukoliko želimo da se u potpunosti oslanjamo na digitalne servise, moramo pri kreiranju istih voditi računa o svim propratnim činiocima, kao i čitav niz elemenata poput rezervnih (backup) sistema. Takođe, moramo voditi računa i o visokom stepenu zaštite samih podataka, da i ukoliko se desi hakerski upad u sistem, od čega ma koliko ste razvijena zemlja nema potpune zaštite, imate procedure koje bi u najvećoj mjeri mogle da osiguraju zaštitu podataka u takvoj i sličnim situacijama. Naravno, čitav proces digitalizacije mora biti praćen i edukacijom, jer koliko god da zaštite sistem, ljudski faktor je uvijek prisutan.

Ove industrije su na globalnom nivou u usponu. Na koji način se može doprinijeti rastu tog tržišta kod nas?

Upravo jedan od pravaca društvenog kretanja koji zastupa Five grupa usmjeren je na to da se naše društvo može sjutra oslanjati na ove grane u ekonomskom smislu, naročito kroz izvoz IT usluga. Na taj način jedna država poput Crne Gore, može značajan dio finansija dobijati iz inostranog tržišta, čime se povećava i standard poslovanja domaćih kompanija. Ono što je velika prednost ove grane je što za razvoj proizvoda, što je u ovom slučaju softver, namijenjenog globalnom tržištu, ne pričamo o klasičnoj proizvodnji koja bi zahtijevala velika materijalna ulaganja kao kada su u pitanju druge izvozno orijentisane grane. Da pojednostavim poređenje - da bi proizveli jednu staklenu čašu, potreban je čitav proces, od nabavke stakla kao sirovine, obrade, pakovanja itd., pa distribucije, logistike i transporta, da bi proizvod stigao do krajnjeg kupca. Kad pričamo o softveru, taj proces ne zahtijeva nikakve sirovine, a distribucija je svedena na “par klikova” i do najudaljenijih tačaka.

Postoji više načina i modaliteta kako poboljšati poslovni ambijent koji bi za rezultat mogao imati veoma ubrzan rast ovih grana privrede. Mislim da sljedeći koraci treba da budu usmjereni na to da se IT uvrsti kao strateška grana ekonomije i da fokus bude na kreiranju takvog poslovnog ambijenta koji bi prvenstveno domaćim kompanijama omogućio sve privilegije i lagodnosti poslovanja, ali i privukao inostrane kompanije iz ovih oblasti. Tako bi se vremenom izgradio jedan jak ekosistem.

Potrebno unapređenje administrativnih procedura

Na koji način Vlada može dodatno olakšati poslovanje? Gdje vidite prostor za napredak?

Kako smo trenutno u komunikaciji sa nekoliko kompanija sa globalnog tržišta, a sa pojedinima razgovaramo upravo na temu njihovog dolaska u Crnu Goru, dok su neki prisutni ali još uvijek opipavaju teren, iskoristio bih njihovo iskustvo da odgovorim na ovo pitanje. Za takve kompanije su ključne one stavke koje se tiču poreskih politika. Takođe, važan faktor je i stepen digitalizacije kao i administracije zemlje domaćina. Upravo tu bih i tražio odgovor na pitanje kako olakšati poslovanje, kako za domaće privrednike tako i za inostrane kompanije. Unapređenje administrativnih procedura, uz maksimalnu primjenu digitalnih rješenja koja bi ubrzala mnoge procese i povoljan poreski okvir su ono što bi trebao da bude fokus, ako želimo da kreiramo nove ekonomske vrijednosti.

( Ivan Ivanović )