"Evropa sad 2" bez jasnog plana
Povećanje prosječne zarade na 1.000 eura za 12 mjeseci moguće ukidanjem doprinosa za penzije ili enormnim rastom ekonomije i profita kod poslodavaca. Spajić pola godine ne pojašanjava kako će ispuniti obećano
Prosječna neto zarada iznosiće 1.000 eura, minimalna 700, minimalna penzija 450 eura i imaćemo punu zaposlenost i to za 12 mjeseci nakon što dođemo na vlast, saopštio je u novembru prošle godine predsjednik Pokreta Evropa sad Milojko Spajić.
On je tada kazao i da je pripremljen program “Evropa sad 2” koji sve ovo predviđa, ali iako je prošlo pola godine od tada taj program i put kako će se doći do ovih cifara još nisu objavljeni.
“Vijesti” nisu dobile odgovor na pitanja poslata prije tri dana, šta podrazumijeva program “Evropa sad 2” i na koji način planiraju da povećaju zarade na ovaj iznos. Nezvanično je saopšteno da će Spajić detalje programa saopštiti naredne sedmice.
Prosječna neto zarada sada je 781 euro, minimalna je 450 eura, minimalna penzija je oko 275 eura, a stopa nezaposlenosti prema Zavodu za zapošljavanje je 18,36 odsto, odnosno na njihovoj evidenciji je 43 hiljade nezaposlenih.
Programom poreske reforme sa početka 2022. godine nazvanom “Evropa sad”, kada je Spajić bio ministar finansija, ukinut je doprinos na zdravstveno osiguranje koji je iznosilo 10,8 odsto bruto zarade, uveden je neoporezivi dio zarade do 700 eura neto iznosa i minimalna zarada povećana sa 250 na 450 eura. Ovo smanjivanje dažbina i povećanje minimalne zarade uticalo je da prosječna neto zarada u januaru 2022. bude povećana na 686 eura sa 537 koliko je iznosila u decembru 2021. Državni budžet je gubitak ovih dažbina u međuvremenu nadoknadio kroz bolju naplatu PDV-a, akciza i doprinosa za Fond PIO. Od tada prosječna neto zarada povećana za još sto eura, većinom zahvaljujući rastu zarada u javnom sektoru kroz izmjene kolektivnih ugovora.
Od dažbina na zarade sada je ostao porez koji na dio zarade od 700 do 1.000 eura iznosi devet odsto, a za dio preko hiljadu eura je 15 odsto. Na iznos poreza plaća se i prirez od 10 do 13 odsto tog iznosa, zavisno od opštine. Ostao je doprinos za penziono osiguranje koji iznosi 20,5 odsto bruto zarade, kao i doprinos za osiguranje od nezaposlenosti od jedan odsto i doprinos za Fond rada od 0,2 odsto.
Postoje i takozvani posredni doprinosi i naknade koji ne ulaze u obračun bruto zarade ali zavisi od njenog iznosa i broja radnika, a odnose se na članstvo u Privrednoj komori, naknadu za odmor i rekreaciju radnika i naknadu koju plaćaju poslodavci koji nemaju zaposlene osobe sa invaliditetom.
Sada na prosječnu neto zaradu od 781 euro poslodavac plati dažbina za 234 eura, od čega je doprinos za penziono osiguranje 195 eura. Ukupno sve ostale stavke vrijede 39 eura, od čega je porez 22,6 eura.
Ekonomista Miloš Vuković, nedavno je komentarišući ove najave kazao da ne vidi način kako bi se povećala prosječna zarada u ovom kratkom roku na hiljadu eura, osim ako ne bi bio ukinut doprinos za penziono osiguranje.
Sadašnja neto zarada sa doprinosom za penziono osiguranje iznosila bi 976 eura. Vuković je kazao i da mu je zamjenik predsjednika “Evrope sad” i predsjednik države Jakov Milatović kazao da nije vidio program “Evropa sad 2”. “Vijesti” su pitale Evropu sad i da prokomentarišu Vukovićevu izjavu, ali je odgovor izostao.
U nekim zapadnim zemljama ne postoji obavezni doprinos za penziono osiguranje ili se ona samo djelimično koristi, već se samom zaposlenom ostavlja na volju da li će nekom privatnom fondu plaćati osiguranje i koliko će ono iznositi. Država od doprinosa za Fond PIO, prema planu za ovu godinu, očekuje prihod od 440 miliona eura sa kojim obezbjeđuju većinu novca potrebnih za isplatu penzija.
Drugi način povećanja neto zarade, s obzirom da su u državnom sektoru one već značajno povećane, jeste da dođe do velikog ekonomskog rasta i profita u privredi od čega bi poslodavci mogli povećati plate.
Da bi sadašnja prosječna zarada porasla na hiljadu eura, potreban bi bio rast od 28 odsto.
Minimalna zarada određuje se zakonom i da bi se ona za 12 mjeseci povećala sa 450 na 700 eura, potrebna je “samo” njegova izmjena u Skupštini. To se do sada obično radilo kroz dogovor sa socijalnim partnerima i pitanje je da li bi privreda u sadašnjoj situaciji pristala na ovaj dodatni teret.
Za povećanje minimalne penzije trebalo bi 270 miliona
Minimalna penzija sada je oko 275 eura, a uz očekivano majsko usklađivanje za oko pet odsto, porasla bi na oko 290 eura.
Da bi porasla na 450 eura potreban je rast od 63 odsto. Za ovo povećanje minimalne penzije, prema nezvaničnoj procjeni, bilo bi potrebno dodatnih oko 270 miliona eura.
( Goran Kapor )